Крвави капетан (film iz 1935)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Krvavi kapetan
Filmski poster
Izvorni naslovCaptain Blood
RežijaMajkl Kertiz
ScenarioKejsi Robinson
ProducentHari Džo Braun
Gordon Holingshed
Temelji se naKrvavi kapetan
(Rafael Sabatini)
Glavne ulogeErol Flin
Olivija de Hevilend
Bazil Ratbon
Ros Aleksander
MuzikaErih Volfgang Korngold
Direktor
fotografije
Ernest Haler
Hal Mor
MontažaDžordž Ejmi
Producentska
kuća
Cosmopolitan Productions
DistributerWarner Bros. Pictures, Inc.
Godina1935.
Trajanje119 minuta
Zemlja SAD
Jezikengleski
Budžet995.000−1.242.000 dolara[1][2]
Zarada3.090.000 dolara[3][2]
IMDb veza

Krvavi kapetan (engl. Captain Blood) je američki avanturistički gusarski film iz 1935. godine, režisera Majkla Kertiza, koji su producirali Hari Džo Braun i Gordon Holingshed, a u kome glavne uloge tumače Erol Flin, Olivija de Hevilend, Bazil Ratbon i Ros Aleksander. Scenario je napisao Kejsi Robinson na osnovu istoimenog romana Rafaela Sabatinija, a priča prati uhapšenog doktora prodatog u roblje, koji, sa drugim zarobljenicima, beži i započinje piratski život u Antilima.[4]

Po romanu Krvavi kapetan je 1924. već snimljen istoimeni nemi film sa Dž. Vorenom Keriganom u naslovnoj ulozi.[5] Studio Warner Bros. je ozbiljno rizikovao uparujući dvoje relativno nepoznatih glumca u glavnim ulogama. Flina je uloga u ovom filmu učinila velikom holivudskom zvezdom i uspostavila ga kao prirodnog naslednika Daglasa Ferbanksa i „simbol nepobedivog čoveka” tokom Velike depresije.[4][6] Film je takođe proglasio de Hevilendovu, u njenoj tek četvrtoj filmskoj ulozi, kao glavnu zvezdu i bio je prvi od osam filmova u kojima je glumila zajedno sa Flinom; njih dvoje će 1938. ponovo sarađivati sa Ratbonom u Avanturama Robina Huda.

Godine 1962. Flinov sin Šon je glumio u filmu Sin Krvavog kapetana.

Radnja[uredi | uredi izvor]

U Engleskoj 1685. godine, irski lekar Piter Blad je pozvan da pomogne lordu Gildoju, ranjeniku koji je učestvovao u pobuni u Monmutu. Uhapšen je uprkos vršenju svoje lekarske dužnosti, tereti se za izdaju protiv kralja Džejmsa II i osuđen na smrt od strane zloglasnog sudije Džefriza. Po hiru kralja, koji vidi priliku za profit, Blad i preživeli pobunjenici bivaju prebačeni na Antile da bi bili prodati u ropstvo.

U Port Rojalu, Blada kupuje Arabela Bišop, nećaka lokalnog vojnog komandanta, pukovnika Bišopa. Privučena Bladovom buntovnom prirodom, Arabela daje sve od sebe da poboljša njegovu situaciju tako što ga preporučuje kao ličnog lekara guvernera kolonije, koji pati od bolnog gihta. Spolja ogorčen prema Arabeli, ali prećutno zahvalan za njene napore u njegovo ime, Blad razvija plan bekstva za sebe i svoje prijatelje robove. Plan skoro razotkriva sumnjičavi pukovnik Bišop, koji je jednog od Bladovih ljudi bičevao i ispitivao. Blad je pošteđen slične sudbine kada Španci napadnu Port Rojal. Tokom nastale pometnje, Blad i ostali robovi otimaju španski brod od pijane noćne straže i otplovljavaju da započnu piratske živote.

Blad i njegovi ljudi brzo postižu veliku slavu među bukanirima Bratstva obale. Pošto stari guverner nije u stanju da obuzda piratsku pretnju, za novog guvernera je postavljen pukovnik Bišop. On šalje Arabelu u Englesku na produženi odmor, ali tri godine kasnije ona se vraća na Karibe. Njen brod, koji takođe prevozi kraljevskog izaslanika, lorda Viloubija, zarobljava Bladov izdajnički partner, francuski bukanir, kapetan Levaser, koji planira da ih zadrži radi otkupnine. Blad primorava Levasera ​​da mu ih proda, uživajući u prilici da preokrene stvar protiv Arabele. Kada se Levaser žestoko usprotivi, Blad je primoran da ga ubije u dvoboju.

