Karlo V, vojvoda od Lorene

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karlo V
Karlo V, vojvoda od Lorene
Lični podaci
Datum rođenja(1643-04-03)3. april 1643.
Mesto rođenjaBeč,
Datum smrti18. april 1690.(1690-04-18) (47 god.)
Mesto smrtiVels,
Porodica
SupružnikLeonor od Austrije
PotomstvoLeopold I od Lorene, Charles Joseph of Lorraine, Joseph of Lorraine, Frans II Jozef van Lotharingen
RoditeljiNicholas Francis, Duke of Lorraine
Klod Fransoaz od Lorene
DinastijaLorena
NaslednikLeopold I od Lorene

Karlo V, vojvoda od Lorene ili Karlo Lotarinški (nem. Karl V. Leopold; Beč, 3. april 1643Vels, 18. april 1690) je bio titularni vojvoda od Lorene od 1675. do 1690. Tada je Francuska okupirala Lorenu. Karlo se sklonio kod Habzburgovaca, u čijoj službi se pokazao kao veliki vojskovođa.[1][2]

Oženio se sa Eleonorom Marijom Jozefom, nadvojvotkinjom Austrije (1653—1697), ćerkom cara Ferdinanda III i Eleonore Gonzaga. Eleonora je najpre bila udana za poljskog kralja Mihaila Koributa Višnjeveckog. Eleonora je prenela na svoje naslednike nasleđe Gonzaga od Mantove.

Prvi put se istakao 1. avgusta 1664. kada se borio protiv Turaka u bici na Sent Gotardu. Učestvovao je 1671. u pohodu protiv Turaka u Mađarskoj. Komandovao je opsadom Muraua u Štajerskoj. Francuska je zauzela Lorenu još za vreme vlasti njegovog oca 1670. Lorena je bila pod Francuskom do kraja Rata Velike alijanse 1697. Karlo je nakon smrti ujaka 1675. postao samo titularno vojvoda od Lorene. Komandovao je carskom konjicom pod Rajmundom Montekukolijem za vreme Francusko-holandskog rata. U bici kod Senefa 1674. ranjen je u glavu.[3]

Učestvovao je u borbama 1676. za vreme opsade Filipsburga. Bio je imenovan glavnim zapovednikom carske vojske 1683. i zaslužan je zajedno sa Janom Sobjeskim za oslobađanje Beča od turske opsade Beča 1683. Posle toga učestvuje u mnogo pohoda protiv Turaka u Velikom turskom ratu. Učestvuje u oslobađanju Bude 1686, Mađarske, Slavonije i Transilvanije 1687.

Razbolio se 1688, pa je prepustio komandu Maksimilijanu Emanuelu II. Ponovo je komandovao na početku Rata Velike alijanse, ali ponovo se razbolio i umro je 18. aprila 1690.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Francis I, Duke of Lorraine
 
 
 
 
 
 
 
8. Charles III, Duke of Lorraine
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Kristina od Danske
 
 
 
 
 
 
 
4. Francis II, Duke of Lorraine
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Anri II Valoa
 
 
 
 
 
 
 
9. Claude of Valois
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Katarina Mediči
 
 
 
 
 
 
 
2. Nicholas Francis, Duke of Lorraine
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. John of Salm, Count of Salm
 
 
 
 
 
 
 
10. Paul of Salm, Count of Salm
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Claude de Stainville
 
 
 
 
 
 
 
5. Christina of Salm
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Tanneguy Le Veneur, Count of Tillières
 
 
 
 
 
 
 
11. Marie Le Veneur
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Marie Hélie de Pompadour
 
 
 
 
 
 
 
1. Karlo V, vojvoda od Lorene
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Francis I, Duke of Lorraine =16
 
 
 
 
 
 
 
12. Charles III, Duke of Lorraine =8
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Kristina od Danske (=17)
 
 
 
 
 
 
 
6. Henry II, Duke of Lorraine
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Anri II Valoa (=18)
 
 
 
 
 
 
 
13. Klod od Francuske =9
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Katarina Mediči (=19)
 
 
 
 
 
 
 
3. Klod Fransoaz od Lorene
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Guglielmo X Gonzaga, Duke of Mantua
 
 
 
 
 
 
 
14. Vincenzo Gonzaga, Duke of Mantua
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Eleonora od Austrija, vojvotkinja Mantove
 
 
 
 
 
 
 
7. Margarita Gonzaga
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Frančesko I Mediči
 
 
 
 
 
 
 
15. Eleonora de Mediči
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Johana od Austrije
 
 
 
 
 
 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Charles V, Duke of Lorraine”. The British Museum. Pristupljeno 19. 1. 2021. (jezik: engleski)
  2. ^ „Charles IV (or V) Leopold duke of Lorraine and Bar”. Britannica. Pristupljeno 19. 1. 2021. (jezik: engleski)
  3. ^ „Charles V, Duke of Lorraine Biography”. Pantheon. Pristupljeno 19. 1. 2021. (jezik: engleski)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]