Intususcepcija (krvni sudovi)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Intususcepcija je proces stvaranja novih krvnih sudova od postojećih njihovim „cepanjem“ ili račvanjem na dva dela.[1] Ovo je još jedan, nedavno otkriven, ili treći načina formiranja krvnih sudova u organizmu čoveka, pored do sada poznata dva; angiogeneza i vaskulogeneza.[2] Prema dosadašnjim koncepcijama, formiranje novih krvnih sudova prolazi kroz dva različita procesa: proces vaskulogeneze, koji se odvija u ranim fazama embrionalnog razvoja, i proces angiogeneze, koja se dešava tokom celog života organizma. Vaskulogenezom se formiraju novi krvni sudovi iz prekursora angioblastnih ćelija,[3][4] dok se angiogeneza odlikuje formiranjem krvnog suda od već postojećih (npr, klijanjem). Proces angiogeneze je ispitivan i široko prihvaćen u brojnim fiziološkim i patološkim procesima kao što su embriogeneza, postnatalni razvoj i rast, zarastanje rana, regeneracija, inflamacije, i kancerogeneze.

Nedavno dobijeni rezultati ukazali su da postoji i treći proces formiranja krvnih sudova, intususcepcijom, koja igra važnu ulogu u vaskularizaciji tkiva, jer pored rasta kapilarne mreže, ima ulogu i u razvoju vaskularnog stabla i njegovom remodelovanju.[5][6]

Kako je naziv, intususcepcija, preuzet iz histologije (intussusceptio-invaginatio) da označi intususceptivni mikrovaskularni rast — ne treba ga mešati sa drugim pojmovima, koji imaju isti naziv, npr. sa pojmom intususcepcija (invaginacija) creva, jer ova dva procesa nemaju ništa zajedničko.[7]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Stvaranje vaskularne mreže, je složen proces obrazovanja novih kapilara segmente dvema glavnim angiogenetskim mehanizmima: „klijanjem“ i ntususcepcijom. „Klijanje“ krvnih sudova je proces poznat više od 150 godina, a istorija intususcepcije je poznata manje od dve decenije.

Novi oblik angiogeneze (intususcepcija) prvi put je otkriven tokom istraživanja transformacije kapilarne mreže pluća, u studiji koja se bavila postnatalnim razvojem pluća pacova i dece.[2] U trećoj nedelji života, kod pacova i tokom prve dve godine života, kod dece, celokupna mikrovaskulatura pluća u potpunosti biva obnovljena, tj. završen je razvojni proces restrukturiranja, pluća ili proces njihovoh potupnog mikrosazrevanje.[8][7] Između rođenja i mladalačkog doba, rastom obim ljudskih pluća povećava za više od 20 puta; kapilarna mreža se produžava i povećava zapreminu za preko 30 puta.[9] Evidentno je, da je ovo ogromno povećanje vaskulature, koje mora biti zasnovano na intenzivnom rastu svih komponenti organa, zaključno sa njihovim krvnim sudovima.

U toku navedene studija, kroz stotine pregledanih elektronskih mikrografija pluća pacova, u njihovoj vaskulaturi nije otkriveno mnogo tragova stvaranja krvnih sudova procesom angiogeneze, što se prema dotadašnjim saznanjima očekivalo. Nakon više meseci upornog rada, istraživači su otkrili; veoma male rupice (pukotine), prečnika manjeg od 1 do 1,5 μm, u nekim segmentima kapilara. Očigledno, njihova pojava i raspodela nije bila slučajna, jer im je morfologija bila suviše konstantna. Promene su uočene pre svega u oblastima u kojima su kapilari bili malo širi nego što je uobičajeno, mada po svom malom prečniku, oni nisu značajno bili mnogo drugačiji po svojoj strukturni od većih kapilara u mreži. Tako je nastalo otkriće da iz ovih „rupica“, zapravo, nastaje „bebi mreža kapilara“ odnosno, novoformirana kapilarna mreža. Tako je otkriven novi koncept širenja kapilarne mreže — formiranjem novih krvnih sudova — ili kapilarne mreža koja nastaje rastom i ubacivanje novih transkapilarnih stubova, koji povećavaju kompleksnost kapilarne mreže.

