Mali mozak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mali mozak
Crtež ljudskog mozga na kome su istaknuti mali mozak i most
Položaj ljudskog malog mozga (crveno)
Detalji
DeoPrednji mozak
ArterijaSCA, AICA, PICA
Venasuperior, inferior
Identifikatori
LatinskiCerebellum
MeSHD002531
NeuroNames643
NeuroLex IDbirnlex_1489
TAA14.1.07.001
FMA67944
Anatomski termini neuroanatomije

Mali mozak (lat. Cerebellum) je smešten u zadnjoj lobanjskoj jami, potpuno odvojen od donje ploče velikog mozga duplikture dure mater cerebri. Ispod i sa prednje strane odvojen je od zadnjeg dela ponsa četvrtom komorom, a od produžene moždine proširenjem subarahnoidalnog prostora velikom cisternom (cisterna magna).

Na malom mozgu se razlikuju razvojni (stariji) i mlađi deo. Siva masa nalazi se na površini kao kora cortex cerebri. Bela masa smeštena je u unutrašnjosti kao medularno telo corpus modulare.

Sastoji se od neparnog središnjeg dela koji se naziva vermis i dve cerebelarne hemisfere. Sa moždanim stablom je povezan sa cerebelarnim pedunkulima i to gornjim (brachium conjuctivum), srednjim(brachium pontis)) i donjim (corpus restiforme).

Funkcijski se razlikuju tri dela: vestibulocerebelum (povezuje mali mozak sa vestibularnim sistemom), spinocerebelum koji je bitan za hod i stajanje te šalje modulirajuće impulse u nucleus ruber te cerebrocerebelum kojemu korteks velikog mozga šalje informacije o planiranoj motoričkoj radnji

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mira Pašić, "Neurofiziologija" 2003

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]