Малишан (film)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mališan
Filmski poster
Izvorni naslovThe Kid
RežijaČarli Čaplin
ScenarioČarli Čaplin
ProducentČarli Čaplin
Glavne ulogeČarli Čaplin
Džeki Kugan
Edna Pervijans
MuzikaČarli Čaplin (1972)
Direktor
fotografije
Roland Totero
MontažaČarli Čaplin
Producentska
kuća
Charles Chaplin Productions
StudioFirst National
Godina1921.
TrajanjeOriginalno izdanje:
68 minuta[1]
Izdanje iz 1972:
53 minuta[2]
Zemlja SAD
Jeziknemi (engleski titlovi)
Budžet250.000 dolara
Zarada5.450.000 dolara[3]
IMDb veza

Mališan (engl. The Kid) je američki nemi humorističko-dramski film iz 1921. godine, režisera, producenta, scenariste i glavnog glumca Čarlija Čaplina, dok Džeki Kugan[4] tumači njegovog usvojenog sina i pomoćnika. Ovo je bio prvi Čaplinov dugometražni film u ulozi reditelja. Postigao je ogroman uspeh i bio je drugi film sa najvećom zaradom 1921. godine, iza Četiri jahača apokalipse. Godine 2011, Kongresna biblioteka je izabrala ovaj film za čuvanje u Nacionalnom registru filmova Sjedinjenih Država zbog „kulturološkog, istorijskog ili estetskog značaja”.[5][6]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Sa mnogo muke, neudata majka napušta svoju bebu, ostavljajući je u skupom automobilom sa porukom: „Molim vas, volite i pazite na ovo siroto dete”. Dva lopova ukradu taj automobil i ostavljaju bebu u uličici, gde je pronalazi skitnica. Posle nekoliko pokušaja da dete preda raznim prolaznicima, pronalazi poruku i biva veoma dirnut. Odvodi dečaka kući, daje mu ime Džon i prilagođava mu kućni nameštaj. U međuvremenu, majka se predomišlja i vraća se po svoju bebu; kada sazna da je auto ukraden, onesvesti se.

Prolazi pet godina. Mališan i skitnica žive u istoj maloj sobi; imaju malo novca, ali mnogo ljubavi. Zarađuju za život putem male šeme: mališan baca kamenje da razbije prozore kako bi skitnica, koji radi kao staklar, mogao da ih popravi i naplati. U međuvremenu, majka je postala bogata glumica i bavi se dobrotvornim radom dajući poklone siromašnoj deci. Igrom slučaja, dok to radi, majka i mališan se, nesvesni svog odnosa, susreću.

Mališan se kasnije potuče sa drugim lokalnim dečakom dok se ljudi u okolini okupljaju da gledaju „spektakl”. Mališan pobeđuje, izazivajući gnev starijeg brata drugog dečaka, koji zbog toga napada skitnicu. Majka prekida tuču, koja se nastavlja nakon što ona ode, a sitnica udara „Velikog brata” ciglom po glavi između njegovih zamaha, sve dok se on ne pokoleba.

Ubrzo nakon toga, majka savetuje skitnicu da pozove lekara nakon što se mališan razboli. Doktor otkriva da skitnica nije mališanov otac i obaveštava nadležne. Dva čoveka dolaze da odvedu mališana u sirotište, ali posle tuče i potere, skitnica i dečak ostaju jedan uz drugog. Kada se majka vrati da vidi kako je mališan, nailazi na doktora, koji joj pokazuje poruku (koju je uzeo od skitnice); prepoznaje je kao onu koju je ostavila sa svojom bebom pre mnogo godina.

Sada begunci, skitnica i mališan provode noć u prenoćištu. Vlasnik prenoćišta saznaje za nagradu od 1.000 dolara koju nude vlasti i odvodi mališana u policijsku stanicu, dok skitnica spava. Dok se uplakana majka ponovo susreće sa svojim davno izgubljenim detetom, skitnica grozničavo traži nestalog dečaka. Bez uspeha, vraća se na prag njihovog skromnog prenoćišta, gde zaspi, ulazeći u „zemlju snova” u kojoj su se njegovi susedi pretvorili u anđele i đavole. Probudi ga policajac i odvozi u vilu. Tamo vrata otvaraju majka i mališan, koji skače skitnici u zagrljaj i on biva pozvan unutra.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Čarli Čaplin i Džeki Kugan na reklamnoj fotografiji za film
Nepotpisani
  • Tom Vilson kao policajac
  • Henri Bergman kao vlasnik prenoćišta / profesor Gvido / debeli čovek iz komšiluka / apostol Petar
  • Čarls Rajsner kao nasilnik iz komšiluka
  • Rejmond Li kao nasilnikov mlađi brat
  • Lita Grej kao flertujući anđeo u „zemlji snova”
  • Džuls Hanft kao doktor
  • Frenk Kampo kao službenik iz sirotišta
  • F. Blin kao asistent službenika iz sirotišta
  • Džek H. Kugan Mlađi kao džeparoš / gost / đavo
  • Grenvil Redmond kao očev prijatelj
  • Mej Vajt kao majčina sobarica / vlasnica stana sa slomljenim prozorom
  • Albert Ostin kao čovek u prenoćištu / kradljivac automobila
  • Ester Ralston kao anđeo u „zemlji snova”

