Knut IV Danski
Knut Sveti | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Knut Sveti |
Datum rođenja | oko 1042. |
Mesto rođenja | Danska, |
Datum smrti | 10. jul 1086.43/44 god.) ( |
Mesto smrti | Odense, Danska |
Grob | Katedrala Svetog Knuta |
Porodica | |
Supružnik | Adela Flandrijska |
Potomstvo | Charles I, Count of Flanders, Ingegerd Knutsdotter of Denmark, Cæcilia Knudsdatter |
Roditelji | Sven II Estridson |
Dinastija | Estridsona |
Kralj Danske | |
Period | 1080-1086[1] |
Prethodnik | Harald III Danski |
Naslednik | Olaf I Danski |
Knut IV Danski ili Knut Sveti (oko 1042 - 10. jul 1086) je bio danski kralj od 1080. do 1086. godine.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je oko 1042. godine kao jedan od mnogobrojnih nezakonitih sinova Svena Estridsona[2]. Učestvovao je sa ocem u pohodu na Englesku pod Vilijamom Osvajačem 1042. godine[3]. Anglosaksonska hronika beleži njegovo učešće i u drugom pohodu iz 1074/5. godine. Po povratku se sa flotom zaustavio u Flandriji. Flandrija je bila u neprijateljstvu sa Vilijamom te zbog toga i prirodni saveznik Danske.
Nakon Svenove smrti, na skupštini u Selandu je za kralja izabran Knutov brat Harald III[4]. Knut se izbegao u Švedsku odakle se suprotstavio bratu. Nakon Haraldove smrti (1080), Knut je proglašen za danskog kralja. Po dolasku na vlast, Knut je oženio Adelu, ćerku grofa Roberta I od Flandrije. Ona mu je rodila Čarlsa I Flandrijskog, Ceciliju Knutsdater i Ingegerdu Knutsdater[5].
Tokom svoje vladavine, Knut je favorizovao crkvu. Uveo je obavezni desetak u korist crkve. Crkva je bila moćan Knutov saveznik. Knutove ambicije, međutim, podrazumevale su i obnovu države svog prethodnika, Knuta Velikog. Vilijama Osvajača smatrao je uzurpatorom. Planirao je da napadne Englesku. Međutim, njegova flota nikada nije isplovila ka zapadu jer je pretila opasnost od Henrija IV, cara Svetog rimskog carstva. Henrijev protivnik, pretendent na nemački presto, Rudolf Švapski, nalazio se u izgnanstvu u Danskoj[2].
Neposredno pred Knutovu smrt izbila je pobuna seljaka u Vendsiselu izazvana prekomernim porezima. Seljaci su napali Knuta koji se sklonio u crkvu. Tamo je ubijen 10. jula 1086. godine. Ubijen je i Knutov brat Benedikt i sedamnaest njegovih sledbenika, pred oltarom crkve. Nasledio ga je brat Olaf I Danski.
Porodično stablo
[uredi | uredi izvor]16. Bjorn | ||||||||||||||||
8. Torgil Danski | ||||||||||||||||
4. Ulf Erl | ||||||||||||||||
2. Knut IV Danski | ||||||||||||||||
20. Harald Plavozubi | ||||||||||||||||
10. Sven I Rašljobradi | ||||||||||||||||
5. Estrida Svendsdater | ||||||||||||||||
11. Sigrida Gorda (legendarna) | ||||||||||||||||
Olaf I Danski | ||||||||||||||||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Monarkiet i Danmark Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. novembar 2009) – Kongerækken at The Danish Monarchy
- ^ a b Stefan Pajung, Knud den Hellige ca. 1042–1086, danmarkshistorien.dk, Aarhus University, 22 January 2010
- ^ Bricka, Carl Frederik, Dansk Biografisk Lexikon, vol. IX [Jyde – Køtschau], 1895, pp. 260–263.
- ^ Knud 4. den Hellige at Gyldendals Åbne Encyklopædi
- ^ Cawley, Charles, DENMARK, Foundation for Medieval Genealogy, retrieved August 201
Izvori
[uredi | uredi izvor]- The Oxford Illustrated History of the Vikings. Ed., Peter Sawyer. Oxford University Press, New York, 1997. Chapter Seven: "The Danish Empire and the End of the Viking Age" by Niels Lund. The quote is from pp. 181.
- The Oxford Dictionary of Saints. Ed David High Farmer. Oxford University Press, 2004. See the entry on St Canute.