Pređi na sadržaj

Milentije Đorđević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milentije Đorđević
Milentije Đorđević
Datum rođenja(1950-10-02)2. oktobar 1950.(73 god.)
Mesto rođenjaMozgovoFNRJ

Milentije Đorđević (Mozgovo, 2. oktobra 1950) srpski je književnik i profesor. Kao istoričar književnosti i književni kritičar bavio se istraživanjem srpskog nadrealizma, romana, a posebno retorikom i besedništvom i primenom savremenih metoda u nastavi srpskog jezika i književnosti.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Milentije Đorđević je rođen 2. oktobra 1950. godine u Mozgovu kod Aleksinca. Učiteljsku školu završio je u Kruševcu. Godine 1975. diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu na studijskoj Grupi za jugoslovensku i opštu književnost, a magistrirao 1988. godine na smeru nauka o književnosti. Doktorat nauka stekao je takođe na Filološkom fakultetu u Beogradu 1992. (tema: Književno delo Aleksandra Vuča - nadrealizam, poezija, roman i poetika). Do 1993. bio je profesor u Tehničkoj školi i Kruševačkoj gimnaziji. Godine 1994. izabran je na Institutu za književnost i umetnost u Beogradu u zvanje naučnog saradnika, a 1995. za docenta na Pedagoškom fakultetu u Jagodini, na kome je obavljao dužnost šefa Katedre za didaktiku, metodike i obrazovnu tehnologiju. Od 2000. do 2011. godine predavao je na Filozofskom fakultetu u Nišu (od 2005. u zvanju redovnog profesora na Departmanu za srpski jezik i književnost, žurnalistiku, filozofiju i pedagogiju). Bio je šef katedre za književnost, upravnik Departmana za srpski jezik i književnost, član Naučno-stručnog veća lingvistika, književnost i žurnalistika Univerziteta u Nišu i urednik biblioteke „Baština“ Filozofskog fakulteta u Nišu.

Kao gostujući profesor predavao je na Učiteljskom fakultetu u Užicu, Pedagoškom fakultetu u Jagodini, Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu, Visokoj strukovnoj školi za vaspitače u Kruševcu i Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici.

Bio je član redakcije časopisa „Sinteza“ koji je izdavala „Bagdala“ iz Kruševca i član redakcije časopisa „Školski čas“ (nova serija) koji je izlazio u Beogradu. Glavni je urednik časopisa „ Sinteze“ od 2012. do 2016. godine. Objavio je stotinak naučnih i stručnih radova u naučnoj i stručnoj periodici u „Književnoj reči“, „Književnim novinama“, „Književnoj kritici“, „Književnoj istoriji“, „Sveskama“ Zadužbine Ive Andrića, „Savremeniku“, „Koracima“, „Bagdali“, „Braničevu“, „Raskovniku“ sarajevskom „Izrazu“, podgoričkom „Stvaranju „ te u Zborniku SANU i zbornicima Centra za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Nišu).

Romani, priče, poezija, drame, prevodi[uredi | uredi izvor]

  • Zaumlje, pesme, autorsko bibliofilsko izdanje, Beograd, 1976.
  • Antologija kratke priče Latinske Amerike, priredio Huan Oktavio Prens, (prevodi priča Huana Boša i Gvadalupe Duenjasa), Bagdala, Kruševac, 1983.
  • Otrov kostretne urme, priče, „Sinteza“, „Bagdala“, Kruševac, 1986.
  • Živopisci, priče, Narodna biblioteka, Kruševac, 1992.
  • Mazija, roman, Prosveta, Beograd, 1994.
  • Čuma, roman, Prosveta, Beograd, 1996.
  • Sveti ratnici, roman, Prosveta, Beograd, 2001.
  • Glume i dramati, autorsko bibliofilsko izdanje, Kruševac, 2008.
  • Ničija zemlja, roman, Prosveta, Beograd 2015.
  • Mojsinjska trilogija, roman, Prosveta, Beograd 2017.
  • Sabor u trešnjaru, knjiga sećanja na detinjstvo, Serbika, Beograd,2020.
  • Kafane i druga zgodna mesta, Narodna biblioteka,Kruševac,2022.


