Nevenka Nedeljković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nevenka Nedeljković
Nevenka Nedeljković (slika sa brataničine svadbe, Beograd, oktobar 2016. godine)
Lični podaci
Puno imeNevenka Nedeljković
Datum rođenja(1947-10-14)14. oktobar 1947.
Mesto rođenjaJosipdol, FNR Jugoslavija
Datum smrti3. januar 2017.(2017-01-03) (69 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija

Nevenka „Nena“ Nedeljković (rođena Dokmanović; Josipdol, Ogulin, 14. oktobar 1947Beograd, 3. januar 2017) bila je srpski recitator, etnolog, lektor i pisac.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Završila osnovnu školu "Branko Latas" u Plaškom. Gimnaziju "Đuro Kosanović" završava u Ogulinu. Diplomira na Filozofskom fakultetu u Beogradu na grupi za etnologiju sa diplomskim radom "Narodno graditeljtvo u Plaščanskoj dolini". Nastupa kao recitator u brojnim prilikama i osvaja prestižne nagrade. Radni vek provodi u Beogradu radeći povremeno i uz prekide u Etnografskom muzeju, Manakovoj kući, mesnoj zajednici na Vračaru, a zatim kao stalno zaposleni korektor u BIGZ-u. Posle stručnog usavršavanja posao u BIGZ-u nastavlja kao lektor gde sarađuje sa brojnim domaćim autorima. U BIGZ-u dočekuje i penziju. Posle smrti supruga Mila Nedeljkovića iz zaostavštine priređuje za štampu knjige, a nastavlja i rad na izdavanju Srpskog običajnog kalendara. Preminula je iznenada, od srčanog udara u porodičnoj kući u Beogradu. Sahranjena je na mesnom groblju u Krćevcu pored supruga.

Recitatorski rad[uredi | uredi izvor]

Od malih nogu biva privučena govornoj reči i poeziji, zbog čega je još u osnovnoj školi bila aktivna u dramskoj sekciji i učestvovala u igrokazima. Za vreme studija aktivno učestvuje u radu akademskog pozorišta KUD-a "Branko Krsmanović"[1].

Kao jedna od tada malobrojnih žena recitatora, interpretator je novih stihova članova književne zajednice "Vuk Karadžić" na Novom Beogradu i čest je gost Radničkog univerziteta "Đuro Salaj", Manakove kuće itd. Učestrvuje i u osnivanju Studija umetničke recitacije Doma omladine u Beogradu[1].

Pobednik je na mnogim smotrama recitatora među kojima se izdvajaju:

  • Prvo republičko takmičenje "Pesniče naroda mog" 1969. godine u Velikoj Plani[1].
  • Retko dvostruko priznanje, obe glavne nagrade za briljantnu recitaciju pesme "Balada" Mire Alečković - nagradu stručnog žirija i nagradu publike na tradicionalnoj smotri pesnika i recitatora Jugoslavije, osmom po redu "Goranovom proljeću" 1971. godine u Zagrebu, što se tada desilo drugi put[1].

Etnološki rad[uredi | uredi izvor]

Posle diplomskog rada u kome obrađuje narodno graditeljstvo u Plaščanskoj dolini, sa suprugom je angažovana na terenskim istraživanjima Sjenice i Pešterske visoravni. Aktivna je u društvu folklorista. Autor je separata "Značaj i potreba izučavanja porodice u savremenoj gradskoj sredini" objavljenog u Etnološkim sveskama V, 1984 u izdanju Etnološkog društva SR Srbije, str. 11-17.

Na određeno vreme radi u Etnografskom muzeju i Manakovoj kući. Lektoriše sve etnološko-istoriografske publikacije objavljene u izdanju porodične izdavačke kuće, a osim rada na pripremi autor je i brojnih priloga u godišnjoj publikaciji "Srpski običajni kalendar".

Posle smrti supruga, učestvuje u organizovanju tematske izložbe prilikom utemeljenja nagrade sa njegovim imenom, a iz zaostavštine priređuje knjige "Srpske slave - čuvari ognjišta", Mladinska knjiga 2012. godine i "Godišnji običaji u Srba", Mladinska knjiga 2015. godine. Obe knjige izlaze u više izdanja.

Autor je uvodnog poglavlja knjige "Domaća kuvarica - gastronomsko blago Srbije", Mladinska knjiga 2011. godine a osim rada na knjigama nastavlja da priređuje za štampu godišnju publikaciju "Srpski običajni kalendar" kao i trakasti zidni običajni kalendar "Srpske slave i praznici".

Pomaže u pokretanju i prihvata se posla glavnog urednika godišnjeg glasila sabora izvornog narodnog stvaralaštva u Topoli - "Sabornik" (2014-2016).

Koautor u zbornicima i knjigama:[uredi | uredi izvor]

  • Etnološke sveske V (Etnološko društvo SR Srbije, Beograd, 1984);
  • Domaća kuvarica - gastronomsko blago Srbije (Mladinska knjiga, Beograd, 2011);
  • Srpski običajni kalendar, godišnjak (ČIN, Beograd 1998-2010)

Priredila za štampu knjige:[uredi | uredi izvor]

  • Srpske slave - čuvari ognjišta (Mladinska knjiga, Beograd, 2012);
  • Godišnji običaji u Srba (Mladinska knjiga, Beograd, 2015);

Glavni urednik:[uredi | uredi izvor]

  • Glasilo sabora izvornog narodnog stvaralaštva u Topoli - "Sabornik" (2014-2016);

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Politika, nedelja, 25. april 1971.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]