Pređi na sadržaj

Opekotina nastala trenjem

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opekotina nastala trenjem
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnostpatologija, hirurgija,sudska medicina
MKB-10T14.0
MKB-9-CM919.0

Opekotina nastala trenjem ili frikcijom nastala opekotina, je vrsta termičke povrede uzrokovano kontaktom sa bilo kojom čvrstom površinom kao što su putevi, betonske staze, tepisi, podovi u sportskim halama ili domovima, stepeništa itd.[1]

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Opekotine izazvane trenjem najčešće su na koži kod sportista i dece zbog padova na sportskim terenima ili u kontaktu sa sportskim spravama.

Motociklisti ili biciklisti takođe često zadobijaju ovu vrstu povreda, ako ne nose zaštitnu odeću.

Tokom seksualnog odnosa ili masturbacije mogu nastati opekotine penisa.

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Frikciona opekotina šake

Opekotine izazvane trenjem nastaju struganjem (abrazijom ili frikcijom) koja nakon što se pretvara u toplotu spaljuje površinu sa kojom je u kontaktu.

Opekotina može nastati i na penisu nakon jakog trljanja ukrućenog penisa - bilo tokom seksa ili masturbacije, Naime ako se u tim situacija stvori dovoljno toplote ona može dovesti ne samo do erozije već i do opekotine. koja se manifestuje intenzivnim crvenilo i pečenjem i drugim nelagodnostima, poput uobičajenih seksualno prenosivih i drugih infekcija.

Terapija[uredi | uredi izvor]

Najbolji lek za opekotin nastale trenje je vreme i mirovanje. Neznatna opekotine zarastaju za nedelju dana.

Tokom terapije treba nositi labavo prianjajuće donje rublje i pantalone, ako je opekotina na pokrivenim delovima tela.

Po potrebi nanese se blagi ovlaživači na kože poput, vazelina ili kreme aloe vera. Ako dože do infekcije kože mogu se primeniti antibiotske masti

Ako je opekotina nsatala na penisu pacijent se treba uzdržavate od seksualne aktivnosti i masturbacije dok se kožica penisa sasvim ne izleči.

Ako se prebrzo nastavi sa aktivnostima, to može pogoršati simptome opekotine ili dovesti do daljih komplikacija

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Singer AJ, Lee CC. Thermal burns. In: Walls RM, Hockberger RS, Gausche-Hill M, eds. Rosen's Emergency Medicine: Concepts and Clinical Practice. 9th ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2018:chap 56.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).