Pasmina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Smeđe govedo, mlečna rasa[1] sa visokom proizvodnjom mleka i malo mlečne masti

Pasmina je specifična grupa domaćih životinja koje imaju homogen izgled (fenotip), homogeno ponašanje i/ili druge karakteristike koje je razlikuju od drugih organizama iste vrste. U literaturi postoji nekoliko neznatno odstupajućih definicija.[2][3] Rase se formiraju genetskom izolacijom i prirodnom adaptacijom na životnu sredinu ili selektivnim uzgojem, ili kombinacijom ovo dvoje. Uprkos centralnom značaju ideje „pasmine“ u stočarstvu i poljoprivredi, ne postoji jedinstvena, naučno prihvaćena definicija pojma.[4]:340 Teorijskim razmatranjima je pokazano da je za pojam pasmina postoji beskonačan broj različitih različitih definicija, koje manje-više ispunjavaju uobičajene zahteve koji se nalaze u literaturi.[3] Rasa stoga nije objektivna ili biološki proverljiva klasifikacija, već je umesto toga žargonski termin među grupama odgajivača koji dele konsenzus oko toga koji kvaliteti čine neke pripadnike date vrste članovima određene podgrupe.[5]

Druga tačka gledišta je da je rasa dovoljno konzistentna po tipu da se logički grupiše i kada se pari unutar grupe proizvodi isti tip.[6] Kada se uzgajaju zajedno, individue iste rase prenose ove predvidljive osobine na svoje potomstvo, a ova sposobnost – poznata kao „pravi uzgoj“ – je uslov za pasminu. Biljne pasmine su poznatije kao kultivari. Potomstvo proizvedeno kao rezultat uzgoja životinja jedne pasmine sa drugim životinjama druge pasmine je poznato kao melezi ili mešanci. Ukrštanja između životinjskih ili biljnih varijanti iznad nivoa pasmine/kultivara (tj. između vrsta, podvrsta, botaničkih varijeteta, čak i različitih rodova) se nazivaju hibridi.[7]

Četiri različita ekotipa, odnosno ekološke rase, vrste Physcomitrella patens, uskladištene u Međunarodnom centru za zalihe mahovine

U biološkoj taksonomiji, pasmina je neformalni rang u taksonomskoj hijerarhiji za koji postoje različite definicije. Ponekad se to koristi da se označi nivo ispod nivoa podvrste, dok se u drugim slučajevima koristi kao sinonim za podvrstu.[8] Korišćena je kao viši rang od soja, pri čemu nekoliko sojeva koji čine jednu pasminu.[9][10] Pasmine mogu biti genetski različite populacije individua unutar iste vrste,[11] ili se mogu definisati na druge načine, npr. geografski, ili fiziološki.[12] Genetska izolacija između pasmina nije potpuna, ali su se možda nakupile genetske razlike koje (još) nisu dovoljne da se razdvoje vrste.[13]

Mnogi izvori prepoznaju ovaj termin, mada njega ne reguliše nijedan od formalnih kodeksa biološke nomenklature. Taksonomske jedinice ispod nivoa podvrste se obično ne primenjuju na životinje.[14]

Oplemenjivanje: selekcija po uzgajivačima[uredi | uredi izvor]

dark gray, hairy Vietnamese Pot Bellied Pig
dark pink with thin black hair Meishan pig
Fine white haired, pink-skinned Sus scrofa
Ovaj primer pokazuje tri različite rase domaćih svinja, koje se veoma razlikuju po izgledu.

Uzgajivač (ili grupa odgajivača) koji u početku uspostavljaju rasu to čine odabirom pojedinačnih životinja iz genskog fonda za koje vide da imaju neophodne kvalitete potrebne za poboljšanje modela rase kojem teže. Ove životinje se nazivaju temeljnim fondom. Štaviše, odgajivač pari najpoželjnije predstavnike rase sa svoje tačke gledišta, sa ciljem da takve karakteristike prenese na njihovo potomstvo. Ovaj proces je poznat kao selektivni uzgoj. Pisani opis poželjnih i nepoželjnih predstavnika rase se naziva standardom rase.

Karakteristike rase[uredi | uredi izvor]

Specifične karakteristike rase, poznate i kao osobine rase, su nasleđene, a čistokrvne životinje prenose takve osobine iz generacije u generaciju. Dakle, svi primerci iste rase nose nekoliko genetskih karakteristika originalnih osnovnih životinja. Da bi zadržao rasu, odgajivač bi izabrao one životinje sa najpoželjnijim osobinama kako bi postigao dalje održavanje i razvoj takvih osobina. U isto vreme, rasa bi izbegavala životinje koje imaju karakteristike nepoželjne ili nisu tipične za rasu, uključujući greške ili genetske defekte. Populaciju u okviru iste rase treba da čini dovoljan broj životinja za održavanje rase u okviru navedenih parametara bez potrebe prinudnog inbridinga.