Očigledno, ovaj novootkriveni koncept, predstavlja novi način angiogeneze — alternativo kapilarno klijanja. Za sistem u kome će se kapilari proširiti „u sebi“, kao, na primer, na način kako raste hrskavica, uzet je termin, za ovaj mehanizam iz histologije — intususcepcija,[7] a ceo proces nazvan je intususceptivni mikrovaskularni rast (engl. intussusceptive microvascular growth (IMG)).

Osnovne postavke[uredi | uredi izvor]

Shematizovan prikaz angiogeneze i vaskulogeneze

Kod kičmenjaka, dva različita procesa su odgovorna za formiranje krvnih sudova: vaskulogeneza i angiogenezu.[10]

Vaskulogeneza

Vaskulogenezu definiše proces formiranja potpuno novih krvnih sudova, koji se formiraja direktno iz angioblastičnih prekursora. Tokom daljeg razvoja, iz angioblasta će nastati mezodermalni deo i njegovi produkti, koji čine nakupine ćelija, iz koje će se konačno formirati mreža cevčica ili sinusa. Novija istraživanja pokazuju da, u odraslom dobu, nediferentovane ćelije iz koštane srži još uvek mogu doprineti formiranju novih vaskularnih zidova ili njihovih delova.[11][12]

Angiogeneza

Angiogeneze, nasuprot tome, podržava formiranje novih vaskularnih segmenata koji potiču iz postojećih krvnih sudova, poput kapilara i venula.

Pre nego što je otkriven proces formiranja krvnih sudova intususcepcijom,[7][13] angiogeneza je bila gotovo sinonim za vaskularno klijanja.

Intususcepcija

Nedavno je otkriven i treći način stvaranja novih segmenta krvnih sudova intususcepcija, koja se odvija u dobro definisanom programu:

  • degradacija membrane krvnog suda,
  • proliferacija endotelijalnih ćelija,
  • formiranje čvrstih izdanaka endotelnih ćelije koje se povezuju sa susednim krvnim sudom, i
  • restrukturiranja izdanka u lumen, obložen endotelnim ćelijama i integrisan u vaskularnu mrežu.

Fiziologija[uredi | uredi izvor]

Kod ovog oblika razvoja krvnih sudova, novi kapilari nastaju tako što se lumen postojećeg krvnog suda nastavlja cepanjem ili račvanjem na dva dela. Ovaj proces se odvija kroz četiri intususcepcione faze:

Prva faza[uredi | uredi izvor]

U ovoj fazi dve suprotstavljene kapilarna zida uspostavljaju kontakt zonu,[2] koja se karakteriše direktnim kontaktom endotelnih ćelija, koje se nalaze jedne naspram drugih u zidu kapilara. Ovaj kontakt se postiže isturanjem zidova u lumen krvnog suda sve dok se kontakt ne uspostavi. Dodirna zona označava mesto formiranja interendotlijalnog transluminarlnog mosta koji je prečnika približno 1 μm.

Druga faza[uredi | uredi izvor]

U drugoj fazi endotelijalne ćelije se spajaju i reorganizovane su dvoslojni krvni sud, koji je perforiran, kako bi omogućio faktorima rasta i ćelijama endotela da prodru u lumen. Ova faza odlikuje se stvaranjem cilindričnog tkivnog mosta koji se proteže preko lumena krvnog suda i obavijen endotelnim ćelijama.

Treća faza[uredi | uredi izvor]

U ovoj fazi, formira se „pupoljak“ između dva nova krvna suda u zoni dodira koji je ispunjen precipitatima i miofibroblastima. Ove ćelije počinju da slažu kolagena vlakna u pupoljk, kako bi obezbedili stvaranje ekstracelularnog matriks za rast lumena krvnog suda.

