Pređi na sadržaj

Metode odvikavanja od pušenja duvana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Simbol zabranjenog pušenja

Metode odvikavanja od pušenja duvana je složen i dugotrajan proces za kojije potrebna čvrsta odluka i jaka volja pušača i dugotrajno angažovanje terapeuta. Kako se sumnja da se danas u cigarete dodaju sastojci koji pored nikotina izazivaju zavisnost i pušačka kriza odvikavanje traje mnogo duže nego što bi trebalo da bude kada je pušač samo na čistom nikotinu.[1]

Načini prestanka pušenja

[uredi | uredi izvor]

Postoje dva načina za prestanak pušenja:[2]

Prvi način

[uredi | uredi izvor]

Spontano prestanak pušenja, kada je pušač jake volje, lično motivisan ili uz psihološku podršku druge osobe (lekara, porodice, prijatelja) prestaje da puši. Ovu metodu koriste dve podgrupe pušača:[2]

Prva podgrupa — koju čine pušači koji boluju od teških bolesti (srčani udar, apopleksija, karcinom pluća, hronični bronhitis, emfizem).

Druga podgrupa — koju čine dugogodišnji „zdravi“ pušači, kod kojih je pušenje dovelo do početnih zdravstvenih problema, a delimično su motivisani najčešće od strane lekara.

Drugi način

[uredi | uredi izvor]

Kao drugi način za prestanak pušenja koriste se poznate metode i iskustvena pravila. Ovo je aktivan način rada sa pušačima, bez obzira da li se smatra da su„zdravi“ ili bolesni pušači, sa kratkim i dugim pušačkim iskustvom, ali i manji zavisnici, sa motivacijom i bez motivacije.[2]

Preduslovi

[uredi | uredi izvor]

Kako se mnogi pušači teško odlučuju na ovaj korak jer se boje naglog dobijanja u težini, što nije istina, potrebna je prethodno dobra edukacija od strane terapeuta kako bi se kod pacijenta uklonile sve zablude o neželjenim efektima prestanka pušenja.

Odvikavanje od pušenja se najbolje izvodi odlukom o danu kada će se prekinuti sa pušenjem. Budući nepušač danima pre dana „D“ treba sebe da ubeđuje da to može, i da shvati sve zdravstvene, socijealne i ekonomske benifite prestanka pušenja.[3]

Prekid pušenja treba izvesti zaista planiranog dana i to odjednom i definitivno. Ostavljanje pušenja metodom postepenog smanjivanja cigareta, ne daje rezultate.

Neke od prednosti prestanka pušenja
Fizičke Emocionalne Društvene
  • bolji osećaj ukusa i mirisa,
  • hrana bolje prija,
  • zubi su belji,
  • dah iz usta je svež,
  • cirkulacija krvi je bolja,
  • koža poprima zdraviji izgled,
  • prestanak pušačkog kašlja,
  • pravilniji rad srca,
  • niži krvni pritisak,
  • poboljšanje ukupnog zdravlja.
  • zadovoljstvo zbog kontrolisanja svog ponašanja,
  • raste osećaj lične vrednosti,
  • samopouzdanje je veće,
  • zadovoljstvo zbog pozitivnog primera deci,
  • gubitak osećaja krivice,
  • ukupni osećaj boljitka
  • više vremena za posao, porodicu, prijatelje,
  • nesmetanje drugima prisilnim pušenjem,
  • kuća i odeća odišu svežinom,
  • mogućnost uživanja tamo gde je pušenje zabranjeno.

Odvikavanje od duvana je proces promene ponašanja na koje se može uticati specifičnim i ponavljanim intervencijama, a koje uključuju:[4][5][6][7][8][9]

  • terapju lekovima
  • terapju hipnozom
  • terapiju laserom
  • supstituciona terapija nikotinom

Propisivanje ovih tretmana odvija se paralelno sa prestankom pušenja, kao dinamičkom promenom ponašanja koje se odvija kroz više faza.

Metode

[uredi | uredi izvor]

Terapija lekovima

[uredi | uredi izvor]

Ranije, a u nekim slučajevima i danas, za odvikavanje od pušenja koristi se lobelin, srebreni acetat, klonidin. Samostalno ili uz druge metode mogu se koristiti sedativi, antidepresivi, beta blokatori i vitamini. Na našem tržištu za odvikavanje od pušenja nalazi se bupropion HCI (Ziban tbl. a 150 mg), izdaje se na recept i treba ga uzimati pod nadzorom lekara.

Ipak postoje i pomagala u vidu pastila koji se sisaju te flastera sa ekstraktom nikotina koji se lepe na telo. Preko kože se infiltrira nikotin pa je pušaču lakše da prebrodi „pušačku krizu“.

Terapija hipnozom

[uredi | uredi izvor]

Ovim metodom eliminiše se pozitivan odnos pušača prema cigareti, a razvija se i podstiče negativan efekat pušenja. Hipnozom se pušači uspešno odvikavaju od pušenja, ali je prestanak pušenja kratkotrajan. Efekti su bolji kada se hipnoza kombinuje sa nekom drugom metodom.[10]

Terapija laserom

[uredi | uredi izvor]

Slična je metodi akupunkture, laserski zraci stimulišu određene tačke umesto igala, stimulišu se prirodni endorfini i ublažava se potreba za cigaretom. Ovoj metodi nedostaje naučna potvrda.[10]

Terapija akupunkturom

[uredi | uredi izvor]

Koriste je obučeni ljekari, nije potrebna aktivna saradnja pušača. Pod dejstvom ubodnih igala oslobađaju se endogeni opijati, podstiču se bihevioralne promene. Studije pokazuju da ova metoda ima kratkotrajan efekat u prestanku pušenja.[10][11]

Supstituciona terapija nikotinom

[uredi | uredi izvor]

Supstituciona terapija nikotinom smatra se metodom koja ima i naučno i praktično opravdanje, uz uslov da su pušači upozoreni da dok su pod terapijom ne smeu pušiti.