Produkcija[uredi | uredi izvor]

Poslovni partneri na ulici

Čaplin je napisao, producirao, režirao, montirao i glumio u filmu Mališan, a kasnije je i komponovao muziku. Kao inovativan u svojoj kombinaciji komičnih i dramskih elemenata,[7] film se smatra jednim od najboljih filmova nemog doba.[8] Čaplinov biograf Džefri Vens tvrdi: „Film je savršen spoj komedije i drame i verovatno je Čaplinovo najličnije i autobiografsko delo.”[9]

Film je od Kugana, tada vodvilj glumca, napravio prvu veliku dečiju zvezdu u filmovima. Nagađalo se da je dubina odnosa prikazanog u filmu možda povezana sa smrću Čaplinovog prvorođenog sina samo deset dana pre početka produkcije.[10]

„Mališan” moli da ostane sa svojim „ocem”, Čaplinom

Nakon što je produkcija završena 1920. godine, film je uhvaćen u razvodne postupke Čaplina i njegove prve žene Mildred Haris, koja je pokušala da zapleni Čaplinovu imovinu. Čaplin i njegovi saradnici prokrijumčarili su sirovi negativ u Solt Lejk Siti (navodno spakovan u limenke kafe) i montirali film u sobi u hotelu Juta.[11] Pre objavljivanja filma, Čaplin je pregovarao i dobio poboljšani finansijski ugovor za film sa svojim distributerom, kompanijom First National Corporation, na osnovu uspeha finalnog filma.

Čaplin je na kraju uklonio scene za koje je verovao da su previše sentimentalne za modernu publiku i komponovao i snimio novu muziku za reizdanje filma u bioskopu. Ova remontovana verzija filma imala je svoju svetsku premijeru kao gala gala počast Čaplinu od strane Filmskog društva Linkoln centra, a održana je 4. aprila 1972. u Filharmoniji u Njujorku, uz prisustvo Čaplina.

Prijem[uredi | uredi izvor]

Film je premijerno prikazan 21. januara 1921. u Karnegi holu u Njujorku kao beneficija za Dečiji fond Nacionalnog odbora za recenziju filmova.[9]

Kritičari su pohvalili film po izlasku.[12] Exhibitor's Herald od 5. februara 1921. sadržalo je kompletan oglas za film koji se prikazivao u bioskopu Rendolf. Oglas koji je postavio First National Pictures sadržao je visoke pohvale novina sa sedištem u Čikagu, uključujući i ovu recenziju koju je objavio The Chicago Herald and Examiner:

Mališan jednom zauvek rešava pitanje ko je najveći bioskopski umetnik na svetu. Čaplin igra neke od najboljih, najdelikatnije osenčenih uloga koje ste ikada videli, i za svaki slepstik ovde postoji klasična, izuzetna scena. Njegove akcije su razularene, grčevite, neodoljive. Najnežnija baka će razbiti stomak. On je najbolji Hamlet danas. Džeki Kugan je najbolji mladi glumac kojeg ste ikada videli. Žene su plakale želeći da ga vide. Mališan koristi obe ruke. Desna rukavica mu je prepuna bisera suza, a leva potkovica smeha. Film je savršen. Šest kolutova koji izgledaju kao jedan; šest kolutova koji su smešniji od dela bilo kog drugog ljudskog bića; šest kolutova koji su tužniji i jednostavniji od bilo čega drugog u filmovima; šest kolutova koji će iskupiti sve što su filmovi ikada uradili.”[13]

Recenzent za Theatre Magazine napisao je: „[Čaplinov] novi film, Mališan, svakako nadmašuje humorom i posebnim brendom Čaplinove patetike sve što je ova popularna filmska zvezda do sada proizvela. U ovom filmu ima skoro isto toliko suza koliko i smeha, što dokazuje tvrdnju da je Čaplin podjednako dobar tragičar kao i komičar. Mališan se može računati kao remek delo na platnu.”

