Korisnik:Milica153/pesak
Cvetovi trešnje u Japanu[uredi | uredi izvor]
Gledanje cvetova[uredi | uredi izvor]
"Hanami" je vekovima star običaj pravljenja piknika ispod cvetajuće sakure ili drveta ume. Smatra se da je običaj nastao tokom Nara perioda (710 - 794), kada su cvetovi ume oduševljavali ljude, ali su do Heian perioda (794 - 1185) cvetovi trešnje privlačili više pažnje, i hanami je postao sinonim za sakuru[1]. Od tada, u oba vaka i haiku, "cveće" (花hana) znači "cvetovi trešnje". Ovaj običaj je ranije bio izvođen od pripadnika višeg sloja Imperijalnog Dvora, ali je uskoro proširen na samuraje i, do Edo perioda, na ostatak naroda. Tokugawa Yoshimune je zasadio mnogo stabala trešnjinog cveta kako bi to podržao. Ispod drveća sakure, ljudi su održavali obede i pili sejk za vreme proslavljanja praznika. Svake godine, Japanska Meteorološka Agencija i publika prati sakura zensen (razviće trešnjinog cveta) dok se ono širi severnim pravcem ka aripelagu sa nadolaskom toplijeg vremena preko noćne prognoze, prateći vremensku prognozu na vestima. Cvetanje počinje u Okinavi u Januaru, i obično zahvata Kjoto i Tokio krajem marta ili početkom aprila. Nastavlja se na područja viših nadmorskih visina i ka severu, stižući u Hokaido par nedelja kasnije. Japanci obraćaju veliku paćnju na ove prognoze i izlaze u velikom broju u parkove, svetilišta i hramove sa porodicom i prijateljima kako bi održali proslavu posmatranja cvetova. Hanami festivali proslavljaju lepotu trešnjinih cvetova i za mnoge predstavljaju šansu da se opuste i uživaju u divnom prizoru. Običaj hanami datira od pre mnogo vekova u Japanu. Hronikle Nihona Šokia (日本書紀) sadrže zapise da su se hanami festivali održavali od trećeg veka. Mnoge japanske škole i javne građevine imaju sadnice trešnjinih cvetova u svojim dvorištima. Kako fiskalna i školska godina počinju u aprilu, u raznim delovima Honšua, prvi dan rada ili škole se poklapa sa sezonom trešnjinog cveta. Japansko udruženje trešnjinog cveta je napravilo listu od Japanskih Top 100 mesta Trešnjinog Cveta[2], sa najmanje jednom lokacijom u svakoj prefekturi.
Upotreba u kulinarstvu[uredi | uredi izvor]
Trešnjini cvetovi i lišće su jestivi i koriste se u ishrani u Japanu:
- Cvetovi se kisele u soli i umezu (sirće od šljive), i koriste se kako bi pružili laskav ukus u wagashi (tradicionalna japanska poslastica) ili u anpan (japanska slatka lepinja, najčešće ispunjena zrnima crvenog pasulja).
- Solju-ukiseljeni cvetovi u vrućoj vodi nazivaju se sakurayu, i to se pije na raznim proslavama poput venčanja na mestima zelenog čaja.
- Lišće, uglavnom sa trešnje Ōshima zbog mekoće, se takođe ukiseljavaju u slanoj vodi i koriste se za sakuramochi.
Pošto lišće sadrži kumarin, koji je otrovan u velikim dozama, ne preporučuje se njihovo konzumiranje u velikim količinama.
Cpoljašnje veze u članku: