Pređi na sadržaj

Korisnik:Jozefsu/Essay

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Esej o Vikipediji (i o svašta nešta)

noborder
noborder

Čemu ovo služi (a uz to i ne radi)?[a] Značenje: svaka druga stvar kad kupite kod kineza!


  1. ^ Legendarni izraz koji je deda-Staja koristio na kraju Mikijeve radionice, kada se nađe u mehanizmu ogromnog sata.
    Koristi se prilikom susreta sa nekom komplikovanom napravom, veoma kompleksnom i zakukuljenom.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Vikipedija je džungla. Nakon godinu i po dana lutanja po ovoj džungli, lupanja mačetom po trnovitom žbunju članaka, nakon suočavanja sa divljim zverima iz tame (moje kolege uređivači "puni" ljubavi i poštovanja), mnogo teških reči, još težih misli i osećanja, a zatim mnogo neprespavanih noći (i guarana) zbog stvari koje je trebalo rešiti, odlučih da ostavim još jedan trag u vidu mojih viđenja stvari.

Znam da ovo niko neće da čita, stavljam čak i da ne bude indeksirano ne bi li moje liberalno napisane reči došle do neupućenih.

Teško je napisati ali tako je: nakon vrlo teških dana koje sam prošao, ne bih savetovao osobama slabijeg karaktera da pokušaju ovde sa radom. Često sam pomislio nakon par pohvalnih reči a nakon mnoštva pogrdnih i osetivši na koži uticaj "negativne energije" koja kruži unutar ovih servera: da samo sumanuto fanatična osoba želi da nastavi ovo da radi!

Srpska, ali i sve druge Vikipedije u regiji pune su duha nesloge, svađe, negativizma, nasile, vređanja, fizičkih pretnji, kolateralne ratne štete, šovinizma, propagande...

Najgore je što niko ne ferma ni po posto što si tu i da radiš, i najgore od svega – u vezi toga šta radiš. U stvari, većini se ne sviđa to što radiš. Opet drugi bi da stiču poene na tvoj račun kačeći nekakve "porukice". Naučio sam da budem odvažan i borim se, koliko mogu, da opstanem, da me ne obrišu, banuju, troluju, zahebavaju...

Ovde ću iznosim i neke važne koncepte za uređivanje i razumevanje Viki sistema. Jer ima čudnih stvari. Npr. sve što na Vikipediju postavljamo moramo da damo svetu na slobodno korišćenje sa odricanjem svih prava, neko drugi može od toga čak i da zarađuje, ali logo same Vikipedije je kopirajtovan?!

Osim što ću se baviti praktičkim pitanjima uređivanja, ovde ću sam sebi da iznosim i napišem i neke nekonvencionalne i nepopularne stvari vezane za Vikipediju, na primer neke čudne materijale koji su objavljeni na raznim Vikijima, da bih dočarao "sjaj" ove džungle. To ću da radim kao podsetnik sam sebi, u šta sam se to upleo...

Iznosiću i svoje lične dileme, o starima koje sam trebao ili hteo postaviti na neku stranicu za razgovor ali sam shvatio da neću biti shvaćen, da ovo nije zajednica ravnopravnih ljudi slobodnog razmišljanja, da je iznositi iskrene stavove opasno, da čak i pitati za neke tabue stvara u drugima bes, da onaj koji jače viče je u pravu, i na kraju krajeva da ih je baš briga za moje mišljenje, da te strane niko i ne čita... Uh oh!

Odricanje odgovornosti (Disclaimer)[uredi | uredi izvor]

"Poznajem ga, taj čovek je otrcani nacionalista. A piše tako lepe članke, na svakojake teme. Malo tu-tamo kerči, ma pusti ga, uživo je skroz OK lik." To nije opis mene, to je što čujem o nekima. Život je pun kontraverzi. Šešelj u svojoj "filizofiji" kaže da je svaki normalan čovek nacionalista, ostali su izrodi ispranog mozga. (Update: moj drug mi večeras reče pred radnjom uz pivo: "Koga briga za Šešelja čoveče, ti bre previše visiš na toj Vikipediji...") Izjava o ograničenju odgovornosti: stavovi izneti na ovoj korisnočkoj stranici su lično moji, u zavisnosti od faze ludila, depresije i faze otuđenosti (ponekad i piva, ako imam para ili me neko častio turu), i ne mogu se predstaviti kao zvanični, ili objavljeni na zvaničan način. Ovo je forma ličnog dnevnika, a vezano za moje doživljalje i impresije tokom uređivanja na Vikipediji.

Stvari koje se neopozivo brišu sa Vikipedije[uredi | uredi izvor]

– za one koji vole čitati i drugu stranu:

Bosanske piramide – reci ne, bolan[uredi | uredi izvor]

Just say no — to Bosnian pyramids. Prema ovoj spisaniji, Bosanske piramide ne mogu da uđu na en Viki. Pa normalno, kad ljudi hoće bolan da proguraju svoju bosansku turističku propagandu...

Ali na kraju ipak prođoše piramide, ali samo kao pseudonauka (čak i Bosanska Viki se složila stim). Pih! Eto dobili su reklamu koju su tražili. Ja bih i za ovo bio zadovoljan. Velika i slavna Vikipedija ih je udostojila sa člankom – sad samo ima da nastave da rade na dokazivanju!