Recenzent za The New York Times imao je pomešana osećanja, pišući: „Čarli Čaplin je ponovo on sam – u svom najboljem izdanju, na neki način bolji od svojih prethodnih najboljih, a takođe, što mi je žao, u najgorem, samo ne sa toliko njegovog najgoreg koliko je pokvarilo neke od njegovih ranijih filmova.” Recenzent hvali radnju, komediju, likove i „ravnotežu tuge” pri čemu je Čaplin „više komičar nego klovn”, ali piše da je „fleka na Mališanu isto ono što je pokvarilo mnoge druge Čaplinove filmove − vulgarnost ili grubost. U ovom delu ga ima samo malo, samo dve scene koje će nekima biti posebno uvredljive. One su smešne. To se ne može poreći. Neko im se smeje, ali mnogi pokušavaju da to ne čine, i provocirani su na sebe i Čaplina zbog smejanja. Ovo nije dobro. Smeh koji vređa dobar ukus ne pobeđuje. I ove scene nikada ne bi bile izbačene iz filma Mališan. Ima dosta nepatvorene zabave sa kojom se može ići daleko i dugo bez njih. Zašto Čaplin ne može da izostavi takve stvari? Zašto ih izlagači ne izbrišu?”[14]

Nasleđe[uredi | uredi izvor]

Čaplinov biograf Džefri Vens piše o nasleđu Čaplinovog Mališana: „Mališan ostaje važan doprinos filmskoj umetnosti, ne samo zbog Čaplinove inovativne upotrebe dramskih sekvenci u dugometražnoj komediji, već i zbog otkrića koje pruža o svom tvorcu. Nesumnjivo, kada je Čaplin napisao predgovor za Mališana, 'Film sa osmehom – i možda, kojom suzom', on je imao na umu sopstveni umetnički kredo – i život.[15] Meri Pikford je izjavila u vezi sa filmom: „Mališan je jedan od najboljih primera jezika na platnu, u zavisnosti od njegovih akcija, a ne od titlova”.[16]

Mališan

U decembru 2011, Kongresna biblioteka je izabrala film za čuvanje u Nacionalnom registru filmova.[17] Registar je naveo da je film „umetnički spoj dirljive drame, društvenih komentara i inventivne komedije” i pohvalio Čaplinovu sposobnost da „održi svoju umetnost izvan dužine svojih uobičajenih kratkih tema i da može vešto da izazove razne emocije kod svoje publike veštim mešanjem slepstika i patosa”.[17]

Od januara 2021, Mališan ima rejting od 100% na sajtu Rotten Tomatoes, na osnovu 50 recenzija, sa ponderisanim prosekom od 8,6/10. Kritički konsenzus veb-sajta glasi: „Razdražljivi skitnica Čarlsa Čaplina dobija sposobnu podršku u vidu Džekija Kugana kao mališana u ovom slepstik remek-delu, balansirajući vriskanje sa trenucima razoružajuće dirljivosti”.[18]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ THE KID (U) (CUT)”. British Board of Film Classification. 5. 1. 1922. Pristupljeno 23. 12. 2015. 
  2. ^ THE KID (U)”. British Board of Film Classification. 15. 10. 1957. Pristupljeno 23. 12. 2015. 
  3. ^ Box office at IMDB accessed January 27, 2017
  4. ^ „Today in Media History: Thumbs Up? In 1921 newspapers reviewed Charlie Chaplin's movie, 'The Kid'. Poynter. Arhivirano iz originala 24. 12. 2015. g. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  5. ^ „Complete National Film Registry Listing”. Library of Congress. Pristupljeno 1. 5. 2020. 
  6. ^ „2011 National Film Registry More Than a Box of Chocolates”. Library of Congress. Pristupljeno 2. 7. 2020. 
  7. ^ Chaplin, str. 233–234
  8. ^ 300 Greatest Films by Decade - AMC Filmsite Retrieved February 8, 2015
  9. ^ a b https://www.loc.gov/static/programs/national-film-preservation-board/documents/the_kid.pdf Šablon:Bare URL PDF
  10. ^ Kamin, Dan (5. 9. 2008). The Comedy of Charlie Chaplin: Artistry in Motion (na jeziku: engleski). Scarecrow Press. str. 92. ISBN 9780810877818. 
  11. ^ „Charlie Chaplin Can't Dodge Newspaper Men”. Deseret News. 9. 8. 1920. Pristupljeno 18. 8. 2014. 
  12. ^ Passafiume, Andrea. „The Kid (1921)”. Turner Classic Movies, Inc. Pristupljeno 10. 1. 2017. 
  13. ^ „Exhibitors Herald - Lantern: Search, Visualize & Explore the Media History Digital Library”. lantern.mediahist.org. Pristupljeno 2021-11-12. 
  14. ^ „THE SCREEN”. The New York Times (na jeziku: engleski). 1921-01-22. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2021-11-12. 
  15. ^ Vance, Jeffrey (2003). Chaplin: Genius of the Cinema. New York: Harry N. Abrams, pg. 117. ISBN 0-8109-4532-0.
  16. ^ Howe, Herbert (januar 1924). „Mary Pickford's Favorite Stars and Films”. Photoplay. New York: Photoplay Publishing Company. Pristupljeno 4. 9. 2015. 
  17. ^ a b „2011 National Film Registry More Than a Box of Chocolates” (Saopštenje). Library of Congress. 28. 12. 2011. Pristupljeno 18. 8. 2014. 
  18. ^ „The Kid (1921)”. Rotten Tomatoes. Pristupljeno 4. 7. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]