Olimpijski komitet Rusije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Logo olimpijskog komiteta Rusije

Olimpijski komitet Rusije (rus. Олимпийский комитет России, Pun naziv: Sveruski savez javnih udruženja 'Olimpijski komitet Rusije', Obщerossiйskiй soюz obщestvennыh obъedineniй «Olimpiйskiй komitet Rossii») je nacionalni olimpijski komitet Rusije. Njegovo sedište nalazi se u Moskvi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sedište Olimpijskog komiteta Rusije u Moskvi
Govor premijera Vladimira Putina na 100 godišnjici Olimpijskog komiteta Rusije

Olimpijski komitet Rusije je osnovan 1911. godine na sastanku ruskih sportskih društava u Sankt Peterburgu u prostorijama Carskog ruskog društva za spasavanje na vodama (rus. Императорское Российское общество спасания на водах) u Sadovaja ulici 50, na kome su izabrani članovi OKR i usvojen Statut.

Prvi predsednik Olimpijskog komiteta Rusije je bio Vjačeslav Sreznevski.

Odlukom Ustavotvorne skupštine 1. decembra 1989. Sveruski olimpijski komitet je osnovana kao nezavisna javna organizacija. 13. avgusta 1992. je preimenovan u Olimpijski komitet Rusije (OKR). Potpuno i konačno priznanje OKR-a kao pravnog naslednika Olimpijskog komiteta Sovjetskog Saveza od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta usvojeno je na 101. sesiji MOK-a u septembru 1992. godine.

Međunarodni olimpijski komitet je 5. decembra 2017. zbog navodnog sistemskog dopinga na Igrama u Sočiju 2014. suspendovao Olimpijski komitet Rusije. Nakon završetka kontrole doping testova ruskih sportista koji su učestvovali na Zimskim olimpijskim igrama 2018, MOK je ukinuo suspenziju.

Predsednici[uredi | uredi izvor]

Predsednik Period
Vjačeslav Sreznevski 1911 – 1918
Vitalij Smirnov 1992 – 2001
Leonid Tjagačev 2001 – 2010
Aleksandar Žukov 2010 – 2018
Stanislav Pozdnjakov 2018 –

Članovi MOK[uredi | uredi izvor]

Član Period
Vitalij Smirnov 1992 – 2015
Aleksandar Popov 2000 – 2016
Šamilj Tarpišev 1994 –
Aleksandar Žukov 2013 –
Jelena Isinbajeva 2016 –

Savezi[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]