Pređi na sadržaj

Opsada Sarda (498. p. n. e.)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Sarda
Vreme[[]]-[[]]
Mesto
[[]]

Opsadu Sarda izvršili su maloazijski Grci uz pomoć Atine i Eretrije 498. godine p. n. e. Deo je Jonskog ustanka, a završena je uspehom Grka.

Opsada

[uredi | uredi izvor]

Miletski tiranin Aristagora 499. p. n. e. diže ustanak protiv persijske vlasti u Joniji. On odlazi u Grčku kako bi od tamošnjih polisa tražio pomoć u oslobođenju. Spartanski kralj Kleomen odlučno ga je odbio. Atina i Eretrija imale su više sluha i poslali mu 25 brodova u pomoć. Saveznička ekspedicija iskrcala se kod Sarda, persijske prestonice Lidije, upravo u trenutku kada je persijski satrap Artafern bio zauzet opsadom Mileta. Odbranu Mileta vodio je Aristagora dok je komandu nad vojskom predao svome bratu Haropinu. Grci su uspeli iznenaditi Persijance i spaliti Sard. Međutim, citadela se održala i postala baza Artafernove vojske. Persijancima je zadat težak udarac. Međutim, stanovništvo Lidije okreće se protiv Grka i primorava ih na povlačenje prema Efesu gde će im iste godine Artafern naneti veliki poraz.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Stara Grčka - V. V. Struve i D. P. Kalistov