Međuplanetarni transportni sistem

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Međuplanetarni transportni sistem
Poletanje rakete-nosača MTS-a sa svemirskim brodom
Poletanje rakete-nosača MTS-a sa svemirskim brodom
Osnovne informacije
Funkcija kolonizacija Marsa
Proizvođač Spejs eks
Zemlja porekla Sjedinjene Američke Države SAD
Cena po lansiranju
62 miliona dolara
(troškovi razvoja 10 milijardi) — 2016.
Stepeni
2
Dimenzije
Visina
122 m (400 ft)
Prečnik
12 m (39 ft)
Masa
10.500 t (23.100.000 lb)
Nosivost
Kapacitet u NZO
300 t (660.000 lb)
(550 t potrošna verzija)
Kapacitet u površinu Marsa
450 t (990.000 lb) sa dopunom goriva u NZO
Slične rakete
Rakete za poređenje Svemirski lansirni sistem, New Glenn
Istorija lansiranja
Status u razvoju
Lokacije SC Kenedi LK39A
Prvi stepen
Motori
42 Raptor (za nivo mora)
Dužina
77,5 m (254 ft)
Prečnik
12 m (39 ft)
Ukupna masa
6.975.000 kg (15.377.000 lb)
 • prazan stepen
275.000 kg (606.000 lb)
Potisak
127.800 kN (28.700.000 lbf(nivo mora)
138.000 kN (31.000.000 lbf(vakuum)
Specifični impuls
nivo mora: 334 s
Vreme sagorevanja
Gorivo tečni kiseonik / tečni metan
Drugi stepen
Dužina
49,5 m (162 ft)
Prečnik
17 m (56 ft)
Ukupna masa
2.100.000 kg (4.600.000 lb)
 • prazan stepen
150.000 kg (330.000 lb)
Motori
9 Raptor (6 vakuumskih, 3 za nivo mora)
Potisak
31.000 kN (7.000.000 lbf(vakuum)
Specifični impuls
vakuum: 382 s
Vreme sagorevanja
Gorivo tečni kiseonik / tečni metan

Međuplanetarni transportni sistem (engl. Interplanetary Transport System, ITS), ranije poznat pod nazivom Marsov kolonijalni transporter (engl. Mars Colonial Transporter, MCT), je projekat američke privatne kompanije Spejs eks koji uključuje razvoj višekratnih raketnih motora, raketa-nosača i svemirskih kapsula za ljudsku posadu sa ciljem da se ljudi pošalju do Marsa i vrate na Zemlju.

Spejs eks je 2013. započeo razvoj novog raketnog motora Raptor. Prema planu objavljenom u junu 2016. godine, prvo će se 2018. raketom Falkon Hevi na Mars lansirati kapsula Dragon 2, koja će demonstrirati tehnologiju retropropulsivnog sletanja na površinu crvene planete. Zatim će 2020. biti poslate još dve kapsule Dragon 2, dok se za 2022. planira prvi let nove rakete super-teške kategorije koja će na Mars dostaviti mnogo veći teret.[1] Istom raketom 2024. ili 2026. bila bi lansirana prva ljudska posada.

Vlasnik kompanije Spejs eks, Ilon Mask, je 27. septembra 2016. na 67. Međunarodnom astronautičkom kongresu objavio detaljnu arhitekturu misija ka Marsu. Raketa-nosač imaće prečnik 12 metara, svemirski brod prečnik 17 metara, a raketa i brod će zajedno imati visinu od 122 metra. Za pogon rakete koristiće se 42 Raptora, dok će se za pogon svemirskog borda koristiti 6 vakuumskih i 3 „obična” (optimizovana za sagorevanje u atmosferskim uslovima) Raptora.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Musk, Elon. „I am Elon Musk, CEO/CTO of a rocket company, AMA!”. Pristupljeno 2015-01-07. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Video