Četvrta faza[uredi | uredi izvor]

Konačno u ovoj fazi, pupoljak se razvija bez izmena na osnovnoj strukturi postojećeg krvnog suda. Novoformirani krvni sudovi su tipične strukture i normalnog izgleda interkapilarne mreže osim što je njihov prečnik manji oko 2,5 μm. Oni obično sadrže sve elemente prisutne u trećaj fazi, plus kolagena vlakna.

Iz opisa gorenavedenih faza može se zaključiti da nakon približavanja suprotnih zidova krvnog suda, nastaje niz transformacija i koraka koji se završavaju zrelom kapilarnom mrežom. Očigledno da je prvi korak od ključnog značaja, jer on mora da stvori zone kontakta između suprotnih kapilarnih zidova. Međutim tačni mehanizmi i manifestacija ovog procesa i dalje su nepoznanica. Kontrakcija ćelija u tom procesu verovatno ima važnu ulogu, ali ne treba zanemariti i ulogu hidrodinamičkih sila.[14] Jer kada se uspostavi transkapilarni endotelni most, drugi kompleksi će stvoriti odgovarajući kontakt pre nego što endotelijalne ćelije izađu napolje i ustupe mesto komponentama intersticijuma. Ovaj proces može da potraje samo nekoliko minuta, tako da istraživači nisu mogli detaljano da ga detektuju u toku pregleda elektronskim mikroskopskopom. Skoro svi pupoljci ili interkapilarna mreža u plućnom parenhimu podleže ovim mehanizmima, pa se danas smatra da je većina interkapilarne mreže nastala upravo intususcepcijom.

Značaj intususcepcije[uredi | uredi izvor]

Intususcepcija je važan proces neovaskularizacije, zato što omogućava brzu reorganizaciju postojećih ćelija, tj. omogućava ogroman porast broja kapilara bez odgovarajućeg povećanja broja endotelijalnih ćelija. Ovo je posebno važno u razvoj embriona jer on ne poseduje dovoljno „materijala“ da stvori bogatu mikrovaskulaturu, svaki put sa novim (primarnim) endotelnim ćelijama, kada se u novoformiranom tkivu tokom embrionalnog razvoja formiraju i novi krvni sudovi.[15]

Formiranje krvnih sudova intususcepcijom ima određene prednosti u odnosu na klijanja:

