Metamorfoze izdanka
Pod dejstvom specifičnih ekoloških uticaja stabla nekih biljaka dobijaju neku drugu funkciju, pa stoga menjaju i svoju formu.
Izdanci za magacioniranje hrane[uredi | uredi izvor]
Ovi izdanci služe za magacioniranje rezervnih produkata (skrob, inulin, lipidi, proteini), a takođe i za vegetativno razmnožavanje i preživljavanje nepogodnih uslova (prezimljavanje). To su:
Rizom[uredi | uredi izvor]
Rizom predstavlja valjkasto zadebljalu osovinu izdanka koji ima neograničeno rastenje. To je podzemno stablo sa skraćenim internodijama i sitnim, ljuspastim listovima. Javlja se kod mnogih višegodišnjih zeljastih biljaka. Na rizomima se obrazuju pazušni pupoljci, iz kojih se razvijaju izdanci, a sa donje strane adventivni korenovi. Grananje rizoma može biti monopodijalno i simpodijalno. Rizom se javlja kao horizontalni i uspravno rastući rizom.
Lukovica[uredi | uredi izvor]
Lukovica predstavlja podzemni skraćeni izdanak sa sočnim ljuspastim listovima, gde se magacioniraju hranljive materije. Javljaju se kod mnogih monokotila i nekih prolećnica. Lukovice mogu biti tunikatne koje imaju spoljašnje zaštitne listove (lukovi) i crepaste gde se listovi prekrivaju kao crepovi na krovu (ljiljani). Na nadzemnim delovima biljke, u pazuhu listova, pupoljci koji je trebalo da se razvijaju u izdanak, preobraćeni su direktno u lukovicu, koja služi za razmnožavanje.
Krtola[uredi | uredi izvor]
Krtola predstavlja podzemni izdanak cilindričnog ili loptastog oblika, sa vrlo skraćenim internodijama, ograničenog rastenja i ima dobro razvijen parenhim za magacioniranje hrane. Krtola može biti nadzemna i podzemna.
Izdanci za magacioniranje vode[uredi | uredi izvor]
Ova metamorfoza poznata je kod stablovih sukulenata, kao adaptacija na sušu. Izdanci su sočni i zadebljali, listovi su pretvoreni u trnove, a stablo preuzima funkciju lista. To su:
Kladodije[uredi | uredi izvor]
Kladodije su pljosnati izdanci koji liče na listove.
Trnovi[uredi | uredi izvor]
Trnovi se u pazuhu listova javljaju kao šiljate tvorevine sa dosta mehaničkog tkiva, što je karakteristično za biljke suvih i toplih staništa (iste biljke na vlažnom staništu ne obrazuju trnove već normalne izdanke sa listovima), kao adaptacija na sušu. Mogu biti razgranati (gledičija) i nerazgranati (glog).
Rašljike (vitice)[uredi | uredi izvor]
Rašljike predstavljaju končaste tvorevine, koje obavijaju stranu podlogu. Mogu biti razgranate (vinova loza) i nerazgranate (Passiflora).
Filokladije[uredi | uredi izvor]
Filokladije su listolike metamorfoze izdanka koje liče na list i preuzimaju njegove uloge, ograničenog rasta, nešto grublji i čvršći od listova, koji su, u ovom slučaju, redukovani.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Praktikum iz poljoprivredne botanike sa radnom sveskom, autori: Dragana Rančić, Svetlana Aćić, Ivan Šoštarić.
- Botanika 9. izdannje, autori: Momčilo Kojić, Sofija Pekić, Zora Dajić.