Leo Frank

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Leo Frank
Leo Frank na suđenju
Datum rođenja(1884-04-17)17. april 1884.
Mesto rođenjaKveroSAD
Datum smrti17. avgust 1915.(1915-08-17) (31 god.)
Mesto smrtiMarijetaSAD

Leo Maks Frank (engl. Leo Frank; Kuero, 17. april 1884Marijeta, 17. avgust 1915) je bio jevrejsko-američki biznismen koji je linčovan 1915. godine u gradu Marijeta u američkoj saveznoj državi Džordžija. U njegovom linču je učestvovalo nekoliko najuglednijih ljudi u gradu. Događaj je skrenuo pažnju javnosti na antisemitizam u Sjedinjenim Američkim Državama i doveo do osnivanja Antidefaminacione lige.

Linč Lea franka i senzacionalističko i antisemitsko pisanje novina o ovom slučaju bili su jedan od ključnih faktora koji su doprineli oživljavanju Kju-Kluks-Klana 1915. godine.

Ubistvo i suđenje[uredi | uredi izvor]

Upravnik kompanije za proizvodnju olovki iz Atlante, Leo Maks Frank, osuđen je 26. avgusta 1913. za ubistvo fabričke radnice, trinaestogodišnje Meri Fejgan. Fejganova je zadavljena 26. aprila, a pronađena je sledećeg dana u podrumu fabrike. Frank je bio poslednji koji ju je video živu, a bilo je i tvrdnji da je „flertovao s njom u prošlosti“.

Frank je odrastao u Njujorku, i smatran je predstavnikom „jenki kapitalizma“. Bivši član Predstavničkog doma SAD Tomas E. Votson iskoristio je ovaj slučaj te je kroz senzacionalističko pisanje u svojim novinama zagovarao oživljavanje Kju-Kluks-Klana, nazivajući Franka članom jevrejske aristokratije koji je odveo „našu malu devojčicu“ u odvratnu smrt. Frank i njegovi advokati takođe su pribegli stereotipima, optužujući drugog osumnjičenog, Džima Konlija, crnog radnika koji je svedočio protiv Franka, da je naročito sklon laganju i ubijanju zbog njegove rase.

Linč[uredi | uredi izvor]

Frank je proglašen krivim i osuđen na smrt što je dovelo do slavlja na ulicama. Do juna 1915. njegove žalbe nisu uvažene ali je guverner Džon M. Slejton verovao da pravda nije ostvarena i preinačio kaznu na doživotnu robiju izazvavši time veliki bes lokalnog stanovništva, delom i zbog toga što je Slejton bio partner u advokatskoj firmi koja je branila Franka.[1][2] Masa od 5.000 ljudi marširala je do Slejtonove kuće u znak protesta, a dva meseca kasnije Franka je iz zatvora kidnapovala grupa od 25 naoružanih ljudi koji su se nazivali „Vitezovi Meri Fejgan“. Odveli su ga blizu kuće u kojoj je živela Fejganova i tamo ga obesili. Okupljena masa je fotografisala Frankovo telo, uzimali su komade njegove noćne košulje i delove konopca kako bi ih prodavali kao suvenire.[3]

Kasniji događaji[uredi | uredi izvor]

Ubrzo nakon Frankovog linča polovina od oko 3.000 Jevreja koji su živeli u Džordžiji je napustila državu. Mnogi američki Jevreji videli su u Franku američkog Alfreda Drajfusa. Lokalno odeljenje Bnai Brit u Atlanti, čiji je Frank bio predsednik odlučilo je da formira Antidefaminacionu ligu.

Dana 25. novembra 1915, „Vitezovi Meri Fejgan“, koji su kidnapovali Franka iz zatvora i zatim ga linčovali, zapalili su gigantski krst na vrhu Planine Stoun, označavajući na taj način ponovno rađanje Kju-Kluks-Klana.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dinnerstein, Leonard (1987). The Leo Frank Case (PDF). University of Georgia Press. str. 123—134. 
  2. ^ GEORGIA: A Political Suicide Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. maj 2011), Time, 24. januar 1955
  3. ^ Alphin 2010, str. 122.

Literatura[uredi | uredi izvor]