A tu je i Visočica (mada prirodni geološki fenomen), šta se hoće još?

Dajem i neku svoju kritiku na njih (Osmanagića i ostale) mada su mi u potpunosti simpatični, ako za drugo ne onda zbog istrajnosti i borbe za ono u šta veruju (da im može doneti priznanje, slavu i novac). Živimo u vremenima kada jedino opstaješ ako uspeš da "prodaš" svoju ideju, ma kakva bila. Pogledaj uspeh spisateljke Heri Potera (film i priča koju inače volim, ali me tišti pozadina)...

I još nešto o piramidama. Drug koji veruje u vile i vilenjake (znači tako kako sam napisao) tvrdi da je to činjenica koju žele da prikriju od javnosti, teorija zavere i tako to. Meni lično je ta ideja toliko simpatična i originalna, da bih bio presretan kad bi se dokazalo da samo 300 kilometara od mesta gde živim postoji piramida u visini planine izgrađena ljudskom rukom! Toliko zvuči neverovatno, da bih prvi bio presretan kad bi bilo istina. Ali ja ih ni ovako ne bih ismevao poput ovog Izma Guglića, face koj ne zna nid piše, nid ćita kak treba...

Pitanje anonimnosti, nika,...[uredi | uredi izvor]

U članku se postavlja i jedno bitno pitanje koje je i mene mučilo jedno vreme, dok se nisam i sa tim raskusurao, čisto na logičkoj osnovi. Naime, zašto su Viki urednici i konsekventno admini anonimne osobe koje kriju svoje lice i svoj identitet iza nika? Jedno je sigurno: tako se mogu donositi odluke za koje niko lično ne mora odgovarati, pošto se ne zna ko su donosioci odluka. Mogu biti i nepostojeće osobe, i botovi, i "Udbaši"... Ali sam razmislio i ubrzo shvatio da ovo pitanje u sebi krije veoma naivnu percepciju internet-komunikacije. Jako mi liči na one table ostale iz komunizma na kojima piše "Zabranjeno zadržavanje, osmatranje i fotografisanje". U vremenu kada mogu sa satelita da studiraju bube, ja ću kao strani špijun doći do te instalacije ili kasarne, izvadim ogroman teleobjektiv i počnem škljocati. Kažu pametni, da to ima neki psihološki efekat, da stvara atmosferu autoriteta - nešto je zabranjeno i gotovo... No neko je rekao, u ovim vremenima više ništa nije tajno i skriveno. Sve što si ikada posetio na netu, a kamoli napisao negde je logovano i svedoči o tebi ili protiv tebe. Zaista zastrašujuće, futuristički, eskatološko (nauka u religiji koja se bavi sudnjim danom).

Ujedno zvuči interesantno. I sam sam se pitao, kako će neko da poveruje da editujem kako treba, da nisam sajber-kriminalac i da ne stojim iza lažno predstavljenog nika? E sad, stvar je upravo suprotna – kod ophođenja putem interneta pre svega štitiš sebe od već pomenutog "otkrivanja". Niko zdrave pameti neće na sve strane ostavljati svoju adresu kada znaš da će ionako da te "love" ako se nekome zameriš ko je dovoljno moćan i ima sredstva da te "nađe". Imaš porodicu, malu decu, ženu koja te voli? - a ne želiš da budeš anoniman do maksimum moguće izvodljivosti? Onda si čudak.

Druga faličnost u vezi ovog komenta (koji je došao iz besa zbog skidanja promotivnog teksta na kome su se mučili mesecima misleći da će Vikipedija da bude PR alat njihovih ideja i teorija) je elementarno nerazumevanje elektronskih sistema današnjice. Sam sistem filtriranja je tako napravljen da niko ne postane imun i previše anoniman, a da ga opet drugi ne uhvate u eventualnoj podvali. Vikipedija je stalna meta lažnih nikova i botova koje šalju sa zvaničnih mesta da recenzuju i cenzurišu, i to se sve zna, stara priča koja se raskrinkala još početkom milenijuma, samo nekoliko godina nakon starta Vikipedije. Ali sistem filtriranja je sličan organizmu koji sam izbacuje strano telo, lekar samo treba sa strane da pomogne taj proces koji se sam odvija. U našem slučaju to je server Vikipedije i interfejs, sve ostalo radi posao dosta efikasno.

Engleska Vikipedija:Kontaktirajte nas[uredi | uredi izvor]

Na naslovnoj en:viki ima link Contact us na našoj ovde (zasad) nema...

Znači ne samo uzmeš i kopiraš pa koga bole uši...[uredi | uredi izvor]

Kopiranje i redistribucija ovog "super-slobodnog" materijala sa Vikija može da bude itekako složeno Traži se da bude priložena lista autora – da, to smo ti i ja – i ako se u tekstu nađe neki strani citat, treba da se proveri koliko je to zaista slobodan a ne licenciran materijal koji je na primer u Viki dospeo putem "fair use" koncepta. Takav materijal ne može da ide dalje od jednog članka, i ne može da ide "van". Vikipedija ne odgovara za posledice.

