Metatonija
Metatonija u štokavskoj akcentuaciji predstavlja proces promene unutrašnje prirode akcenta koji se dogodio krajem 14. i početkom 15. veka na štokavskom govornom području i u suštini je proces nastajanja uzlaznih akcenata. Do tada je srpski jezik poznavao samo dva silazna akcenta i njihova distribucija bila je slobodna, tj. mogli su da se nađu na bilo kom slogu, pa i na poslednjem.
Proučavanjem metatonijskih i ostalih akcenatskih procesa bavi se akcentologija.
Opis procesa metatonije
[uredi | uredi izvor]Proces metatonije dešava se tako što se svi akcenti pomeraju za jedan slog ka početku reči i postaju uzlazni.
- livȁda → lѝvada
- donosȉli → donòsili
- kupȕjē → kùpujē
Ako je u prvobitnoj poziciji akcenat bio dugosilazni, kada je prešao na slog ispred na njegovom mestu je ostala neakcentovana dužina:
- kojȋ → kòjӣ
- devȏjka → dèvōjka
- preprodȃjē → prepròdājē
Ako je u prvobitnoj poziciji predakcenatskislog bio dug, kada je na njega prešao akcenat postao je dugouzlazni:
- rēkȁ → réka
- pӣsmȍ → písmo
- pӣtȁti → pítati
Ako je prvobitna pozicija akcenta bila na prvom slogu onda se on nije promenio jer nije imao slog ispred sebe na koji bi mogao da pređe i zato su u srpskom jeziku silazni akcenti ostali samo na početnom slogu ili u jednosložnim rečima:
- mȃjka → mȃjka
- kȕća → kȕća
- sȗnce → sȗnce
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Peco, Asim (1988). Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika. Beograd: Naučna knjiga. ISBN 978-86-23-70059-0.
- Jokanović-Mihajlov, Jelica (2012). Prozodija i govorna kultura. Beograd: Čigoja štampa. ISBN 978-86-84885-55-7.
- Jokanović-Mihajlov, Jelica. Akcentologija srpskog jezika (Govor). Predavanja na Filološkom fakultetu. Beograd.