Osman-paša Resulbegović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Osman-paša Resulbegović, bio je zapovijednik Novog, da bi potom prešao u Slano, pa Trebinje, gdje je bio kapetan (trebinjski kapetan je kasnije bio i Hasan-beg Resulbegović, čija je vojska protiv Crnogoraca učestvovala u boju na Grahovu, 1836).

Porijeklo Resulbegovića[uredi | uredi izvor]

Osman-paša Resulbegović je porijeklom iz Novog (Herceg Novi) od Burovića[1]. Resulbegovići (računajući i prezimenjake iz Ulcinja) po jednoj verziji, potomci su zarobljenog španskog oficira, koji se zaljubio u neku djevojku i primio islam. Po drugoj, potomci su kotorskog kapetana, Joza Burovića (koji je primio islam, prilikom boravka u Istanbulu, nazvavši se prvo Mehmed, a potom Resul).

Život[uredi | uredi izvor]

Titulu mir-mirana je dobio tokom prve decenije 18. vijeka. Izgradio je tri džamije: u Ljubinju i dvije u Trebinju, jedna je Sultan Ahmedova ili Careva džamija iz 1719. godine, a druga Osman-pašina džamija iz 1729. godine, kao i konak u Slanom, zapadno od Trebinja. U Trebinju je sagradio tvrđavu Banov vir (kao zamjenu za izgubljeni Herceg Novi) i podigao trebinjski bedem (napravio hendek oko grada). Kada je do sultana stigla vijest da je sebi u Trebinju posvetio veću i lijepšu džamiju od prve, posvećene sultanu, sultan je naredio da ga ubiju, što je i učinjeno u Carigradu.[2] Kaplan Burović smatra da je Osman ubijen ne zbog džamije, nego što je na zidine Trebinja, koje je izgradio, napisao na srpskom: Uzdajmo se u Boga, jer će doći naša pobjeda.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]