Razgovor:Velika Mađarska[uredi | uredi izvor]

Video svašta nešto greški, raspisao se, pa na kraju nisam poslao: U odeljku Izvori kao prva stavka stoji sledeća napomena:

Напомена: Овај текст или један његов део је преузет са веб сајта Српског Народног Покрета Светозар Милетић. Види дозволу. Чланак "Велика Мађарска“ и геноцид у Војводини, 1941-1944., Карл Савић, 15. јануара 2005. -- под условима Лиценце за слободну документацију ГНУ-а.

Nastao je ozbiljan problem u vezi proverljivosti ovog izvora, jer je sajt Pokreta obrisan i o navedenom citatu (članku) ne postoji nijedan trag na netu.

Zadnji tragovi na aktivnosti ovog udruženja idu unazad oko 10 godina i nisu nimalo utešujući, bar što se neutralnosti nekog izvora tiče. Razumem ja da i ultra-nacionalistički pokret može da napiše neku činjenicu, i u tom smilu svejedno je ko je izvor. Međutim, samo želim da kao strani posmatrač napomenem, da aktivnost udruženja uzdiše od šovinizma, velikosrpske ideje, pozivanja na rat, a mnoge ideje koje su tada zagovarane davno su izgubile i snagu i afirmaciju i legitimitet, zastarele su jednom rečju. Srbija je tada nakon Miloševića i Nato napada (koji je napravio) i gubitka Kosova bila politički slabija, narod ranjiviji na manipulisanje. Videlo se u međuvremenu gde je srpski narod takva politika i takvo shvatanje dovela. Samo gore od goreg, svakim danom. Ja sam opet da kažem posmatrač sa strane, koji sam zadnje četri najtragičnije decenije na ovim prostorima gledao iz mirne Vojvodine, ali živim u istoj državi, i osetio sam sve to na svojoj koži. Ne pišem iz emigracije i udobne stolice negde u Kanadi, Australiji ili SAD.

Oni su lajali o Velikoj Srbiji a ona bivala sve manja. Takvi huškači prvo viču i pozivaju na rat, a kad on izbije beže u prvi bunker sa spasu svoju glavu (vidi: Na zapadu ništa novo, ne od Riblje Čorbe iako je to dobra pesma...). Pravi nacionalista voli svoju zemlju i ne želi joj zlo. Nikakvo zlo. Ovi ljudi su pokazali koliko zla nanose svojom glupošću i kratkovidošću, svojim nepoznavanjem istorije, i svojim nepoštovanjem svih drugih pa čak i srba neistomišljenika. Oni nalepe sliku Tesle na sajt, i misle da su sve svoje odradili. Sad će svi da ih slede, a zloupotrebljavaju lik čoveka koji je upravo prezirao njihove ideje. O samom Tesli ništa ne znaju. Isti se pozivaju na crkvu, a ne znaju da crkva ne može da bude nacionalna, da je Bog nikada takvu nije stvorio. Bog je bog svih ljudi, svih naroda.

Tako da ima problema i sa izvorom za ovaj članak, izvorom koji ni na koji način nije neutralan. Meni kao mađaru deluje sasvim ironično da isti oni koji pišu kako je sramno da jedan drugi, susedski narod, koji ih je tokom njegovih najvećih nedaća - Velika Srpska Seoba na sever, u vremenu Arsenija Čarnojevića - bratski primio, ne sme da ima niti nostalgiju za svojom velikom nacionalnom državom (koju su imali), a isti ti koji to pišu najveći su zagovornici Velike Srbije (koju nisu imali). Ovde ne želim potegnuti - po meni - nerešivo pitanje ko ima "pravo" na veću državu, ko je ovde bio "prvi" i ko je "gazda" nad određenim prostorom, ali želim da ukažem na veoma opasnu pojavu da je ova "enciklopedija" postala mesto obračuna ideja s jedne strane, a s druge promotivni paravan najsuludijih nacionalnih propagandi. Ako ne bi bila jasna veza između onih koji stvaraju ovako "važne" članke i onih koji su za dalje ratove na području južne Evrope, ne bih ništa rekao..."

Masakr u Starom Grackom[uredi | uredi izvor]

Ovakvi članci su važni, slažem se, ali ne toliko važni kao neki drugi topici, a toliko toga fali... Na žalost ovakvi zločini desili su se na obe strane, a neke druge Vikipedije (u konkretnom slučaju Albanska) imaju isto ponešto da kažu - a da pritom "sve sumirajuća" engleska vikipedija ima neki čudan, sasvim drugačiji sadržaj... Naravno, iako svaki novčić ima dve strane, ovakvi sadržaji neće naći mesto na ovoj Vikipediji, ali će poslužiti kao dobar povod za uzvraćanje udarca nekim našim argumentima, i tako... virtuelnom ratu preko stranica Vikipedije nikad kraja.

Ovo su većinom tabu teme a čak i pominjanje se uglavnom dočekuje na nož. Par puta sam gurnuo ruku u taj osinjak. Trebaju jaki živci, video sam da su moji oponenti (koji su u četri oka verovatno sasvim OK likovi) vrlo iskompleksirani i gotovo uplašeno brane svoje stavove koje su jedva progurali na stranice Vikipedije. Teško je živeti sa takvim bremenom.