  • mnogo je brži proces,
  • ekonomičniji je gledano sa energetske i metaboličke perspektive, jer se ne zasniva na proliferaciju ćelija u punom obimnu, bazalnih degradacije membrane, i invazije okolnog tkiva
  • odlikuje se na fiziološkom nivou dobrim vaskularnim transpermeabilitetom, što je uslov za pravilnu funkciju tkiva i organa
  • može predstavljati jednostavno sredstvo i mehanizam za formiranja vaskularnog stabla i vaskularno remodelovanje.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Djonov V, Baum O, Burri PH., Vascular remodeling by intussusceptive angiogenesis, Cell and Tissue Research, 2003 Oct;314(1):107-17
  2. ^ a b v M. Schmid, S. A. Tschanz, P. H. Burri, V. Djonov. „Intussusceptive Angiogenesis - Its Role in Embryonic Vascular Network Formation”. American Heart Association. Pristupljeno 15. 3. 2016. 
  3. ^ Risau W, Flamme I. Vasculogenesis. Annu Rev Cell Dev Biol. 1995;11:73–91. CrossRefMedline
  4. ^ Auerbach R, Gilligan B, Lu LS, Wang SJ. Cell interactions in the mouse yolk sac: vasculogenesis and hematopoiesis. J Cell Physiol. 1997;173:202–205. Cross Ref Medline.
  5. ^ Djonov V, Schmid M, Tschanz SA, Burri PH. 2000a. Intussusceptive angiogenesis: its role in embryonic vascular network formation. Circ Res 86: 286–292. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 100
  6. ^ Djonov VG, Galli AB, Burri PH. 2000b. Intussusceptive arborization contributes to vascular tree formation in the chick chorio-allantoic membrane. Anat Embryol (Berl) 202: 347–357. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 42
  7. ^ a b v g Caduff JH, Fischer LC, Burri PH. 1986. Scanning electron microscopic study of the developing microvasculature in the postnatal rat lung. Anat Rec 216: 154–164. Direct Link: AbstractPDF(1762K)ReferencesWeb of Science® Times Cited: 101
  8. ^ Burri PH. 1974. The postnatal growth of the rat lung. III. Morphology. Anat Rec 180: 77–98. Direct Link: AbstractPDF (2555K) ReferencesWeb of Science® Times Cited: 321
  9. ^ Zeltner TB, Caduff JH, Gehr P, Pfenninger J, Burri PH. 1987. The postnatal development and growth of the human lung. I. Morphometry. Respir Physiol 67: 247–267. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 118
  10. ^ Risau W. 1997. Mechanisms of angiogenesis. Nature 386: 671–674. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 2520,ADS
  11. ^ Rafii S, Lyden D. 2003. Therapeutic stem and progenitor cell transplantation for organ vascularization and regeneration. Nat Med 9: 702–712. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 594
  12. ^ Rafii S, Lyden D, Benezra R, Hattori K, Heissig B. 2002. Vascular and haematopoietic stem cells: novel targets for anti-angiogenesis therapy? Nat Rev Cancer 2: 826–835. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 308
  13. ^ Burri PH, Tarek MR. 1990. A novel mechanism of capillary growth in the rat pulmonary microcirculation. Anat Rec 228: 35–45.Direct Link: AbstractPDF(1555K) ReferencesWeb of Science® Times Cited: 118
  14. ^ Djonov VG, Kurz H, Burri PH. 2002. Optimality in the developing vascular system: branching remodeling by means of intussusception as an efficient adaptation mechanism. Dev Dyn 224: 391–402. Direct Link: AbstractFull Article (HTML)PDF(1890K)ReferencesWeb of Science® Times Cited: 40
  15. ^ Djonov V, Baum O, Burri PH. 2003. Vascular remodeling by intussusceptive angiogenesis. Cell Tissue Res 314: 107–117. CrossRef, PubMed, Web of Science® Times Cited: 56