Blad nudi Arabeli vredan nakit iz njegovih osvajanja u znak svoje ljubavi prema njoj. Nezahvalna za svoje „spasavanje”, Arabela je ogorčena što ju je kupio Blad i naziva ga lopovom i piratom. Iako ljut zbog njenog odbijanja, on naređuje svojim ljudima da isplove za Port Rojal gde će isporučiti Arabelu i lorda Viloubija, uprkos opasnosti po njega i njegovu posadu.

Dok se približavaju Port Rojalu, vide dva francuska ratna broda kako napadaju grad; Bišop ga je ostavio nebranjenim u svojoj nepromišljenoj potrazi za Bladom. Pošto je Engleska sada u ratu sa Francuskom, lord Viloubi moli Blouda da spase koloniju, ali kapetan i njegova posada odbijaju da se bore za omraženog kralja. Viloubi otkriva da je Džejms II svrgnut u Slavnoj revoluciji i da je pobegao u Francusku; novi engleski kralj Vilijam III poslao je Viloubija da ponudi Bladu i njegovim ljudima potpuno pomilovanje i poslove u Kraljevskoj mornarici. Ova zapanjujuća vest brzo menja mišljenje posade i oni se pripremaju za bitku sa Francuzima.

Nakon što su prevezli Arabelu na obalu, Blad i njegovi ljudi prilaze Port Rojalu pod francuskom zastavom, ali ubrzo je zamenjuju britanskom. Sledi žestoka bitka brodova, koja vodi do pomahnitale borbe prsa u prsa. Blad i njegovi ljudi pobeđuju francuske fregate, spašavajući koloniju, ali ne pre nego što izgube svoj brod u bici. Kao nagradu, lord Viloubi imenuje Blada za novog guvernera Port Rojala i natera Arabelu da prizna da ga voli. Blad se ponovo susreće sa svojim neprijateljskim prethodnikom, koji se sada vratio iz lova na pirate i uhapšen je zbog nepoštovanja dužnosti u vreme rata. Dok Arabela naizgled moli novog guvernera da poštedi život njenog strica, Blad otkriva svoje lice začuđenom Bišopu, pozdravljajući ga rečima: „Dobro jutro, striče”.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Olivija de Hevilend i Erol Flin u filmu
Glumac Uloga
Erol Flin Piter Blad
Olivija de Hevilend Arabela Bišop
Lajonel Atvil pukovnik Bišop
Bazil Ratbon Levaser
Ros Aleksander Džeremi Pit
Gaj Kibi Henri Hagtorp
Henri Stivenson lord Viloubi
Robert Barat Džon Volverston
Hobart Kavano dr Bronson
Donald Mik dr Vaker
Džesi Ralf gospođa Barlou
Forester Harvi Onesti Natal
Frenk Maglin Stariji Jurija Ogl
Holms Herbert kapetan Gardner

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ John Sedgwick, Mike Pokorny, "Hollywood’s foreign earnings during the 1930s", 83 TRAC 1 (1) pp. 83–97 Intellect Limited 2010 pp. 92
  2. ^ a b Warner Bros financial information in The William Shaefer Ledger. See Appendix 1, Historical Journal of Film, Radio and Television, (1995) 15:sup1, 1-31 pp. 15 DOI: 10.1080/01439689508604551
  3. ^ Glancy, H Mark (1995). „Warner Bros Film Grosses, 1921–51: the William Schaefer ledger”. Historical Journal of Film Radio and Television. 15: 55—73. doi:10.1080/01439689500260031. 
  4. ^ a b „Captain Blood (1935)”. Turner Classic Movies. Pristupljeno 3. 3. 2013. 
  5. ^ Janiss Garza. „Captain Blood (1924) - David Smith - Synopsis, Characteristics, Moods, Themes and Related - AllMovie”. AllMovie. Pristupljeno 19. 4. 2016. 
  6. ^ Schager, Nick (20. 4. 2005). „Captain Blood”. Slant Magazine. Pristupljeno 3. 3. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]