Ali drugačija se stvar dešava u pozadini. Ono što mene tišti da su neki admini (kojima bi inače zadatak bio da takav sadržaj isfiltriraju) aktivno uključeni u te tokove i redovno brinu o tim člancima. Iako znaju da se te "tabu" teme zloupotreba Vikipedije, dok kontrolišu vandalizam, ujedno i neguju sadržaj tih "ključnih" članaka da u svakom momentu bude i ostane ono što odgovara "pobijanju" teza iznetih sa suparničke Vikipedije, ili da se "izbalansiraju" njihove optužbe. Na primer oni kažu mi smo ubili toliko, a onda mi njima kroz članak pošaljemo poruku da su oni ubili više. Svakome ko je samo malo proveo čitajući Vikipediju, a zna najmanje dva jezika (recimo srpski i hrvatski) to će odmah biti jasno. Prijatno me je iznenadilo da su našli koncenzus oko Tesle, "čiji" je. Ja mislim da je čovek pripadao čovečanstvu, a i on je u to verovao.

Vrlo neugodne istorijske činjenice[uredi | uredi izvor]

Kada pišemo o nepravdi učinjenoj prema našem narodu, skoro uvek zaboravimo da su i predstavnici "naših" radili isto ili gore. Nužnost samokritike u nacionalnom pitanju je kod svakog ozbiljnog studenta istorije neminovna.

Nisam jedini[uredi | uredi izvor]

Interesantne stvari kaže ovaj lik: postoji opasnost da ti brišu tekst jer ga je neko u međuvremenu prepravio na nešto što se neće svideti nekom trećem, a da nema veze s tobom.

Nacionalizam – Misli No.1[uredi | uredi izvor]

Za razumevanje nacionalnog pitanja treba odrasti. To je kao kad gledam slike moje kćerke kada je bila mala. Igrala se barbikama, vrištala kad nije dobila sve što je mislila da joj treba. A sada kad je gledam, odrasla je, više nije ista osoba.

Roditelji sade ideje u vruće glave svoje dece, ideje sa kojima ni oni nisu raščistili. Mnogi u našem društvu nisu raščistili stvari sa svojom prošlošću. Nose teška bremena grešaka koje su učinili njihovi oci, dedovi. Nada je ove generacije, ako otpusti prošlost. Ne u smislu zaborava, ali u smislu svakojakog besa i osvete. Iz prošlosti se uči da bi se išlo dalje u budućnost. Kako sam preživeo ratište? Rekli su nam da su svi narodni heroji umrli 44-te a Rambo to je samo film... Realnost, drugovi, a ne snovi. Mi puno sanjarimo. A tamo gde se puca, tamo ljudi i padaju, u realnom vremenu. Ko se mača lati od mača će pasti.

Vratili smo se, sve je izgubljeno[uredi | uredi izvor]

Samo ovlaš pregled ove veb strane (i svake spisarije) ove nazovi "patriotske" organizacije čini stvari kristalno jasnim.

Samo jedan primer: kada je reč o Srebrenici, izjašnjavaju se sa apelom da su sve žrtve rata isto tako važne i trebaju da se pomenu sve žrtve ravnopravno, i kako je sve to žalosno (i za njih) i bla bla.

A onda na dnu stranice u listi događaja značajnih za organizaciju piše: "dani likvidacije srpskog stanovništva Novog Sada". Ni reči o žrtvama drugih nacionalnosti, a bilo ih je mnogo, i jevreja, i roma, pa čak i mađara, o mešovitima da i ne govorimo. Zaboravlja se i aspekt da stanovništvo nije nasumice birano, nego su pogubljeni bogati ljudi a njihova imovina je opljačkana, što menja aspekt čisto nacionalne osnove ovog zločina.

Zločini mađarskih okupatora u Vojvodini[uredi | uredi izvor]

Iako je novosadska racija bila gnusan zločin koji ja kao mađar iz sveg glasa bacam svojim sunarodnicima nacionalistima u lice, moram da kažem ovo: u celom posleratnom periodu neprestano se mađarima — preko doktrine kolektivne odgovornosti — prebacivalo šta su ti pojedinci tamo u ime mađara i Mađarkse radili. Međutim, onima koji mi to trljaju pod nos misleći da meni lično stvaraju poentu, ne smeju zaboraviti ni to ko je prvi bacao ljude u reku mnogo ranije od toga.

Svakom narodu i individualnom pacifističkom predstavniku tog naroda je teško da se suoči sa prošlošću svog vlastitog naroda. Svakom.

Ali kada se piše "zločini ovih nad onima" uvek treba – barem ovde – da bude ispraćeno verzijom "zločini naših nad onima". Tako je sa I.sv. ratom, sa II-im i sa najnovijim bratoubilačkim.

Najteže mi je shvatiti u celoj priči da ljudi koji su kao nacisti ubijali civile, kasnije do besvesti poricali svoje učešće. Mnogi su se na toj osnovi čak i izvukli. Ajde da su bar rekli, bio sam mlad, naterali me ostali ili nešto slično. Ali oni mrtvi ladni "nisam ni bio tamo", "nisam to bio ja", i tako to... Dobro čovek svašta laže da bi spasio glavu. Svaki ubica prvo poriče, tako je i danas kad ljubomorni muž ubije ženu, što je isto tako dovoljno tragično za realnost sadašnjice.