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Alon T, Hemo I, Itin A, Pe'er J, Stone J, Keshet E. 1995. Vascular endothelial growth factor acts as a survival factor for newly formed retinal vessels and has implications for retinopathy of prematurity. Nat Med 1: 1024–1028. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 814
  • Auerbach R, Kubai L, Knighton D, Folkman J. 1974. A simple procedure for the long-term cultivation of chicken embryos. Dev Biol 41: 391–394. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 283
  • Auerbach R, Lewis R, Shinners B, Kubai L, Akhtar N. 2003. Angiogenesis assays: a critical overview. Clin Chem 49:32–40. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 165
  • Ausprunk DH, Knighton DR, Folkman J. 1974. Differentiation of vascular endothelium in the chick chorioallantois: a structural and autoradiographic study. Dev Biol 38: 237–248. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 194
  • Benjamin LE, Hemo I, Keshet E. 1998. A plasticity window for blood vessel remodeling is defined by pericyte coverage of the preformed endothelial network and is regulated by PDGF-B and VEGF. Development 125: 1591–1598. PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 502
  • Burri PH, Tarek MR. 1990. A novel mechanism of capillary growth in the rat pulmonary microcirculation. Anat Rec 228: 35–45.Direct Link: AbstractPDF(1555K)ReferencesWeb of Science® Times Cited: 118
  • Carmeliet P. 2000. Mechanisms of angiogenesis and arteriogenesis. Nat Med 6: 389–395. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 1515
  • Carmeliet P. 2003. Angiogenesis in health and disease. Nat Med 9: 653–660. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 1086
  • Clark ER. 1918. Studies on the growth of blood-vessels in the tail of the frog larva - By observation and experiment on the living animal. Am J Anat 23: 37–88. Direct Link: AbstractPDF(2730K)ReferencesWeb of Science® Times Cited: 135
  • Conway EM, Collen D, Carmeliet P. 2001. Molecular mechanisms of blood vessel growth. Cardiovasc Res 49: 507–521. CrossRef, PubMed, CAS,Web of Science® Times Cited: 302
  • Crivellato E, Nico B, Vacca A, Djonov V, Presta M, Ribatti D. 2004. Recombinant human erythropoietin induces intussusceptive microvascular growth in vivo. Leukemia 18: 331–336. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 10
  • Djonov V, Andres AC, Ziemiecki A. 2001. Vascular remodeling during the normal and malignant life cycle of the mammary gland. Microsc Res Tech 52: 182–189. Direct Link: AbstractPDF(724K)ReferencesWeb of Science® Times Cited: 56
  • Dor Y, Djonov V, Abramovitch R, Itin A, Fishman GI, Carmeliet P, Goelman G, Keshet E. 2002. Conditional switching of VEGF provides new insights into adult neovascularization and pro-angiogenic therapy. EMBO J 21: 1939–1947. Direct Link: AbstractFull Article (HTML)PDF(322K)ReferencesWeb of Science® Times Cited: 168.
  • Dor Y, Djonov V, Keshet E. 2003. Making vascular networks in the adult: branching morphogenesis without a roadmap. Trends Cell Biol 13: 131–136. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 34
  • Ehrbar M, Djonov VG, Schnell C, Tschanz SA, Martiny-Baron G, Schenk U, Wood J, Burri PH, Hubbell JA, Zisch AH. 2004. Cell-demanded liberation of VEGF121 from fibrin implants induces local and controlled blood vessel growth. Circ Res 94: 1124-1132. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 77
  • Ferrara N, Gerber HP, LeCouter J. 2003. The biology of VEGF and its receptors. Nat Med 9: 669–676. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 1902
  • Folkman J, D'Amore PA. 1996. Blood vessel formation: what is its molecular basis? Cell 87: 1153–1155. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 763
  • Gale NW, Baluk P, Pan L, Kwan M, Holash J, DeChiara TM, McDonald DM, Yancopoulos GD. 2001. Ephrin-B2 selectively marks arterial vessels and neovascularization sites in the adult, with expression in both endothelial and smooth- muscle cells. Dev Biol 230: 151–160. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 160
  • Gambino LS, Wreford NG, Bertram JF, Dockery P, Lederman F, Rogers PA. 2002. Angiogenesis occurs by vessel elongation in proliferative phase human endometrium. Hum Reprod 17: 1199–1206. CrossRef,PubMed,Web of Science® Times Cited: 37
