Pređi na sadržaj

Konon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Konon

Konon (grč. Κόνων, pre 444—posle 393. p. n. e.) je bio atinski vojskovođa. Bio je glavni zapovednik kada je uništena cela atinska flota u bici kod Egospotama. Kao glavni zapovednik persijske flote zaslužan je za uništenje spartanske flote u bici kod Knida 394. p. n. e. Zahvaljujući Kononu za vreme Korintskoga rata poništeni su glavni rezultati Peloponeskog rata, tj. Atina je ponovo dobila flotu i izgrađeni su atinski dugi zidovi i utvrđenja u Pireju.

Prva zapovedništva[uredi | uredi izvor]

Tokom 413. p. n. e. bio je u zapovedništvu atinske flote u Naupaktu. Tu je sprečavao korintsku flotu da šalje pomoć Sirakužanima. U jednom pomorskom sukobu nijedna strana nije odnela pobedu.

Pokolj na Korkiri[uredi | uredi izvor]

Tokom 410. p. n. e. bio je strateg i poslali su ga na Korkiru da spreči planove oligarhijske frakcije, koja je planirala da preda grad Sparti. Korkira je tada bila podeljena na pristalice demokratije i na pristalice oligarhije. Pristalice oligarhije navijali su za Spartu. Konon je u Korkiri ostavio 600 Mesenjana iz Naupakta i onda se usidrio kraj ostrva. Kononovi vojnici pomogli su demokratsku frakciju i izneneda su napali pristalice Sparte, neke su pobili, neke uhapsili, a više od hiljadu njih proterali su sa Korkire. Oslobodili su robove i dali su građansko pravo strancima. Nakon nekoliko dana simpatizeri proteranih zauzeli su trg i pozvali proterane. Nakon borbi tokom cele noći došlo je do sporazuma dve strane i okončan je građanski rat. Izabran je za stratega u Atini 409. p. n. e. zajedno sa Alkibijadom i Trasibulom.

Blokada u Mitileni[uredi | uredi izvor]

Za stratega je ponovo izabran 406. p. n. e. Tada je Alkibijad smenjen i predao je dužnost Kononu, koji je izabran kao prvi od 10 stratega. Spartanski navarh (glavni admiral) Kalikratida je zauzeo Metimnu na Lezbosu. Nakon toga mogao je da krene u zauzimanje celog Lezbosa i da krči put prema Helespontu. gde bi mogao da ugrožava snabdevanje Atine žitom. Konon je sa 70 brodova pre zauzimanja Metimne krenuo u pomoć, ali Metimna je pala pre nego što je on stigao u pomoć. Kada je Kononu izašla u susret mnogo veća spartanska flota on se povukao. Nastojao je da beži prema Samosu, ali taj pravac je bio blokiran, pa je zaplovio prema Mitileni. Konon je uspevao da beži jer je imao bolje veslače. Ipak Kalikratida je sa flotom od 170 brodova uspeo da presretne atinsku flotu na ulazu u luku u Mitileni. Konon je tada bio prisiljen da se bori na ulazu u luku i tada je atinska flota izgubila 30 brodova. Preostalih 40 brodova izvukli su na kopno ispod zidina Mitilene. Kalikratida je nakon toga blokirao Mitilenu i sa kopna i sa mora.

Bitka kod Arginuskih ostrva[uredi | uredi izvor]

Konon je obavestio Atinjane da je blokiran, pa je atinska flota od 150 brodova došla da odblokira Konona. Kalikratida je ostavio kopnenu vojsku i 50 brodova pod zapovedništvom Eteonika da nastave sa blokadom Mitilene, a sa preostalih 120 brodova sukobio se sa atinskom flotom u bici kod Arginuskih ostrva 406. p. n. e. Atinjani su pobedili u pomorskoj bici izgubivši 25 brodova, a Sparta je izgubila oko 70 brodova. Nakon bitke atinski zapovednici razmatrali su šta da rade. Trebalo je da pokupe preživele sa 25 potopljenih brodova, a imali su priliku isto tako da iznenade Eteonikovu flotu, koja je blokirala Mitilenu. Odlučili su da sa većinom brodova pokušaju da iznenade i potope Eteonikovu flotu. Sa manjim brojem brodova krenuli su da spasavaju preživele mornare. Ipak oluja ih je sprečila, pa nisu spasili mornare, a i Eteonikova flota im je umakla. Kasnije je u Atini suđeno generalima, jer su propustili da spasu nekoliko hiljada mornara sa potopljenih brodova. Šest atinskih generala osuđeno je na smrt. Konon je tada zadržao zapovedništvo.

Bitka kod Egospotama[uredi | uredi izvor]

Nakon pobede u bici kod Arginuskih ostrva Konon je sa svojom flotom uspostavio bazu u Samosu. Lisandar je obnovio spartansku flotu i uspeo je da uspostavi bazu na Helespontu u Abidu, odakle je napadao strateški značajan Lampsak. Pretila je opasnost da Lisandar blokira trgovačke puteve i snabdevanje Atine žitom. Atinjani su 405. p. n. e. odredili da Konon i Filokle zajednički dele zapovedništvo nad flotom u Helespontu. Atinska flota uspostavila je bazu u Sestu. Pošto su nastojali da budu blizu Lisandra uspostavili su logor na plažama bliže Lampsaku na mestu zvanom Egospotam. Ta lokacija nije bila dobra, jer nije bilo luke, a bilo je i otežano snabdevanje. Svakoga dana atinska flota bi izlazila u borbenom rasporedu i čekala bi pred lukom u Lampasaku izazivajući Lisandra na bitku. Pošto spartanska flota ne bi izašla u boj atinska flota bi se vratila u svoju bazu. Alkibijad je savetovao Kononu i Filoklu da promene položaj logora. Alkibijad je od njih tražio udeo u zapovedništvo obećavajući podršku Tračana. Konon i Filokle odbili su Alkibijadovu pomoć, pa se Alkibijad vratio kući. Atinska flota je svakoga dana isplovljavala i izazivala Lisandra na bitku, ali spartanska flota nije izlazila. Jednoga dana Lisandar je isplovio sa svojom flotom upravo kada je saznao da su se Atinjani iskrcali i da ručaju. Kada se primakla spartanska flota Konon je dao signal da svi požure na svoje brodove. Međutim bilo je već kasno, pa je Lisandar iznenadio je i zarobio celu atinsku flotu na plaži. Tada je zarobio gotovo celu flotu i 3.000 Atinjana. Pobeglo je samo 10 brodova, uključujući i Konona. Konon se nakon gubitka cele atinske flote bojao da se vrati u Atinu. Pobegao je na Kipar sa ukupno devet brodova kod svog prijatelja kralja Evagore. Evagora je tada kontrolisao Kipar.

Zapovednik persijske mornarice u ratu protiv Sparte[uredi | uredi izvor]

Nekoliko godina Konon je ostao na Kipru, sve do 397. p. n. e. Kada je Sparta započela rat protiv Persije Konon je započeo da pregovara sa Persijancima. Na Kipru je stupio u kontakt sa Ktesijom, grčkim lekarem u persijskoj službi. Uspeo je da se nametne kod satrapa Farnabaza II. Evagora i Farnabaz preporučili su Konona persijskom caru. Farnabaz II je predložio persijskom kralju da imenuje Konona za zapovednika persijske flote. Persijancima je tada bio potreban neko iskusan u ratu sa Spartom. Artakserks II je 397. p. n. e. imenovao Konona zapovednikom persijske flote. Konon se nadao da će ratujući za Persiju i ako pokori Spartu uspeti da povrati atinsko vođstvo u Grčkoj. Osim toga očekivao je da će i sam postati slavan. Konon je zapovedao flotom od 300 brodova. Nije pričekao da mu flota bude opremljena, nego je sa 40 brodova otplovio u Kaunas u Kariji. Spartanski admiral Farak sa Rodosa je sa 120 brodova blokirao Konona u Kaunasu, ali satrapi Artafern i Farnabaz II naterali su Faraka da prekine opsadu. Nakon toga Konon je sa 80 brodova otišao da pomogne Rodosu. Rodos je 411. p. n. e. odmetnuo od Atine i prešao na stranu Sparte. Na Rodosu je bila uspostavljena oligarhija. Međutim Rođani su bili nezadovoljni, pa su se pobunili protiv Sparte, isterali su peloponešku flotu i primili su Konona. Kada su se Spartanci vraćali iz Egipta sa velikim tovarom žita nisu znali da se Rodos odmetnuo, pa su kod Rodosa izgubili žito i brodove. Pad Rodosa je predstavljao veliki gubitak za Spartu.

