Koku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Koku () je japanska tradicionalna mera zapremine. U feudalnom periodu koristila se kao mera finansiranja okruga i vazala. Ovaj pojam je originalno postojao kao mera količine pirinča, dovoljne (po teoriji) da nahrani jednu osobu za godinu dana (pojam masu označava količinu pirinča dovoljnu da nahrani jednu osobu na dnevnoj bazi). Jedan koku težio je oko 150 kg (180 litara) pirinča.

Pod Tokugava šogunatom (1603–1868) svaka feudalna oblast (han) finansirana je količinom kokua unapred određene od strane feudalne vlade. Da bi se lokalni lord mogao nazvati daimjoom morao je imati stipendiju od barem 10.000 kokua. Klan sa najvećom stipendijom, Kaga han, koji je raspolagao najvećim budžetom posle šoguna nazivan je "oblast od milion kokua" (iako je dobijao i više, oko 1.025.000 kokua). Mnogi samuraji, uključujući i hatamotoe dobijali su svoje stipendije u jedinicama kokua dok su ostali dobijali regularno plate. U regijama u kojima nije rastao pirinč (poput Tohokua i Hokaida) ekonomski poslovi su se i dalje merili kokuom tako što su druge useve prebacivali u vrednost jednaku pirinču.[1] Stipendiranje i vrednost kokua nije se prilagođavala iz godine u godinu, što su neki feudi iskoristili da ojačaju svoju ekonomiju (melioracijom zemljišta i razvojem poljoprivrede) što je omogućilo finansiranje drugih razvojnih projekata.

Koku je i mera koja se koristila za opis koliko jedan brod može da ponese ako je ceo njegov tovar napunjen pirinčom. Mali brodovi označavali su se zapreminom od 50 kokua (7.5 t) dok su najveći brodovi nosili oko 1.000 kokua (150 t). U Kanazavi postoji festival Milion kokua gde se slavi dolazak daimjoa Maede Tošia u u istoimeni grad 1583. iako je njegova stipendija dostigla cifru od milion kokua tek kad se završila Bitka kod Sekigahare 1600. godine.

Koku je mera koja se i danas koristi u japanskoj drvnoj industriji.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Beasley 1972, str. 14–15

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]