Kraljevska palata (Pariz)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kraljevska palata u Parizu
Informacije
Lokacija Pariz
Koordinate 48° 51′ 48″ N 2° 20′ 13″ E / 48.86333° S; 2.33694° I / 48.86333; 2.33694
Status završeno
Sagrađena 1639.
Kompanije
Arhitekta Pjer Fransua Fonten

Kraljevska palata u Parizu (franc. Le Palais Royal de Paris) je bivši kraljevski dvor koji se nalazio u 1. arondismanu Pariza u Francuskoj .

Kapija unutrašnjeg dvorišta palate okrenuta je trgu ispred nje i gleda prema Luvru. Sagradio ju je za kardinala Rišeljea, od oko 1633. do 1639. godine, arhitekta Žak Lemersje. Rišelje ga je zaveštao Luju XIII, a Luj XIV ga je dao svom mlađem bratu, Filipu I, vojvodi od Orleana. Filip i naslednici vojvoda od Orleana napravili su toliko opsežnih promena tokom godina da od Lemersijerovog originalnog projekta nije ostalo gotovo ništa.

Kraljevska palata sada služi kao sedište Ministarstva kulture, Državnog saveta i Ustavnog saveta .

Istorija[uredi | uredi izvor]

Palata-Kardinal[uredi | uredi izvor]

Prvobitno nazvana Palata-Kardinal, palata je bila lična rezidencija kardinala Rišeljea.  Arhitekta Žak Lemersje započeo je svoj dizajn 1629;  izgradnja je započeta 1633. godine, a završena 1639. godine. Nakon Rišeljeove smrti 1642. godine, palata je postala vlasništvo kralja i stekla je novo ime Kraljevska palata .

Nakon što je Luj XIII umro sledeće godine, postao je dom austrijske kraljice Ane i njenih malih sinova Luja XIV i Filipa, zajedno sa njenim savetnikom kardinalom Mazarenom .

Obnavljanje Burbona[uredi | uredi izvor]

Nakon restauracije Burbona, u Kraljevskoj palati mladi Aleksandar Dima zaposlio se u kancelariji moćnog vojvode od Orleana, koji je povratio kontrolu nad palatom tokom restauracije.

U revoluciji 1848. godine, pariska rulja je uništila i opljačkala Kraljevsku palatu. Za vreme Drugog carstva, Kraljevska palata je bio dom kadetske grane porodice Bonaparte, koju je predstavljao princ Napoleon, rođak Napoleona III.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]