Moderna fizika
Moderna fizika se najčešće odnosi na post-Njutnovsku fiziku, što se primarno odnosi na teorije koje se zasnivaju na fizici malih čestica, tj. kvantnoj fizici ili na Ajnštajnovoj teoriji relativnosti. Opštije, pod modernom fizikom se smatra sva fizika razvijena od kraja 20. veka pa do danas.
Nastajanje moderne fizike[uredi | uredi izvor]
Krajem 20. veka, kada su osnovne grane fizike poput klasične mehanike, termodinamike, elektromagnetizma, optike bile poznate kao potpune i zaokružene teorije Otkrića na kojima je formirana moderna fizika:
- Razvoj atomske fizike
- Zračenje apsolutno crnog tela
- Frank-Hercov eksperiment
- Raderfordov ogled
- Gravitaciona sočiva
- Majkelson-Morlijev eksperiment
- Fotoelektrični efekat
- Kvantna termodinamika
- Radioaktivnost
- Štern-Gerlahov eksperiment
- Dvojna (talasno-čestična) priroda