Lohja

Koordinate: 60° 15′ 00″ S; 24° 04′ 00″ I / 60.25° S; 24.066667° I / 60.25; 24.066667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lohja
fin. Lohja / šved. Lojo
Središte Lohje
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Finska
RegijaFinska Nova Zemlja
OkrugFinska Nova Zemlja
Osnovan1969.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.33.484 (procena)
Urbano područje39.748 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate60° 15′ 00″ S; 24° 04′ 00″ I / 60.25° S; 24.066667° I / 60.25; 24.066667
Aps. visina75 m
Lohja na karti Finske
Lohja
Lohja
Lohja na karti Finske
Pozivni broj+358 (0)19
Veb-sajt
www.lohja.fi

Lohja (fin. Lohja, šved. Lojo) je grad u Finskoj, u južnom delu države. Lohja je četvrti po veličini i značaju grad okruga Finska Nova Zemlja, gde on sa okruženjem čini istoimenu opštinu Lohja.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Lohja se nalazi u južnom delu Finske. Od glavnog grada države, Helsinkija, grad je udaljen 60 km severozapadno.

Reljef: Lohja se smestio u jugoistočnom delu Skandinavije, u istorijskoj oblasti Finska Nova Zemlja. Područje grada je ravničarsko do brežuljkasto, a nadmorska visina se kreće oko 75 m.

Klima u Lohju je je kontinentalna, mada je za ovo za finske uslova blaža klima zbog uticaja obližnjeg Baltika. Stoga su zime nešto blaže i kraće, a leta sveža.

Vode: Lohja se razvila na istoimenom jezeru, u unutrašnjosti Finske.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Lohja je od 14. veka bila značajno trgovište. Naselje je ostalo u takvim okvirima sve do 19. veka, kada počinje industrijalizacija usled blizine i dobrih veza sa Helsinkijem.

Poslednjih par decenija grad se brzo razvio u savremeno gradsko naselje pod snažnim uticajem obližnjeg Helsinkija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni iz 2012. godine u Lohji je živelo 33.484 stanovnika[1], dok je broj stanovnika opštine bio 39.748.

Etnički i jezički sastav: Lohja je oduvek bila pretežno naseljena Fincima. Poslednjih decenija, sa jačanjem useljavanja u Finsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije. Po poslednjim podacima preovlađuju Finci (93,6%), u malom broju su prisutni i Šveđani (4,0%), dok su ostalo useljenici. Od novijih useljenika posebno su brojni Rusi.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]