Lavirint

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kritska lavirint je sa 2.500 zapaljenih tealights u Centru za hrišćanske meditacija i duhovnosti Eparhije Limburg na Krstovdan crkve u Frankfurt na Majni-Bornheim
Srebrni novčić iz Knososa sa prikazom lavirinta, 400 g. p. n. e.
Botanička bašta u Vankuveru, Lavirint od zelenila

Lavirint je građevina u Knososu, na ostrvu Kritu. Po legendi to je bio dvorac kralja Minosa. Ime potiče od grčke reči λαβύρινθος (labirintos) od λάβρυς (labris) — „dvosekla sekira”, jer su po zidovima dvorca bile na mnogim mestima uklesane sekire kao svojevrsni religijski amblemi. Otud bi lavirint bio „Palata sekira“. Pošto dvorac karakteriše zamršena unutrašnja struktura, sa mnoštvom zapletenih odaja, prolaza i hodnika, reč lavirint se postepeno poistovećivala sa komplikovanom građevinom u kojoj se može zalutati. Po legendi u lavirintu je bio zatvoren Minotaur. Lavirint je bio srušen oko 1700. godine p. n. e. Oko 1900. godine arheolog Artur Evans je očistio ruševine i pronašao ostatke dvorca. Površine je 16.000 . Smatra se da se prostirao na 2, a neki naučnici smatraju na 3, sprata. Centar je bilo dvorište. U prizemlju se nalazila skladišta hrane. Svečane prostorije bile su na spratovima, a do njih se dolazilo širokim stepeništem iz omanje sale u prizemlju. Na spratovima su se nalazile i stambene sobe. U dvorcu su postojale posebne prostorije za kupanje, a postojao je i kanalizacioni sistem.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]