Uređujem Dizni likove[uredi | uredi izvor]

Odrastao sam sa Diznijevim junacima, sa Politikinim i Mikijevim Zabavnikom, i Dizni je integralni deo mene kao osobe. Juna 2016. sa zaprepašćenjem sam konstatovao da kao i svaka druga Vikipedija i ova ima članak o svakoj porno glumici i svakoj LGBT osobi sveta i istorije, a nijedan članak o Dizni junacima osim Mikija, Šilje i Paje (i to samo klice). Dao sam se na posao. Svako ko misli da je ovo uređivanje lako, grdno se vara. Samo ja znam koliko neprespavanih noći i koliko kafa je to "koštalo", a imao bih i preča posla, i mnogo važnije teme da obradim. Međutim, pokrenuo sam strip portal, i vrlo se plašim da će ga eventualno osporiti kao prerano pokrenut, zbog nedostatka matareijala na temu. Strahovi su vrlo opravdani.

Šablon:Korisnik Rus[uredi | uredi izvor]

Ko na svetu ikada gleda korisničke kutijice?? Koji procenat ima od tog gledanja??

Ovaj korisnik se izjašnjava kao Rus po nacionalnosti i doprinosi člancima o svojoj naciji.

Odlučio sam se ipak za ovaj radikalan korak i postavio i ovu korisničku kutiju, polu u šali, jer sam shvatio da sam jedini mađar na srpskoj Vikipediji čiji doprinos nikada neće biti dovoljno ubedljiv za druge urednike ove Vikipedije. Zatim, ovako ne treba da opravdavam svoje pro-ruske stavove (ukoliko i gde takvi postoje) ili svoju simpatiju ka ruskim specifičnostima. Naravno ruse volim kao naciju i kao deo moje krvi, ali ne volim kad se prave važni što su svetska sila (ali u stvari samo zato jer ih je jako mnogo). I ne volim što su pustili Staljina da ih terorizira i što su kasnije silom zaposeli bivši socijalistički blok (između ostalih i moju "drugu" naciju po krvi). Ali jako mi se dopada njihova buntovnost i nezavisnost, ne fermaju svetski poredak i znaju da cene slobodu, koju su teško zaradili, a u svojoj istoriji veoma malo imali...

Zadaci[uredi | uredi izvor]

  • Prebacivanje tekstova o biljkama.

Zadnjih godina napisao sam oko 400 tekstova o taksonima biljaka Srbije na jednom portalu. To je praktički moj autorski tekst, koji mora ovde da se prebaci, jer toga je jako-jako malo.

Zanima me razlika između albanskog i našeg teksta

Problemi na srpskoj Vikipediji[uredi | uredi izvor]

Bilo je prilično davno, tačno 10 godina kasnije sam se priključio. Interesantno štivo. I više nego interesantno, i aktuelno...

Međunacionalni odnosi u Srednje-Južnoj Evropi[uredi | uredi izvor]

Nemerno napisah tako jer sve što zadesi Balkan, zadesi i Evropu (vidi Kosovo). Balkan je i dalje bure baruta. Kada fitilj zagasne malo, on se taman ponovo užari. EU je pokvarena i svakakva (pazi, ono neće da nas prime ako ne bude Parade Ponosa, a brakovi i porodice nam se raspadaju 100 na sat i imamo belu kugu...) međutim ako se EU raspadne Evropa će ući u najkrvavije okršaje između izmešanih naroda na njenom prostoru i međuetnički rat kakav svet još nije video. Draće kožu jedni drugima, neću da budem ptica zloslutnica, a ne moram biti ni Nostradamus da bih to znao. Samo ih zajednička dobrobit i federacija po uzoru na SAD može spasiti. EU je (bio) dobar pokušaj, svi u Evropi su pre EU vekovima samo ratovali, te za prvenstvo, te za svaki kvadrat zemlje, te za kolonije, te iz osvete za ranije poraze (2. svetski rat)... Ali ne želim sad da mislim na to (ljudi već sad beže odavde koliko daleko mogu, ko pacovi sa broda koji tone)...

Pravila i smernice?[uredi | uredi izvor]

Ako je neko u neudomici, kao što sam ja dugo bio gde su ta mnogo pominjana unutrašnja pravila Vikipedije — to je svaka stranica koja počinje sa "Vikipedija: ..."

Nema članaka kakve pišeš nigde drugde na Vikipediji[uredi | uredi izvor]

Ovih dana sam dobio navedenu kritiku, na šta sam odgovorio da svaki deo sveta, svaka kultura i svaki narod ima nešto svoje, što ne mora da imaju drugi – na sreću nismo svi na svetu isti jer bi to bilo veoma dosadno.

A evo i kontraprimera.

Šta je "dobar članak" na Vikipediji?[uredi | uredi izvor]

Potpuna novinarska propaganda. Nijedna fotografija nema direktne veze sa iznetim. Članak je napisan kao neki esej (iz ugla učesnika događaja), potkrepljen sa malo referenci i to sumnjivim i neproverljivim izvorima, namerno bez linka na konkretnu knjigu, namerno bez tačne stranice odakle se navodi, (zloupotrebljenim lažnim) citatima izvađenim iz konteksta, sajt obrisan sa neta itd. - na primer knjiga koja se navodi kao izvor za početne tvrdnje o planiranoj kopnenoj agresiji: NATO's Air War for Kosovo - A Strategic and Operational Assessment, na navedenim stranama 53. i 54, ne piše ništa o operaciji Strela! Piše samo da su u maju 1999. postojali ozbiljni planovi da se u slučaju neuspeha vazdušnih napada izvede kopnena invazija na Srbiju, i to ne iz Albanije nego iz Rumunije ili Hrvatske. Operacija Strela (Operation Arrow - Kosovo war 1999) nije bila povezana sa NATO, to je bio napad OVK na Kosovo iz Albanije (Washingtin Post: Operation Arrow, the KLA's first (and last) major military operation.)

