Mešanje uglja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mešanje uglja je proces mešanja uglja nakon što je ugalj iskopan kako bi se postigli kvalitetni atributi koji su poželjni za namensku upotrebu uglja (npr. Proizvodnja pare, koksanje ). [1] Kvalitetni atributi koji su najvažniji u mešanju razlikovaće se od jednog mesta rudnika do drugog, a takođe ovise o tome kako se ugljeni šavovi razlikuju u kvalitetu i njihovoj krajnjoj nameni. U termalnom uglju, kvalitativni atributi kvaliteta često uključuju pepeo, isparljive materije, ukupni sumpor i bruto kalorijsku vrednost. Za koks se ponekad uzimaju u obzir i dodatni atributi, uključujući broj rastvora, fluidnost i RoMaks (RoMax).

Metodologija mešanja[uredi | uredi izvor]

Mešanje se obično postiže slaganjem različitih materijala na zalihe ili u otvor za veslanje tokom utovara u brod. Metodologija slaganja (npr Ševron, Vindrov, Koni Šel, Strata) takođe mogu uticati na homogenost konačnog mešanog materijala. Mešanje se ponekad odvija pre postrojenja za preradu uglja kako bi se postigli atributi (npr. Nivo pepela) koji mogu poboljšati stope proizvodnje. Mešanje se može obaviti na više lokacija u lancu potražnje, uključujući:

  • Pre ulaska u postrojenje za preradu
  • Odmah nakon postrojenja za preradu
  • Vlak se napunio
  • Port skladište
  • Utovar broda
  • Na skladištu kupaca

Upravljanje kvalitetom uglja[uredi | uredi izvor]

Kada se dublje sagleda suština procesa upravljanja kvalitetom uglja dolazi se do zaključaka da je njegov osnov - uspostavljanje potpun tehnološke discipline i organizacije koje koristeći tehnička dostignuća u najboljoj meri povezuje prirodne uslove u ležištu sa mogućnostima savršene rudarske i termoenergetske opreme. Pri tome, sva oprema koja se ciljano nabavlja radi homogenizacije ima osnovni namenu da prati izvršavanje plana i ukazuje na slabe tačke, odnosno na delove sistema ili pojedince koji se ne uklapaju ili krše uspostavljenu tehnološku disciplinu i/ili organizaciju. Ovo je razlog da se uspostavljanjem homogenizacije uglja (gotovo) svi učesnici u tehnološkom procesu višestruko dobijaju, a da (gotovo) niko ne gubi.

Sa aspekta Rudnika uspostavljanje sistema upravljanja kvalitetom uglja sprečava nekontrolisano razbacivanje rudnim blagom uz proširenje sirovinske osnove,sa aspekta termoelektrane omogućava se uspostavljanje regularnijih uslova sagorevanja uglja uz roizvodnju jeftinije električne energije, sa aspekta okruženja izbegavanjem ekscesnih situacija postižu se povoljnjii uslovi za održanje povoljnije ekološke situacije, a smanjenjem količine mazuta koji se koristi botno se smanjuje emisija oksida sumpora u okolinu.

Optimizacija mešavina[uredi | uredi izvor]

Optimizacija mešanja je nelinearni kombinatorički problem optimizacije gde je cilj obično maksimiziranje prihoda, neto sadašnje vrednosti ili mesečnih ciljeva za količinu proizvoda. [2] Važne karakteristike problema sa mešanjem uključuju:

  • Svaki se proizvod može sastojati od mnogo nerazvrstanih šavova ili slojeva (od više do 1 preslikavanje ) i svaki šav ili sloj mogu doprineti višestrukim proizvodima (od 1 do mnogo preslikavanja).
  • Neki proizvodi predstavljaju „brend“ koji se ne može sastojati od mešavine sa značajno različitim atributima fizičkog i hemijskog kvaliteta.
  • Vrednost prodaje proizvoda može se vremenom mijenjati zbog promjenjivih tržišnih uslova.
  • Dovoljno velike veličine proizvodnje mogu uticati na tržišne osnove i na taj način na prodajnu cenu.
  • Na operativne troškove utiče stopa proizvodnje i opšte je poželjno ispuniti određeni radni kapacitet za postrojenje za pranje, kao i iskoristiti ugovorne transportne i železničke kapacitete.

Nekoliko ograničenja takođe se mora uzeti u obzir uključujući:

  • maksimalni broj tipova ROM-a unutar mješavine
  • minimalna tonaža datog ROM-a unutar mješavine
  • maksimalni broj terenskih zaliha iz kojih se mogu mešati materijali

Analiza mešavina[uredi | uredi izvor]

Analiza mešavina je proces razumevanja koji opcije blendiranja postoje u određenom rasporedu i kako ove opcije utiču na kvalitet proizvoda, projektovani prihod i planirane odluke o rudarstvu. Budući da algoritmi matematičke optimizacije rešavaju samo matematički model problema fizičkog mešanja, obično je potrebno izvršiti ručna prilagođavanja mešavina kako bi se postigli praktični / poželjni poslovni rezultati. Softverski alati analitike olakšavaju ovaj proces omogućavajući minskom planeru da lako uvidi koje mogućnosti postoje i kakve su posledice tih opcija.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Chironis, Nicholas P. (1978). Coal Age Operating Handbook of Coal Surface Mining and Reclamation. Coal Age Mining Informational Services. ISBN 0-07-011458-7. 
  2. ^ Whitacre, James; Schellenberg, Sven; Iorio, Antony (2014), Coal Blending: Business Value, Analysis, and Optimization, arXiv:1405.0276Slobodan pristup 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]