  • Gargett CE, Lederman F, Heryanto B, Gambino LS, Rogers PA. 2001. Focal vascular endothelial growth factor correlates with angiogenesis in human endometrium. Role of intravascular neutrophils. Hum Reprod 16: 1065–1075. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 52
  • Hagedorn M, Balke M, Schmidt A, Bloch W, Kurz H, Javerzat S, Rousseau B, Wilting J, Bikfalvi A. 2004. VEGF coordinates interaction of pericytes and endothelial cells during vasculogenesis and experimental angiogenesis. Dev Dyn 230: 23–33. Direct Link: Abstract Full Article (HTML)PDF(608K)ReferencesWeb of Science® Times Cited: 27
  • Hellstrom M, Kalen M, Lindahl P, Abramsson A, Betsholtz C. 1999. Role of PDGF-B and PDGFR-beta in recruitment of vascular smooth muscle cells and pericytes during embryonic blood vessel formation in the mouse. Development 126: 3047–3055. PubMed, CAS, Web of Science® Times Cited: 439
  • Hossler FE, Olson KR. 1984. Microvasculature of the avian eye: studies on the eye of the duckling with microcorrosion casting, scanning electron microscopy, and stereology. Am J Anat 170: 65–70. Direct Link: AbstractPDF(2055K)ReferencesWeb of Science® Times Cited: 26
  • Jain RK. 2003. Molecular regulation of vessel maturation. Nat Med 9: 685–693. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 617
  • König MF, Schlatter P, Burri PH. 1997. Microvascular growth in the chicken chorio-allantoic membrane. In: NemotoEM, LaMannaJC. Oxygen transport to tissue, XVIII. New York: Plenum Press. p 353–358.
  • Kurz H, Ambrosy S, Wilting J, Marme D, Christ B. 1995. Proliferation pattern of capillary endothelial cells in chorioallantoic membrane development indicates local growth control, which is counteracted by vascular endothelial growth factor application. Dev Dyn 203: 174–186. Direct Link: AbstractPDF(1445K)ReferencesWeb of Science® Times Cited: 42
  • Kurz H, Burri PH, Djonov VG. 2003. Angiogenesis and vascular remodeling by intussusception: from form to function. News Physiol Sci 18: 65–70. PubMed,Web of Science® Times Cited: 27
  • Oh SJ, Kurz H, Christ B, Wilting J. 1998. Platelet-derived growth factor-B induces transformation of fibrocytes into spindle-shaped myofibroblasts in vivo. Histochem Cell Biol 109: 349–357. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 34
  • Ohashi Y, Kita S, Murakami T. 1976. Microcirculation of the rat small intestine as studied by the injection replica scanning electron microscope method. Arch Histol Jpn 39: 271–282. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 38
  • Ohlsson R, Falck P, Hellstrom M, Lindahl P, Bostrom H, Franklin G, Ahrlund-Richter L, Pollard J, Soriano P, Betsholtz C. 1999. PDGFB regulates the development of the labyrinthine layer of the mouse fetal placenta. Dev Biol 212: 124–136. CrossRef, PubMed, CAS, Web of Science® Times Cited: 45
  • Ohtani O, Kikuta A, Ohtsuka A, Taguchi T, Muratami T. 1983. Microvasculature as studied by the microvascular casting/scanning electron microscope method. I. Endocrine and digestive system. Arch Histol Jpn 46: 1–42. CrossRef, PubMed, CAS, Web of Science® Times Cited: 67
  • Olson KR. 1980. Application of corrosion casting procedures in identification of perfusion distribution in a complex vasculature. Scan Electron Microsc 357–364.PubMed,CAS
  • Patan S, Alvarez MJ, Schittny JC, Burri PH. 1992. Intussusceptive microvascular growth: a common alternative to capillary sprouting. Arch Histol Cytol 55: 65–75. CrossRef,PubMed,Web of Science® Times Cited: 69
  • Patan S, Haenni B, Burri PH. 1993. Evidence for intussusceptive capillary growth in the chicken chorio-allantoic membrane (CAM). Anat Embryol (Berl) 187: 121–130. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 73
  • Patan S, Haenni B, Burri PH. 1996. Implementation of intussusceptive microvascular growth in the chicken chorio-allantoic membrane (CAM): I. Pillar formation by folding of the capillary wall. Microvasc Res 51: 80–98. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 43
  • Patan S, Haenni B, Burri PH. 1997. Implementation of intussusceptive microvascular growth in the chicken chorio-allantoic membrane (CAM): II. Pillar formation by capillary fusion. Microvasc Res 53: 33–52. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 25