Na primer [[Датотека::Mapa strela 1.png]] (kao ni ostale mape) nije stavljena u Ostavu, znajući da će kao nereferencirana odmah biti obrisana. To ukazuje na planski urađen propagandni članak, bez namere da bude proverevan. Napad iz Makedonije je fiktivan? (Ovakve mape je lako nacrtati za 5 minuta.) Ceo članak je izmišljena propaganda... A proglašen "dobrim"! Ali mora da bude dobar kad piše da je VJ konačno pobedila NATO. Kada se želi poverovati u laž, i naročito ako se ona lepo upakuje... Isto to piše i u jedinom takvom članku koji je "pušten" na en.viki: ali su to iščuđavali pa i brisali - tu našu "pobedu" to što je Sloba tada stalno naglašavao, a ja mislio da sam samo ja lud jer ne razumem kako smo "pobedili" :(.

Takođe kao primer, piše u članku da je jedinica "Jastreb" stacionirana u Tirani, čiju fotografiju uzima sa Ostave bila uključena u kopnene napade prema Srbiji. Ta slika je zloupotrebljena jer u njenom opisu i članku na en.viki i piše da ta baza i njene stacionirane jedinica nisu učestvovale u nikakvim borbenim dejstvima i nikada nije ispalila ni metak, zbog čega je Vesli Klark i bio kritikovan zbog suludog trošenja vojnih stredstava. Sa tog eorodroma su planirani ali nikada sprovedeni vazdušni napadi tokom bombardovanja Jugoslavije (suprotno tvrdnjama u članku). Ali i nije logično: ako je 549. motorizovana brigada Prištinskog korpusa potpuno razbila OVK i navodne "veoma brojne" NATO snage "koje su napadale sa mnoštvom ratne tehnike od tenkova do aviona" kako da tada ništa od te NATO opreme nije pogođeno ili zarobljeno? Ako su crtane mape tačne i napad je izveden iz Albanije i Makedonije i došlo je do direktnog udara snaga, kako je "navodno stradalo" oko 100 vojnika VJ a samo dva vojnika NATO?? U članku se konsistentno piše napad su izveli teroristi i NATO trupe zajedno. A stradali su samo članovi OVK? Kako je to moguće? "Nato trupe" nije hvatao metak? Mape opet pokazuju nešto drugo, topove NATOa na nekoj udaljenosti od 50-60 km od granice Kosova, kako udaraju po VJ. Sad ne znam da li treba biti vojni ekspert da se vidi da li je tako nešto i izvodljivo. Kako precizno podržati napad (invaziju kako je predstavljeno u članku) na jednu državu sa kopnenom vojskom koja se sukobljava u borbama prsa i prsa "duboko u teritoriji" (kako je opisano u ovom eseju) i usto vreme ne pogađati u svoje? (mada piše da su gađali svoje nekoliko puta...) Najgore je što navedene kopnene "operacije" nisu referencirane ni u samom tekstu, a ipak slika kopneneih vozila i navodnih albanski tenkova je ipak okačena... Super stvar je ova Vikipedija :)

Možda je moralo da se napiše i jedan ovakav "pobednički" članak? Koji stoji samo na sr.viki, i to kao "dobar" članak?? Da li sam iznenađen? Da li je uopšte moguće o bilo kakvom ratu pisati objektivno i bez pristrasnosti? Ali interesantno ko piše o takvim herojskim stvarima - ljudi koji u životu nisu videli pušku izbliza...

A šta je sa delovima srpske vojske koji su za vreme celog bombardovanja (razaranje kasarne u Đakovici) bile u Albaniji? Kako njih niko nije napao? Oni su se skrivali tamo jer ih NATO nije legalno smeo gađati na teritoriji Albanije. Drug mi je služio vojsku tamo, kaže da inače ne bi ni preživeli, za vreme celog bombardovanja njegova jedinica je bila oko 20 km u unutrašnjosti Albanije.

Dalje, ima još rupa u tvrdnjama, jer NATO poriče da je američka 41 artijerijska brigada opalila i metak dok je bila u Albaniji. Trebala je da osigura povezivanje snaga u regionu (bila je komanda stana), jer Makedonija nije pristala da primi NATO trupe, a Austrija i Švajcarska nisu ustupile svoj vazdušni prostor. Apači su doletali iz baze u Nemačkoj, vazdušni napadi izvođeni iz Italije i Mađarske, a u Albaniji su zbog veoma loših uslova samo sletali radi goriva i naoružavanja. I sam članak navodi da nijedan Apač nije pogođen (verovatno su korišćeni samo da špijuniraju) nego je jedan sam od sebe pao. Videti članke o navedenim trupama ovde i ovde. Dalje u članku se 59 puta pominje NATO, a sam članak se nalazi u kategoriji "NATO bombardovanje SRJ 1999" a od toga se pominje u sledećem kontekstu: pobeđena srana, uspešno im se suprostavila VJ, albanska vojska je delovala u okvirima i u koordinaciji sa NATO, pomoć OVK, aktivno planira invaziju na JU...

