Međuplanetarni transportni sistem
Poletanje rakete-nosača MTS-a sa svemirskim brodom | |
Osnovne informacije | |
---|---|
Funkcija | kolonizacija Marsa |
Proizvođač | Spejs eks |
Zemlja porekla | SAD |
Cena po lansiranju | |
Stepeni | 2
|
Dimenzije | |
Visina | 122 m (400 ft)
|
Prečnik | 12 m (39 ft)
|
Masa | 10.500 t (23.100.000 lb)
|
Nosivost | |
Kapacitet u NZO | 300 t (660.000 lb)
(550 t potrošna verzija) |
Kapacitet u površinu Marsa | 450 t (990.000 lb) sa dopunom goriva u NZO
|
Slične rakete | |
Rakete za poređenje | Svemirski lansirni sistem, New Glenn |
Istorija lansiranja | |
Status | u razvoju |
Lokacije | SC Kenedi LK39A |
Prvi stepen | |
Motori | 42 Raptor (za nivo mora)
|
Dužina | 77,5 m (254 ft)
|
Prečnik | 12 m (39 ft)
|
Ukupna masa | 6.975.000 kg (15.377.000 lb)
|
• prazan stepen
|
275.000 kg (606.000 lb)
|
Potisak | 127.800 kN (28.700.000 lbf) (nivo mora)
138.000 kN (31.000.000 lbf) (vakuum) |
Specifični impuls | nivo mora: 334 s
|
Vreme sagorevanja | |
Gorivo | tečni kiseonik / tečni metan |
Drugi stepen | |
Dužina | 49,5 m (162 ft)
|
Prečnik | 17 m (56 ft)
|
Ukupna masa | 2.100.000 kg (4.600.000 lb)
|
• prazan stepen
|
150.000 kg (330.000 lb)
|
Motori | 9 Raptor (6 vakuumskih, 3 za nivo mora)
|
Potisak | 31.000 kN (7.000.000 lbf) (vakuum)
|
Specifični impuls | vakuum: 382 s
|
Vreme sagorevanja | |
Gorivo | tečni kiseonik / tečni metan |
Međuplanetarni transportni sistem (engl. Interplanetary Transport System, ITS), ranije poznat pod nazivom Marsov kolonijalni transporter (engl. Mars Colonial Transporter, MCT), je projekat američke privatne kompanije Spejs eks koji uključuje razvoj višekratnih raketnih motora, raketa-nosača i svemirskih kapsula za ljudsku posadu sa ciljem da se ljudi pošalju do Marsa i vrate na Zemlju.
Spejs eks je 2013. započeo razvoj novog raketnog motora Raptor. Prema planu objavljenom u junu 2016. godine, prvo će se 2018. raketom Falkon Hevi na Mars lansirati kapsula Dragon 2, koja će demonstrirati tehnologiju retropropulsivnog sletanja na površinu crvene planete. Zatim će 2020. biti poslate još dve kapsule Dragon 2, dok se za 2022. planira prvi let nove rakete super-teške kategorije koja će na Mars dostaviti mnogo veći teret.[1] Istom raketom 2024. ili 2026. bila bi lansirana prva ljudska posada.
Vlasnik kompanije Spejs eks, Ilon Mask, je 27. septembra 2016. na 67. Međunarodnom astronautičkom kongresu objavio detaljnu arhitekturu misija ka Marsu. Raketa-nosač imaće prečnik 12 metara, svemirski brod prečnik 17 metara, a raketa i brod će zajedno imati visinu od 122 metra. Za pogon rakete koristiće se 42 Raptora, dok će se za pogon svemirskog borda koristiti 6 vakuumskih i 3 „obična” (optimizovana za sagorevanje u atmosferskim uslovima) Raptora.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Musk, Elon. „I am Elon Musk, CEO/CTO of a rocket company, AMA!”. Pristupljeno 2015-01-07.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Between a rocket and a hard place: Elon Musk to give the speech of his life, ArsTechnica, 22. 9. 2016.
- Video
- SpaceX Interplanetary Transport System, izgled misije (Youtube)
- Making Humans a Multiplanetary Species, prezentacija Ilona Maska (Youtube)