  • Patan S, Munn LL, Tanda S, Roberge S, Jain RK, Jones RC. 2001a. Vascular morphogenesis and remodeling in a model of tissue repair: blood vessel formation and growth in the ovarian pedicle after ovariectomy. Circ Res 89: 723–731. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 31
  • Patan S, Tanda S, Roberge S, Jones RC, Jain RK, Munn LL. 2001b. Vascular morphogenesis and remodeling in a human tumor xenograft: blood vessel formation and growth after ovariectomy and tumor implantation. Circ Res 89: 732–739. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 41
  • Rafii S, Lyden D. 2003. Therapeutic stem and progenitor cell transplantation for organ vascularization and regeneration. Nat Med 9: 702–712. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 594
  • Rafii S, Lyden D, Benezra R, Hattori K, Heissig B. 2002. Vascular and haematopoietic stem cells: novel targets for anti-angiogenesis therapy? Nat Rev Cancer 2: 826–835. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 308
  • Risau W. 1997. Mechanisms of angiogenesis. Nature 386: 671–674. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 2520,ADS
  • Schlatter P, König MF, Karlsson LM, Burri PH. 1997. Quantitative study of intussusceptive capillary growth in the chorioallantoic membrane (CAM) of the chicken embryo. Microvasc Res 54: 65–73.CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 29
  • Shin D, Garcia-Cardena G, Hayashi S, Gerety S, Asahara T, Stavrakis G, Isner J, Folkman J, Gimbrone MA Jr, Anderson DJ. 2001. Expression of ephrinB2 identifies a stable genetic difference between arterial and venous vascular smooth muscle as well as endothelial cells, and marks subsets of microvessels at sites of adult neovascularization. Dev Biol 230: 139–150. CrossRef, PubMed, CAS,Web of Science® Times Cited: 151
  • Short RHD. 1950. Alveolar epithelium in relation to growth of the lung. Philos Trans R Soc Lond B 235: 35–87. CrossRef,Web of Science® Times Cited: 77,ADS
  • Shyy YJ, Hsieh HJ, Usami S, Chien S. 1994. Fluid shear stress induces a biphasic response of human monocyte chemotactic protein 1 gene expression in vascular endothelium. Proc Natl Acad Sci U S A 91: 4678–4682. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 227,ADS
  • Suri C, Jones PF, Patan S, Bartunkova S, Maisonpierre PC, Davis S, Sato TN, Yancopoulos GD. 1996. Requisite role of Angiopoietin-1, a ligand for the TIE2 receptor, during embryonic angiogenesis. Cell 87: 1171–1180. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 1330
  • Takemori K, Hitoshi O, Kanzaki H, Koshida M, Konishi I. 1984. Scanning electron microscopy study on corrosion cast of rat uterine vasculature during the first half of pregnancy. J Anat 138: 163–173.PubMed,Web of Science® Times Cited: 22
  • Thoma R. 1893. I. Histogenese des Gefaesssystems. II. Allgemeine Histomechanik des Gefaesssystems. In: Untersuchungen ueber die Histogenese und Histomechanik des Gefaesssystems. Stuttgart: Verlag von Ferdinand Enke. p 1–51.
  • Thurston G, Suri C, Smith K, McClain J, Sato TN, Yancopoulos GD, McDonald DM. 1999. Leakage-resistant blood vessels in mice transgenically overexpressing angiopoietin-1. Science 286: 2511–2514.CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 592
  • van Groningen JP, Wenink ACG, Testers LHM. 1991. Myocardial capillaries: increase in number by splitting of existing vessels. Anat Embryol (Berl) 184: 65–70.CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 33
  • Weiss MJ, Burri PH. 1996. Formation of interalveolar pores in the rat lung. Anat Rec 244: 481–489.Direct Link: AbstractPDF (1366K) ReferencesWeb of Science® Times Cited: 5
  • Wilting J, Birkenhager R, Eichmann A, Kurz H, Martiny-Baron G, Marme D, McCarthy JE, Christ B, Weich HA. 1996. VEGF121 induces proliferation of vascular endothelial cells and expression of flk-1 without affecting lymphatic vessels of chorioallantoic membrane. Dev Biol 176: 76–85. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 94
  • Zhang ZG, Zhang L, Tsang W, Soltanian-Zadeh H, Morris D, Zhang R, Goussev A, Powers C, Yeich T, Chopp M. 2002. Correlation of VEGF and angiopoietin expression with disruption of blood-brain barrier and angiogenesis after focal cerebral ischemia. J Cereb Blood Flow Metab 22: 379–392. CrossRef,PubMed,CAS,Web of Science® Times Cited: 112

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).