Domaće rase životinja se obično razlikuju od zemlje do zemlje i od nacije do nacije. Rase koje potiču iz određene zemlje poznate su kao „domaće rase” te zemlje.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Cattle Site: Breeds Brown Swiss Retrieved 22 February 2021
  2. ^ S. J. G. Hall, D. G. Bradley (1995), „Conserving livestock breed biodiversity”, TREE, 10 (7), str. 267—70, PMID 21237034, doi:10.1016/0169-5347(95)90005-5 
  3. ^ a b G. Langer (2018), „Possible mathematical definitions of the biological term "breed"”, Archives Animal Breeding, 61 (2), str. 229—243, doi:10.5194/aab-61-229-2018Slobodan pristup 
  4. ^ Barbara Rischkowsky, Dafydd Pilling (editors) (2007). The State of the World's Animal Genetic Resources for Food and Agriculture. Rome: Commission on Genetic Resources for Food and Agriculture, Food and Agriculture Organization of the United Nations. ISBN 9789251057629. Archived 10 January 2017.
  5. ^ Jay Laurence Lush, A. B. Chapman (1994). The Genetics of Populations. Ames, Iowa: Iowa Agriculture and Home Economics Experiment Station, College of Agriculture, Iowa State University. Cited in: Barbara Rischkowsky, Dafydd Pilling (editors) (2007). The State of the World's Animal Genetic Resources for Food and Agriculture. Rome: Commission on Genetic Resources for Food and Agriculture, Food and Agriculture Organization of the United Nations. ISBN 9789251057629, page 340.
  6. ^ Clutton-Brock, Juliet. 1987 A Natural History of Domesticated Mammals, Cambridge University Press and the Museum of Natural History, page 40.
  7. ^ Banga, Surinder S. (November 25, 1998). Hybrid Cultivar Development, p. 119. Springer-Verlag. ISBN 3-540-63523-8
  8. ^ Keita, S O Y; Kittles, R A; Royal, C D M; Bonney, G E; Furbert-Harris, P; Dunston, G M; Rotimi, C N (2004). „Conceptualizing human variation”. Nature Genetics. 36 (11s): S17—S20. PMID 15507998. doi:10.1038/ng1455Slobodan pristup. „Modern human biological variation is not structured into phylogenetic subspecies ('races'), nor are the taxa of the standard anthropological 'racial' classifications breeding populations. 
  9. ^ Gotoh, T.; Bruin, J.; Sabelis, M. W.; Menken, S. B. J. (1993). „Host race formation in Tetranychus urticae: Genetic differentiation, host plant preference, and mate choice in a tomato and a cucumber strain”. Entomologia Experimentalis et Applicata (Submitted manuscript). 68 (2): 171—178. S2CID 86180826. doi:10.1111/j.1570-7458.1993.tb01700.x. 
  10. ^ Ritchie, D. F.; Dittapongpitch, V. (1991), „Copper- and Streptomycin-resistant Strains and Host Differentiated Races of Xanthomonas campestris pv. vesicatoria in North Carolina” (PDF), Plant Disease, 75 (7): 733—736, doi:10.1094/pd-75-0733 
  11. ^ Walker, Peter M. B., ur. (2004) [1999]. „Race”. Chambers Dictionary of Science and Technology. Edinburgh / New Delhi: Chambers Harrap / Allied Chambers.  Republished without known revision several times since 1999, and originally published as: The Wordsworth Dictionary of Science and Technology. W. R. Chambers Ltd. and Cambridge University Press. 1988. 
  12. ^ Morris, Christopher, ur. (1992). „Race”. Academic Press Dictionary of Science and TechnologyNeophodna slobodna registracija. San Diego / London: Academic Press (Harcourt Brace Jovanovich). "Biology" entry, p. 1777. ISBN 978-0-12-200400-1. „an interbreeding subgroup of a species whose individuals are geographically, physiologically, or chromosomally distinct from other members of the species 
  13. ^ Jaenike, J. (1981), „Criteria for Ascertaining the Existence of Host Races”, The American Naturalist, 117 (5): 830—834, JSTOR 2460772, S2CID 84136840, doi:10.1086/283771 
  14. ^ Haig, S.M.; Beever, E.A.; Chambers, S.M.; Draheim, H.M.; Dugger, B.D. (decembar 2006). „Taxonomic considerations in listing subspecies under the U.S. Endangered Species Act”. Conservation Biology. 20 (6): 1584—1594. PMID 17181793. doi:10.1111/j.1523-1739.2006.00530.x. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]