Poganovska reka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poganovska reka
Poganovska reka nizvodno od Poganova
Opšte informacije
Dužina11,3 km
Basen39,63 km2
SlivCrno more
Plovnostnije plovna
Vodotok
IzvorKuljina mahala
V. izvora912 m
UšćeJerma
Geografske karakteristike
Država/e Srbija

Poganovska reka je najznačajnija desna pritoka reke Jerme u Srbiji, koja jednim delom protiče kroz atare sela Poganovo po kome je i dobila ime.[1] Vodotok se formira od potoka Ribni Dol, Borovske reke i Seliškog potoka. Prolazeći kroz sam centar sela Poganoovo, pri nadolasku velikih voda ona ugrožava deonicu puta u zoni mosta u dužini od 500 m. Nanos i otpad koji se baca i tako smanjuju proticajni profil Poganovska reka i povećava mogućnost izlivanja voda, koje ugrožavaju kuće, put, most i nalegli prostor duž njenog vodotoka.[2]

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Poganovska reka sa Borovskom rekom, kao izvorišnim krakom, dugačka je 11,13 km. Površina njenog sliva je 39,63 km².[3]

Izvire kod Kuljine mahale na 912 m n.v. a nakon desetak kilometara uliva se u Jermu između Odorovskog ždrela i Vlaške klisure na 494 m n.v.[3]

Sliv

Sliv Poganovska reka ima lepezasti oblik. Rečni sistem je dobro razvijen, a rečna mreža ima gustinu od 1,7 km/km².[3] Koeficijent punoće sliva je dosta veliki 0,46, ali je zbog tipova vegetacije koji preovlađuju Poganovska reka je bujični tok srednje razorne snage.[2]

Poganovska reka se odlikuje dobro razvijenom hidrografskom mrežom naročito njen deo sliva izgrađen u mezozojskim sedimentima. Manji deo sliva predstavljen je krečnjacima odnosno uzanim planinskim vencem Grebena na kome se obrazuje mali broj kratkih vodotoka, uglavnom periodičnih.[3]

Vegetacija[uredi | uredi izvor]

Šumska vegetacija u slivu Poganovska reka pokriva oko polovinu površine sliva, dok ostatak otpada najviše na poljoprivredno zemljište, grmlje i pašnjake.[3]

Galerija: "Poganovska reka 2024.godine"[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stanković Stevan S. (1997): Geografija Ponišavlja. Srpsko geografsko društvo, Beograd
  2. ^ a b Radovanović A. (2003): Uređenje sliva Poganovske reke. Erozija - stručno- informativni bilten, Beograd
  3. ^ a b v g d Poganovska reka U: Mrđan M. Đokić Nišava – potamološka studija, doktorska disertacija, Niš, str. 139-140

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mrđan M. Đokić Nišava – potamološka studija, „doktorska disertacija”. Arhivirano iz originala 04. 09. 2017. g. , Niš, 2015
  • Živković N. (2009): Prosečni godišnji i sezonski oticaji reka u Srbiji. Geografski fakultet, Beograd

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]