Pompeja Plotina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pompeja Plotina Klaudija Piso, ili samo Pompeja Plotina (umrla 121/122. godine) bila je rimska carica i supruga rimskog cara Trajana. Bila je poznata po interesovanju za filozofiju, po svojim vrlinama, dostojanstvu i jednostavnosti. Posebno je bila posvećena epikurejskoj filozofskoj školi u Atini (Grčka). Smatra se da je Rimljanima pružila pravednije oporezivanje, poboljšala obrazovanje, pomagala siromašnima i stvorila toleranciju u rimskom društvu.

Život[uredi | uredi izvor]

Plotina je rođena i odrasla u mestu Tehada la Bjeha (Eskasena del Kampo) u provinciji Hispanija, verovatno u vreme vladavine rimskog cara Nerona (54–68). Bila je kćerka Lucija Pompeja i Plotije, koji su imali široke političke i porodične veze. Trajan se oženio njome pre nego što je postao car. Veruje se da su imali srećan brak, ali nije poznato da su imali decu.

Nakon ulaska u carsku palatu, Plotina je rekla:

Ulazim ovde onakva kakva bih želela da budem kad odem.

Želela je da odagna loše odnose i svađe koje su karakterisale vladavinu Domicijana.[1] Trajan joj je 100. godine dodelio titulu Augusta, ali je nije prihvatila do 105. Plotina se takođe nije želela da se pojavi ni na jednoj kovanici sve do 112. godine.[2]

Nakon Trajanove smrti, na njegovo mesto dolazi Hadrijan, prema Trajanovom poslednjoj volji. Prema nekim izvorima, Plotina je zapravo falsifikovala Trajanov testament[3], dok je prema drugim izvorima ona potpisala Trajanov testament iz razloga što on to fizički nije mogao da uradi jer je bio bolestan. Isti izvori navode da je u to vreme bio običaj da žene vladara potpisuju dokumenta umesto muževa, kada su oni sprečeni da to urade.[4]

Kada je Plotina umrla od bolesti, Hadrijan je sagradio hram u njenu čast u Nimesu, u Provansi.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Annalise Freisenbruch, Caesars’ Wives: Sex, Power, and Politics in the Roman Empire (London and New York: Free Press, 2010), pp. 159–161
  2. ^ Simon Hornblower and Anthony Spawforth-E.A. (edd.), Oxford Classical Dictionary, Oxford University Press, 2003, p. 1214.
  3. ^ Historia Augusta, "Hadrian", 3; translated by Anthony Birley, Lives of the Later Caesars (Harmondsworth: Penguin, 1976), p. 59
  4. ^ Freisenbruch, Caesars’ Wives, pp. 162f

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Minaud, Gérard, Les vies de 12 femmes d’empereur romain - Devoirs, Intrigues & Voluptés , Paris, L’Harmattan, 2012, ch. 6, La vie de Plotine, femme de Trajan, pp. 147–168.