Pređi na sadržaj

Monika Milosavljević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Monika Milosavljević
Monika Milosavljavić na predavanju
Lični podaci
Datum rođenja(1985-02-08)8. februar 1985.
Mesto rođenjaČačak, SFRJ
ObrazovanjeFilozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Naučni rad
Poljeteorijska arheologija, istorija arheologije

Monika Milosavljević (Čačak, 8. februar 1985) srpski je arheolog i docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.[1]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Monika Milosavljević je rođena u Čačku 8. februara 1985. godine, gde je završila Čačansku gimnaziju. Tokom srednje škole je bila i polaznik seminara arheologije u Istraživačkoj stanici Petnica, gde će kasnije biti predavač. Osnovne studije arheologije upisuje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2004. godine i završava ih 2009. Master rad Teorijske perspektive u istraživanju divljeg čoveka kao koncepta drugog u arheologiji pod mentorstvom Aleksandra Palavestre brani 2010. godine. Doktorsku disertaciju Koncept drugosti varvarstva i varvarizacije u srpskoj arheologiji isto pod mentorstvom Palavestre brani 2015. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Naučni rad[uredi | uredi izvor]

Milosavljević se bavi teorijskom arheologijom i istorijom ideje u arheologiji i antropologiji. U okviru teorijske arheologije posebno izučava arheologiju identiteta, arheološku epistemologiju i sociokulturnu evoluciju.

Za asistenta na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu je izabrana 2013. godine, a za docenta 2016. Na fakultetu predaje niz kurseva zajedno sa Aleksandrom Palavestrom i Markom Porčićem studentima osnovnih, master i doktorskih studija.

Član je Srpskog arheološkog društva od 2016. godine, Evropske asocijacije arheologa od 2013. godine i saradnik u Centru za teorijsku arheologiju na fakultetu. Služi se engleskim, francuskim i italijanskim jezikom.

Selektovana bibliografija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „DR MONIKA MILOSAVLJEVIĆ”. Filozofski fakultet. Pristupljeno 27. 5. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]