Indikacije

Supstituciona terapija se propisuje:

  • zdravim, odraslim pušačima i
  • pušačima recidivistima, kod kojih postoji motivacija da se odreknu pušačke navike.

Poznato je da terapija supstitucijom nikotina pomaže samo motivisanim pušačima kako bi lakše savladali apstinencijalnu krizu i tako povećali izgled za dugotrajan prestanak pušenja.[12]

Kontraindikacije

Terapija se ne preporučuje:

  • deci,
  • povremenim pušačima,
  • osobama osetljivim na nikotin,
  • ženama u trudnoći i tokom dojenja
Mere opreza

Posebne mere opreza moraju se primeniti kod:

  • starijih osoba,
  • osoba sa oboljenjima jetre i bubrega,
  • kardiovaskularnih bolesti,
  • hipertireoze,
  • insulin zavisane šećerne bolesti
  • čira na želucu i
  • nestabilne hipertenzije.
Načini unošenja

Supstituciona terapija nikotinom (kod koje ne postoji neka bitnija razlika između više vrsta nikotinskih zamena), obuhvata nekoliko različitih načina unošenja nikotina, putem:

  • nikotinskih žvakaćih guma,
  • nikotinskih flastera i
  • nikotinskih nazalnih sprejeva.

Supstituciona terapija se mora uzimati prema priloženim uputstvima proizvođača i pod kontrolom lekara.[10] Bitno je spomenuti i da nikotinska zamena nema neki veliki uticaj na telesnu težinu, izuzev nikotinske žvakaće gume koja umanjuju ili odlaže uvećanje telesne težini, koj sa eventualno može javiti kod prestajanja pušenja.[13]

Rezultati

Opsežna metaanaliza je pokazala da različite vrste nikotinskih zamena uvećavaju stopu apstinencije u periodu od 6 do 12 meseci za oko 1,7 puta, što u proseku čini 17% naspram 10% u „placebo” grupi, rezultujući s marginalnom efikasnošću od 7%.[14]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Medicinska enciklopedija. Pušenje. Jugoslavenski leksikografski zavod. Zagreb;1985 (V): 511-515
  2. ^ a b v Stevan Jović, Pušenje, 13.6.1. Prestanak pušenja. U: Doc. dr sc. med. Mirko Stanetić urednik, Pulmološki priručnik, Medicinski fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka, 2002. str.379
  3. ^ Ebling, Z, Eljuga D. Bolesti uzrokovane pušenjem. Hrvatska liga protiv raka, Zagreb, 1998
  4. ^ Moller AM, Villebro N, Pedersen T, Tonnesen. Effect of preoperative smoking intervention on postoperative complications: A ran¬domised clinical trial. Lancet 2002;359:114-7
  5. ^ Prochaska JO, Goldstein MG. Process of smoking cessation: implications for clinicians. Clin Chest Med 1991;12:727-35
  6. ^ Lumley J, Oliver S, Waters E. Interventions for promoting smoking cessation during pregnancy (Cochrane Review). In: The Cochrane Library, Issue 1, 2003. Oxford: Update Software
  7. ^ Basler HD. Patient education with reference to the process of behavioural change. In: Assal JP, Golay A, Visser A, eds. New trends in patient education. Amsterdam : Elsevier ; 1995.
  8. ^ Prochaska JO, Di Clemente CC. Stages and processes of self-change in smoking: Towards an integrative model of change. J Consult Clin Psychol 1983;51:390-5.
  9. ^ Di Clemente C, Prochaska JO, Fairhurst SK, Velicer WF, Velasquez MM, Rossi JS. The process of smoking cessation: an analysis of precontemplation, contemplation and preparation stages of change. J Consult Clin Psychology 1991;59:295-304.
  10. ^ a b v g Stevan Jović, Pušenje, 13.6. Odvikavanje od pušenja. U:Doc. dr sc. med. Mirko Stanetić urednik, Pulmološki priručnik, Medicinski fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka, 2002. str.379-380
  11. ^ White AR, Rampes H, Ernst E. Acupuncture for smoking cessation (Cochrane Review). In: The Cochrane Library, Issue 4, 2003. Oxford: Update Software.
  12. ^ Priručnik za primjenu sistema supstitucije nikotina u odvikavanju od pušenja. Yusafarm, Beograd, 1998
  13. ^ Henningfield JE. Nicotine medications for smoking cessation. N Engl J Med 1995;333:1196-203.
  14. ^ Silagy C, Lancaster T, Stead L, Mant D, Fowler G,. Nicotine replacement therapy for smoking cessation. In: the Cochrane Library, Issue 4, 2003 Oxford: Update Software

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Doc. dr sc. med. Mirko Stanetić urednik, Pulmološki priručnik, Medicinski fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka, 2002.
  • Whyte F. and Kearney Tobacco control fact sheets: Enhancing the nurse's role in tobacco control

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).