Nemački lovački asovi u Drugom svetskom ratu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tokom Drugog svetskog rata piloti nemačkih lovaca obarali su ubedljivo najviše neprijateljskih aviona. Čak petnest pilota lovaca oborilo je preko 200 protivničkih aviona, a među njima dvojica su postigla preko 300 vazdušnih pobeda. U poređenju sa savezničkim pilotima od koji je najuspešniji bio ruski pilot Ivan Kožedub sa 62 priznate vazdušne pobede, a kod zapadnih saveznika major Ričard Bong koji je oborio 40 japanskih aviona, rezultati nemačkih pilota deluju neverovatno.

Postoji više teorija koje kombinacijom različitih faktora pokušavaju da objasne ovakav uspeh nemačkih pilota. Najpopularnija je svakako ona teorija po kojoj su nemački piloti lovci ostvarivali ovako veliki broj pobeda u sukobu sa manje iskusnim i lošije opremljenim ratnim vazduhoplovstvima. U prilog ovoj teoriji ide i činjenica da je prvog dana Operacije Barbarosa na zemlji i u vazduhu uništeno oko 1.200 sovjetskih aviona. Takođe, najuspešniji nemački lovački as Erih Hartman je od ukupno 352 vazdušne pobede 345 postigao nad ruskim pilotima. Činjenica je da su se na Istočnom frontu vazdušne borbe odvijale u blizini linije fronta što je omogućavalo nemačkim pilotima da dnevno izvrše 2 do 3 borbena leta. Međutim, neki od najpoznatijih nemačkih lovačkih asova kao što su Hans Joahim Marsej, Hajnc Volfgang Šnaufer, Adolf Galand i dr. najveći broj svojih vazdušnih pobeda ostvarili su na drugim frontovima. Hans Joahim Marsej je najveći deo od 158 priznatih vazdušnih pobeda postigao nad britanskim i južnoafričkim pilotima u severnoj Africi dok je Hajnc Volfgang Šnaufer, noćni lovac poznatiji pod nadimkom „Ponoćna avet“ sve svoje vazdušne pobede, ukupno 121 postigao protiv britanskih bombardera. Adolf Galand je od 103 vazdušne pobede, 97 postigao tokom Bitke za Britaniju.

Druga, takođe veoma zastupljena teorija objašnjava uspeh nemačkih pilota-lovaca dužinom njihove karijere. Naime, saveznički piloti, uglavom američki, imali su rok službe nakon kojeg bi se vratili u zemlju i bili rapoređeni u jedinice za obuku ili za testiranje novih tipova aviona. Naravno, bilo je i slučajeva u kojima je njihov rok službe produžavan, ali su oni bili izuzetno retki. Za razliku od njih, nemački piloti su neprekidno učestvovali u borbama sve do kraja rata. Međutim, ni ovaj argument nije dovoljan da u potpunosti objasni uspešnost nemačkih pilota lovaca. Iako nisu imali rok službe, nemački lovački asovi su postizali veliki broj pobeda u izuzetno kratkom roku, ponekad i 10 na dan. Adolf Galand je od 103 priznate vazdušne pobede, 97 postigao tokom Bitke za Britaniju nakon koje ga je Gering povukao iz borbene jedinice i postavio za Komandanta lovačke avijacije. Drugi čuveni nemački lovački as Hans Joahim Marsej je 151 od ukupno 158 vazdušnih pobeda ostvario u periodu od aprila 1941. godine do 30. septembra 1942. godine kada je poginuo usled kvara na motoru svog Meseršmita.

Svaka od navedenih teorija je donekle tačna, ali sve one zajedno ne mogu dati konkretno objašnjenje za neverovatan broj vazdušnih pobeda. Možda pravo objašnjenje za to leži u nemačkoj disciplini i neverovatnom fanatizmu i upornosti sa kojom su se nemački piloti lovci borili do samog kraja rata. U svakom slučaju i pored vezivanja njihovih imena za jedan od namračnijih režima u istoriji ljudskog roda oni će ostati zapamćeni u istoriji vazduhoplovstva po svojoj veštini i hrabrosti.

Spisak nemačkih lovačkih asova u Drugom svetskom ratu[uredi | uredi izvor]

Preko 300[uredi | uredi izvor]

Preko 200[uredi | uredi izvor]

Ispod 200[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • „Ratnici neba“ - Ilustrovana istorija vazduhoplovstva - IRO „Vuk Karadžić“ i „Službeni list SFRJ“. . Београд. 1987. ISBN 978-86-307-0084-2. 
  • Luftwaffe - Alfred Price, The Pan/Ballantine Illustrated. . London. 1973. ISBN 978-0-345-09791-0. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]