Краљевска неонка

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kraljevska neonka
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Actinopterygii
Red: Characiformes
Porodica: Characidae
Rod: Paracheirodon
Vrsta:
P. axelrodi
Binomno ime
Paracheirodon axelrodi
Sinonimi

Cheirodon axelrodi
Hyphessobrycon cardinalis

Kraljevska neonka je slatkovodna riba iz porodice Characidae iz reda Characiformes. Potiče iz gornjeg Orinoka i Rio Negra u Južnoj Americi. Raste do oko 3 cm (1,2 inča) dužine. Ima upečatljivu plavu liniju celom dužinom tela ispod koje je crvene boje. Izgledom je slična srodnoj ribi zvanoj neonska tetra sa kojom je često mešaju; njena plava nije tako intenzivna, a crvena zauzima manju površinu.

Kraljevska neonka je veoma popularna akvarijumska vrsta, ali tek odnedavno, jer ju je bilo tesko gajiti u zatočeništvu. Sada mnogi uzgajivači gaje ovu ribu;u većini slučajeva je moguće odmah utvrditi da li se radi o uzgojenoj ili uhvaćenoj ribi zbog oštećenih peraja divlje uhvaćenih primeraka.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Američki ihtiolog Leonard Piter Šulc opisao je kraljevsku neonku 1956. kao Cheirodon axelrodi (u čast poznatog ihtiologa Herberta Akselroda).[1] Kao sininim se koristi i naziv Hyphessobrycon cardinalis. Naziv Kraljevska neonka potiče od njene brilijantno crvene boje koja podseća na kraljevsku odoru. Vrsta postoji u velikom broju različitih oblika boja ili fenotipa. “Zlatna “ i “srebrnoplava” forma sa kraćom plavom linijom javlja se u rečnom sistemu Rio Grande, dok se kod normalne neonke plava linija proteže sve do masnog peraja. Neonka iz sistema Orinoko ima plavu liniju koja se završava iza masnog peraja.

Stanište[uredi | uredi izvor]

Ove male i jatne ribe naseljavaju slivove reka Rio Negro i Orinoko, manje populacije se nalaze i u drugim rekama. Nalazimo ih u malim pritokama, u plitkim potocima i plavljenim podrucjima sa sporim tokom vode. Takve vode su praktično beѕ karbonata, sa malo mineralnih materija i visokom koncentracijom huninskih kiselina koje boje vodu.

Kraljevska neonka živi u Brazilu, Kolumbiji, Venecueli, gornjem toku Orinoka i rečnom sistemu reke Rio Negro.

Opis - fizički izgled[uredi | uredi izvor]

Kraljevske neonke su male ribe, prosečne mase 0,13 g. Muške jedinke rastu do 2,5 cm dužine u divljini, dok u akvarijumu mogu dostići dužinu do 5cm. Ženske jedinke su nešto veće i šire sa većim stomakom. Zreli mužjaci imaju na karličnom peraju koštane kukice. Imaju bilateralnu simetriju. Trbušni, donji deo tela, je jarko crvene boje, a celom dužinom tela se proteže plava linija čija se nijansa menja u zavisnosti od ugla gledanja, sve od indigo plave pa do tirkizne boje. Ovu karakteristicnu boju proizvode reflektivni kristali guanina koji se razvijaju u posebnim ćelijama iridokitama u potkožnom sloju. Tokom noći, kada nema svetlosti, neonke imaju transparentnu braonkastu boju. Na leđnoj strani tela, ka repu, imaju malo masno peraje. Imaju jedan red zuba.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Kraljevske neonke u divljini plivaju uzvodno u velikom broju do dela izvornog staništa zaštićenog kišnim šumama. Ove vode su u senci kišnih šuma i sunčeva svetlost gotovo da ne dopire do njih. Ovde se ribe mreste u velikim grupama. Kada su ribe spremne ѕa parenje, mužjak se odvaja sa ženkom čija punija linija ukazuje na prisustvo zrelih jajašaca u reproduktivnom traktu. Ako je ženka spremna ona će dozvoliti mužjaku da pliva uz nju i zajedno će ispustiti jajašca i spermu. To se dešava z sumrak tokom kišne sezone. Oplođenje je spoljašnje. Ženka može proizvesti oko 500 jaja.

Kad ih izleže, mužjaci ih oplode, ona tonu ili se zadržavaju na biljkama. Pošto su jaja osetljiva na svetlo, mogu se razvijati samo ako su u senci. Zbog toga se razmnožavanje u zatočeništvu mora odvijati u strogo kontrolisanim uslovima: pH5.5, temperatura 24 °C, bez svetlosti. Ako su jaja plodna i u tamnom okruženju izlegu se za 24-30 sati. Punoglavci su prvih sedam dana osetljivi na svetlost. Roditelji uopšte ne vode računa o deci, ponekad se dešava i da ih pojedu. Polnu zrelost dostižu sa otprilike 9 meseci.

Životni vek[uredi | uredi izvor]

Kraljevske neonke žive duže u ѕatocenistvu nego u divljini. U prirodnom staništu ѕive do godinu dana, dok u kontrolisanom okruženju žive u proseku 5 godina, a pojedine jedinke i do 10 godina.

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Ove ribe su predatori, pa se uglavnom hrane sitnim životinjama. U njihovoj ishrani su zastupljeni mali rakovi i jaja, ali i alge, podvodne biljke, korenje, lišće. Često jedu larve mušica, vodene buve, jaja insekata, amebe. Ponekad jedu ostatke mrtvih riba, mrave, grinje, komade voća i dr.

Ponašanje[uredi | uredi izvor]

Kraljevske neonke su vrlo aktivne danju. Žive u jatima od nekoliko hiljada jedinki. Imaju vrlo male migracije uzvodno ili nizvodno u zavisnosti od nivoa vode. Tokom parenja prisutna je taktilna komunikacija. Veoma je verovatno da ove ribe koriste taktilne i vizuelne signale kao način komunikacije, jer deluje da su u svakom trenutku svesni broja prisutnih jedinki. Takođe su u mogućnosti da osete prostiranje zvuka kroz vodu. Reaguju na vizuelne, taktilne i hemijske draži.

Život u akvarijumu[uredi | uredi izvor]

Kraljevska neonka je verovatno najzastupljenija ribica u akvarijumima. Popularnost ove male jatne ribice ne jenjava skoro čitav vek, dok se interesovanje za većinu drugih vrsta vremenom menja.

Odgovara im nešto toplija voda i tvrdoća do 220ppm. Treba ih naseljavati u sto većem broju, bar desetak primeraka. Miroljubive su i treba ih kombinovati sa ribicama sličnim po temperamentu i veličini, a sa krupnijim ribama kada su u pitanju mirne vrste. Najbolje se osećaju u biljnim akvarijumima sa ostavljenim prostorom za plivanje i prigušenim svetlom i plivajućim biljkama na površini.

Mrest kraljevske neonke predstavlja izazov čak i iskusnim akvaristima, veoma je bitno da se imitiraju prirodni uslovi kako bi došlo do uspešnog razvoja ikre i mlađi.

Uloga u ekosistemu[uredi | uredi izvor]

U ekosistemu, ove ribe imaju važnu ulogu kao predatori. S druge strane, oni su važan izvor hrane za veće predatore.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Froese, Rainer; Pauly, Daniel; ur. (2004). Paracheirodon axelrodi na FishBase-у. [верзија на датум: October 2004]