I sad o infokutiji: ako dobro čitam šta u ovom "enciklopedijskom" članku piše - VJ u brojnosti od oko 1000 vojnika je "pod komandom Veslija Klarka" napalo 29.500 terorista (sa samo 100 profesionalnih vojnika među njima, tako piše), od čega je polovina pobijena - 14.000 mrtvih (isti izvor sa greškom duplog citiranja)... Nisam mogao da verujem brojkama, kojih uzgred u samom tekstu i nema.... uh, pokušao sam da sabiram: srpsku vojsku napao je 30 puta brojniji neprijatelj, a oni su ga prepolovili... Kakav je ovo članak?? Da li se radi o nekavoj kompjuterskoj igri ratovanja pa se ja uzalud nerviram??

Usput, ubačena je tabela van svakog konteksta koja pokazuje da je na VJ (u periodu tog jednog napada?) bačeno ukupno 41.000 projektila (bombi i raketa). I ove seronje Natovci ništa nisu pogodili, čak ni jedan tenk, vau! Jer su snage VJ uspešno menjale poziciju, šta ti znaš o ratovanju! Zatim, nijedna od referenci ne govori o onome što u tekstu piše! Primer: nije uspeo napad albanskih terorista kako je planirao Nato a referenca ide ovako "Natova povezanost sa OVK je mogla da osigura krajnju pobedu"...

Pošto je ova borba trajala samo nekoliko dana, a nakon toga se VJ praktički predala i izašla sa Kosova, nije potpuno jasno šta se člankom želi izneti. U jednom momentu tu je pobednička borba, potpuna pobeda i herojstvo a u drugom da smo se odjednom predali??? Ako se ovako piše srpska istorija, hvala lepo

Iako se u tekstu pored razglaba samo potencijalni napad preko Kosova koji faktički nikada nije izveden (na šta ukazuju i sve citirane reference) mapa pored ipak iscrtava takav napad, kao da je do njega i došlo i VJ je pobedila NATO...?? Celo vreme u tekstu se opisuje jačina vojske u Albaniji i navodno u Makediniji "koja bi napala kad bi trebala" itd. a na mapama je nacrtano da su već napali...? A onda u "Razvoju događaja" nakon što je opisano koliko Nato snaga je nagomilano za napad, opet su tek krajem maja započeli planovi za kopnenu ofanzivu. Ovaj članak nema ni glavu ni rep!

Elem, možda i zato nema takvog članka nigde drugde na Vikipediji, a još uz to i bio je izglasan za odličan članak! To samo može u Srbistanu da se desi. Napišem članak da smo pobedili bilo gde protiv bilo koga u ratu i odmah dobijam odličan članak! Nije bitno što u to verujem samo ja i čitaoci ove nacionalne Vikipedije, to uopšte nije bitno, bitno je da MOGU to da uradim i sa dovoljno podrške mogu da pišem šta god hoću.

Ja više volim evidentnije teme, ali hajde, neko mora da piše i o takvim stvarima.

Delvidek[uredi | uredi izvor]

Mnogo, preterano mnogo sam na ovoj Viki čitao o izrazu "južni krajevi" za koji mnogo smatraju da je isključivo u iredentističko-nacionalističkoj upotrebi. Međutim nije tako. Videti upotrebu recimo u članku o Titu. U 8. pasusu reč je o partizanima i u kontekstu južnih krajeva se misli na mađare koji su živeli tu i prišli partizanima. Biće još primera, ali sad neam vremena da tražim planski...

Mađarska Vikipedija[uredi | uredi izvor]

Kao mađar bacio sam pogled na neke članke tamo i video da (i) ova Viki krvari iz mnogo rana. Nemaju članke npr. o bitkama na Neretvi i Sutjeski, o etničkim partizanskim jedinicama i Petefi-brigadi (!), skoro ni o jednoj na operaciji nemaca na Balkanu... a i mnogi važni članci su klice. Znači nismo jedini i posla ima na pretek.

Zadaci i poslovi[uredi | uredi izvor]

[1] = Postavi svoj prop. materijale na Ostavu [2] = uradi ovo u SVG kad stigneš

Za čitanje - kad stigneš[uredi | uredi izvor]