Bitka kod Knida 394. pre nove ere[uredi | uredi izvor]

Konon i Farnabaz II zapovedali su persijskom flotom, koja je imala je više od 90 trirema. Bila je stacionirana na Helespontu. Pisandar je krenuo iz Knida prema Helespontu sa 85 trirema. Blizu Knida naišao je na persijsku flotu. Konon je zapovedao grčkim brodovima persijske flote, a podosta iza njega plovio je satrap Farnabaz II zapovedajući feničanskim brodovima. Pisandar se najpre sukobio sa Kononovom flotom. U toj bici kod Knida 394. p. n. e. pobedila je persijska flota. Konon je nakon toga krenuo za spartanskim brodovima sve do kopna i zarobio je 50 trirema.

Isteruju spartanske harmoste iz mnogih grčkih gradova Male Azije[uredi | uredi izvor]

Odmah nakon bitke Konon i Farnabaz II zauzeli su mnoge grčke gradove u Joniji, koji su bili pod spartanskom kontrolom. Iz tih gradova proterali su spartanske guvernere i garnizone. Svuda su naglašavali da gradovima daju nezavisnost. Nakon te bitke Sparta je izgubila kontrolu nad morem. Persija je mogla da ponovo uspostavi svoju dominaciju u Joniji i delu Egejskog mora. Konon i Farnabaz nisu uspeli da zauzmu Abid i Sest na Helespontu, koje je Derkilida veoma dobro branio. Nakon osvajanja velikog dela Jonije pokorili su i deo Kiklada. U proleće 393. p. n. e. zaposeli su ostrvo Melos. Iskrcao se u Meseniji kod Fere (današnja Kalamata) i odatle su pustošili obalni pojas. Pošto nisu tu učinili mnogo vratili su se, pa su zauzelo ostrvo Kiteru, gde su uspostavili garnizon sa atinskim guvernerom. Kontrolom Kitere obezbeđivala se plovidba između Krita i Sicilije, a sa Kitere su uvek mogla napasti Lakonija. Kitera je bila ostrvo, koje je kontrolisalo morski prilaz Lakoniji i Sparti.

Povratak u Atinu i ponovna izgradnja atinskih zidina[uredi | uredi izvor]

Konon se 393. p. n. e. vratio u Atinu. Satrap Farnabaz II dozvolio je Kononu da zadrži 80 brodova. Dao mu je i novca da ponovo izgradi utvrđenja oko Pireja i duge zidine između Atine i Pireja. Konon je na taj način brzo ponovo izgradio atinska utvrđenja i zidine. Na taj način Konon je poništio glavne rezultate Peloponeskog rata, jer Atina je ponovo imala flotu i duge zidine, koje su bile srušene na kraju Peloponeskoga rata.

Hapšenje i smrt[uredi | uredi izvor]

Sparta je započela pregovore sa persijskim satrapom Tiribazom. Glavni spartanski pregovarač Antalkida nudio je Persiji mir. Nudio je Persiji sve grčke gradove u Aziji u zamenu za persijsku podršku. Sparta je bila spremna da napusti sve grčke gradove u Aziji, samo da bi osigurala svoju poziciju u Grčkoj. Atina je odmah poslala svoje izaslanike sa ciljem da neutrališu spartansku inicijativu. Konon je tada otišao u Sard, gde ga je Tiribaz uhapsio. Prema jednim izvorima odveden je u unutrašnjost Azije i da je umro. Prema drugima verovatnijim izvorima pobegao je na Kipar. Njegov sin Timotej postao je kasnije istaknuti vojskovođa.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]