Knjige studija, antologije, priređena izdanja[uredi | uredi izvor]

  • Savremeni srpski roman i srednjovekovna proza (monografija), Narodna biblioteka, Kruševac, 1990, 103. str.
  • Anatomija srpskog nadrealizma (posleratna pisanja o srpskom nadrealizmu), Vuk Karadžić, Paraćin, 1990., 208 str.
  • Hrestomatija sa osnovnim književnoteorijskim i književnoistorijskim pojmovima i primerima teorijskih i metodičkih interpretacija (koautor dr Dragoljub Zorić), Učiteljski fakultet Užice, Kadinjača i Učiteljski fakultet u Jagodini, Užice - Jagodina, 1997, 378 str.
  • Složenost jednostavnog (priručnik), Naučna knjiga, Beograd, 1997, 57 str.
  • Učiteljska uzdanica – nastavljači i sledbenici, Učiteljski fakultet Jagodina, Jagodina, 1998., 222 str.
  • Najlepše srpske besede (antologija), Prosveta, Beograd, 1998 -2000 (četiri izdanja), 550 str.
  • Bibliografija metodike nastave srpskog jezika i književnosti, Učiteljski fakultet Jagodina, Jagodina, 2000., 222 str.
  • Najlepše besede vladike Nikolaja, Prosveta, Beograd, 2002. , 224 str.
  • Srpske narodne zdravice i molitve, Prosveta, Beograd, 2002, 2003, 238 str.
  • Baština i baštinici (studije i ogledi iz srpske književnosti 19. i 20. veka), Agena, Beograd, 2003.,145 str.
  • Antologija niških pesnika, Prosveta, Niš, 2003, 235, str.
  • Uvod u književnost - književnomanija, (priručnik za osnovne škole), Liber - Teatar Za, Novi Sad, Beograd, 2003. 138 str.
  • Nastava književnosti u savremenoj školi (monografija), Teatar Za, Beograd, 2004, 92 str.
  • Besedništvo kod Srba (monografija), Centar za crkvene studije, Niš 2007, 301 str.
  • Pesnici starih naroda (antologija), Serbika , Beograd, 2009, 158 str.
  • Kriva Drina (članci , polemike i pamfleti), Serbika, Beograd, 2010, 70 str.
  • Književnost u znaku krize (monografija), Serbika, Beograd, 2013, 160 str.
  • Književno delo Aleksandra Vuča / nadrealizam,poezija,roman i poetika, GlobEdit,2020.
  • Srpske besede, (antologija) Narodna biblioteka Kruševac, 2022.


Literatura (kritika o književnom delu, izbor)[uredi | uredi izvor]

  • Anđić, Branko, „Milentije Đorđević , Otrov kostretne urme“, Polja, god. XXXIII , br. 336, 1987. pp. 106.
  • Pudlo, Ivan, „Tragači lepote, M. Đorđević – Živopisci“, Bagdala, br. 395, 1992. pp. 18 – 19.
  • Đalić, Milosav, „Mojsinjski pravedni Jov – M. Đorđević. Mazija“ Bagdala, br. 416 – 417, 1995. pp. 27 – 28.
  • Zorić, Dragoljub, „Prošlost i refleks sadašnjosti“, Srpski književni glasnik, jul – decembar, 1997. pp. 7 – 12.
  • Milinković, Miomir, „Čuma – opomena ljudima za sva vremena“, Mostovi, god. XXIX , br . 51 – 152, 1998. pp. 135 – 137.
  • Miodrag Maticki, u knjizi O srpskoj prozi, („Basma od istine“, M.Đorđević: „Mazija“), Prosveta, Beograd, 2000. pp. 192—198.
  • Jovanović, Milivoje , R., „Pitanja o raznolikostima mržnje i istorijskom grehu, M . Đorđević , Sveti ratnici“, Bagdala, br. 451, 2002. pp. 113 – 116.
  • Marijana Milošević, Mali čitalački mamci (M. Đorđević, „Sveti ratnici“) Slava, 1. nov., 2002. pp. 148 – 151.
  • Goran Maksimović, U knjizi Kritičko načelo, „Simbolika Svetih ratnika“, Međunardno udruženje Stil, Filozofski fakultet u Nišu, 2005. pp. 126 – 130.
  • Snežana Božić, u knjizi Podsticaji, traganja, ( „O blagim ratnicima vere i neuništivoj lepoti sveta“M. Đorđević: „Sveti ratnici“), Altera, Beograd, 2010. pp. 32 – 43.

Zastupljen u knjigama[uredi | uredi izvor]

  • Đidić, Ljubiša, Dogodilo se u Kruševcu, Bagdala, Kruševac, 1979.
  • Savinjski zbornik , (prevod priče „Prostor za našu stvar“) Žalec, 1988.
  • Stošić Adam, Pod nebom, Kruševca (Književno-istorijski zbornik kruševačkog kraja, Kruševački glasnik , Prosveta, Kruševac – Beograd, 1997.
  • Milosavljević – Milić, Snežana, Niški esejisti i kritičari, Prosveta, Niš, 2005
  • Simonović, Slobodan, Enciklopedija Kruševca i okoline, Milareks, Kraljevo, 2011.

Članstvo[uredi | uredi izvor]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]