NATO propaganda i agresija na SRJ,

Literatura za članke o bilju[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • The Plant List (2013). Version 1.1. Royal Botanic Gardens–Kew–Missouri Botanical Garden
  • Mladen Josifović, Miloje R. Sarić, eds. (1970-1992): Flora SR Srbije, I-X, Srpska Akademija nauka i umetnosti, Beograd.
  • Milan Čanak, Stanija Parabućski, Milorad Kojić (1978): Ilustrovana korovska flora Jugoslavije. Matica srpska, Odeljenje za prirodne nauke, Novi Sad.
  • Akademik Miloje R. Sarić, urednik (1989): Lekovite biljke SR Srbije, SANU - Beograd.
  • Jávorka, S., Csapody, V. (1975): Icanographie der Flora des Südostlichen Mitteleuropa. Akadémiai Kiadó, Budapest.
  • Josif Pančić (1874): Flora Kneževine Srbije (Flora Principatus Serbiae), Beograd.
  • Josif Pančić (1884): Dodatak Flori Kneževine Srbije, Beograd.
  • Milovan Gajić (1980): Pregled vrsta flore SR Srbije sa biljnogeografskim oznakama. Glasnik šumarskog fakulteta, serija A, Beograd.
  • Trinajstić Ivo (skripta): Sistematika bilja, Šumarski fakultet u Zagrebu
  • Ružica Igić, Dragana Vukov (2000): Praktikum iz sistematike viših biljaka, Univerzitet u Novom Sadu, PMF. Novi Sad
  • Tatić B., Blečić V., (2002): Sistematika i filogenija viših biljaka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
  • Ioannes Tsekos; Michael Moustakas (6. 12. 2012). Progress in Botanical Research: Proceedings of the 1st Balkan Botanical Congress. Springer Science & Business Media. str. 148—. ISBN 978-94-011-5274-7. 
  • Ksenija Jakovljević, Dmitar Lakušić, Snežana Vukojičić, Gordana Tomović, Jasmina Šinžar-Sekulić, Vladimir Stevanović (2011): Richness and diversity of Pontic flora on serpentine of Serbia, Central European Journal of Biology Volume 6, Issue 2, pp. 260-274
  • Prof. dr Radiša Jančić (2010): Rečnik botaničkih morfoloških pojmova, vanserijsko izdanje SANU.
  • Janković, M, Pantić, N., Mišić, V., Diklić, N., Gajić, M. (1984): Opšti deo, In: Sarić, M., uredn., Vegetacija SR Srbije 1., SANU, Beograd.
  • Stevanović, V. (1992): Floristička podela teritorije Srbije sa pregledom viših horiona i odgovarajućih flornih elemenata, In: Sarić, M., uredn., Flora Srbije I: 49-65. SANU, Beograd.
  • Stevanović, V., Stevanović, B. (1995): Osnovni klimatski, geološki i pedološki činioci biodiverziteta kopnenih ekosistema Jugoslavije. In: Stevanović, V., Vasić, V., uredn., Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledeom vrsta od međunarodnog značaja, p. 75-115. Ekolibri, Biološki fakultet, Beograd.
  • Stevanović, V. (1995): Biogeografska podela teritorije Jugoslavije In: Stevanović, V., Vasić, V., uredn., Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledeom vrsta od međunarodnog značaja, p. 117-127. Ekolibri, Biološki fakultet, Beograd.
  • Stevanović, V., Jovanović, S., Lakušić, D., Niketić, M. (1995): Diverzitet vaskularne flore Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja In: Stevanović, V., Vasić, V., uredn., Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledeom vrsta od međunarodnog značaja, p. 183-217. Ekolibri, Biološki fakultet, Beograd.
  • Stevanović, V., Jovanović, S., Lakušić, D. (1995): Diverzitet vegetacije Jugoslavije In: Stevanović, V., Vasić, V., uredn., Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledeom vrsta od međunarodnog značaja, p. 219-241. Ekolibri, Biološki fakultet, Beograd.
  • Stevanović, V., Jovanović, S., Lakušić, D., Niketić, M. (1999): Karakteristike i osobenosti flore Srbije i njen fitogeografski položaj na Balkanskom poluostrvu i u Evropi In: Stevanović, V. uredn., Crvena knjiga flore Srbije 1 – Iščezli i krajnje ugroženitaksoni, p. 9-18. Ministarstvo za zaštitu životne sredine Republike Srbije, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Zavod za zaštitu prirode Republike Srbije, Beograd.
  • Turrill, W.B., (1929): The Plant-Life of the Balkan Peninsula. Oxford at the Clarendon Press, Oxford.
  • T. G. Tutin, ed. (1964-1993): Flora Europaea, Cambridge University Press.

Ruski jezik (koji bi trebao da je moj drugi maternji)[uredi | uredi izvor]

Prvog novembra 2016. počeo sam intenzivno da učim ruski! (i zbog jedne Ruskinje :)

Bosansko pitanje[uredi | uredi izvor]

Čitajući članke o BiH i njenoj teritoriji i istoriji došao sam do zaključka da pitanje Bosne i Hercegovine još ni izdaleka nije rešeno... U stvari, nikada nije bilo. Međunarodna zajednica je veoma neprofesionalno pristupila rešavanju ratom nerešivih pitanja i privremenim Dejtonskim sporazumom gurnula ih pod tepih. Sam Bog zna šta je budućnost tog dela sveta. A bilo bi dobro da je dobra, jer je BiH bila najjugoslovensskija republika, svi smo je voleli, studirati u Sarajevu bilo je privilegija, a pozitivno rešenje Bosne (ujedinjenje? – podela?) značio bi primer i Kosovu, i Vojvodini i svim multietničkim područjima u Evropi. Tzv. međunarodna zajednica ima nadležnost i odgovornost da reši Bosansko pitanje, jer ako "narod rešava" to smo već videli, a svetske sile su na Bosnu uvek gledale samo kao na plen, a ne kao na integralni i ključni deo Evropske istorije.