Ponedeljak bez mesa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ponedeljak bez mesa, promocija pokreta u Izraelu 2010.

Ponedeljak bez mesa međunarodni je pokret koji podstiče ljude da ne jedu meso (uključujući proizvode koji sadrže meso) ponedeljkom. Pokret je nastao sa ciljem da se poboljša individulano zdravlje i „zdravlje planete“ i indirektno pokrene borba protiv globalnog zagrevanja zemljine atmosfere ( smanjenjem uzgoja stoke i potrošnje mesnih proizvoda). Sledbenici ovog pokreta veruju da će ako većina ljudi na globalnom nivou ne jede meso bar jedan dan u nedelji, da će se ekološko stanje Zemlje popraviti. Jer će time doći do smanjenja proizvodnja mesnih proizvoda (koji čini oko 18% ukupne emisije ugljovodonika u atmosferu, što dovodi do povećanja efekta staklene bašte), značajno smanjiti zagađenje zemljine atmosfere i time korigovati efekat staklene bašte.[1]

Ponedeljak kao dan bez mesa nije slučajno izabran. Pre svega, zato što je ponedeljak početak radne nedelje , kada se ljudi vraćaju svojoj nedeljnoj rutini, pa je treba započeti dobrim i pozitivnim  – poboljšanjem zdravlja , brigom o sebi i svojim najmilijima.

Pokret je 2009. godine pokrenuo Pol Makartni, zajedno sa svojim ćerkama Meri Makartni i Stelom Makartni.[2]

Trenutno pokret je najrazvijeniji u SAD , Engleskoj , Brazilu, Kanadi, Izraelu, Australiji, Belgiji i drugim zemljama. Brojni veliki američki univerziteta i preduzeća i gradovi pridružili su se ovom pokretu. Tako je npr. grad Njujork odlučio da uvede „Ponedeljak bez mesa“ u 15 škola na svojoj teritoriji kao test, i ako ga deca prihvate, da u budućem periodu ovu praksu uvedu trajno i druge škole. Ponedeljak bez mesa time bi ostvario pozitivan zdravstveni efekat jer bi deca tog dana u nedelji imala zdrav, potpuno vegetarijanski obrok za doručak i ručak.[3]

Benefiti[uredi | uredi izvor]

Jedan dan nedeljno bez mesa dobar je za zdravlje jer smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Zamenom mesa voćem i povrćem smanjuje se ugljenični otisak. Tako na primer kombinacija pasulja, orašastih plodova, soje i drugog povrća može da organizmu obezbedi proteine koji su čovekovom organizmu potrebni tokom celog dana.

Koncept "ponedeljka bez mesa" ima za cilj da smanji zdravstvene rizike i uticaj mesa na životni ciklus uzrokovan prekomernom konzumacijom mesa. Kampanja je posebno usmerena na ponedeljak jer su istraživanja pokazala da je to dan kada su ljudi najspremniji da počnu da usvajaju zdraviju ishranu.

Značajnim smanjeme uzgoja životinja za ishranu, zagovornici ponedeljka bez mesa, smatraju da se značajno može smanjiti zagađenje zemljine atmosfere i time korigovati efekat staklene bašte (prikazan na slici).

Prema jednoj studiji jedna trećina svih ljudi koji učestvuju u akciji Ponedeljku bez mesa postaju vegetarijanci nakon pet godina.[4] Studija ukazuje na efikasnost promovisanja promena u ishrani zasnovanih na biljnoj iishrani kroz kampanje koje angažuju učesnike na duži vremenski period. Studija , koju je sprovele Medicinska škola u Brajtonu i Saseksu, a koju je naručio Pol Makartni, suosnivač MFM kampanje, takođe je otkrila da bi 20% onih koji su izbacili meso iz ishrane svakog ponedeljka tokom tri ili više godina postali vegetarijanci ili vegani.[4]

Pošto hrana životinjskog porekla predstavlja proizvode sa najvećim emisijama gasova u globalnom sistemu ishrane, prelazak na biljnu ishranu se često reklamira kao jedna od najuticajnijih akcija koje pojedinci mogu preduzeti da smanje svoju ugljeničnu emisiju. Na globalnom nivou, poljoprivreda preko životinja pokreće skoro petinu svetskih emisija gasova koje utiču na efekat staklene bašte i veliki negativni uticaj na krčenje šuma, eroziju tla i zagađenje površinskih i podzemnih voda.[4]

Zašto ponedeljak?[uredi | uredi izvor]

Bezmesni ponedeljak svoju inicijativu fokusira na ovaj dan u nedelji iz nekoliko razloga:[5]

  • Sreda i petak su tradicionalno dani za post među rimokatoličkim i pravoslavnim hrišćanima.
  • Ponedeljak je obično početak radne nedelje, i dan kada se pojedinci vraćaju u svoju nedeljnu rutinu, i prikladan je za promene u toj rutini.
  • Navike u ishrani koje su preovladavale tokom vikenda mogu se sa prvim danom u nedelji zameniti drugojačijom (zdravijom) ishranom.[5]
  • Početak nedelje deluje stimulativno, jer kod većine postoji verovanje da prvi dan u nedelji treba započneti nečim novim pa zašto to ne bi bile zdrave navike i tako podstakne uspeh.
  • Ponedeljak je takođe izabran da bude aliterativan sa kampanjom Meatless (dan bez mesa), Taco Tuesday (običaj u mnogim američkim gradovima da se jede takos ili u nekim slučajevima biraju meksička jela, koja se obično služe u tortilji utorkom uveče)[6] i druge slične kampanje specifične za taj dan).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pored rezultata ispitivanje benefita ponedeljak bez mesa, koja su 2009. godine objavljena u stručnom časopisu Američki žurnal za preventivnu medicinu, da je otprilike dve trećine učesnika u ovoj akciji reagovalo poboljšanjem svog ukupnog zdravlja, navika u ishrani i nivoa fizičke aktivnosti.[7] Takođe u ovom časopisu čitaocima su predloženi i nedeljni zdravstveni saveti i ohrabrenja, za ovakav način ishrane.

Amerika[uredi | uredi izvor]

Tokom Prvog svetskog rata, američki predsednik Vudro Vilson je izdao proglas pozivajući da svaki utorak bude bez mesa i da se poštuje jedan bezmesni obrok svakog dana (ukupno devet obroka bez mesa svake nedelje).[8] Američka administracija za hranu (USFA) pozvala je porodice da smanje potrošnju ključnih osnovnih namirnica kako bi pomogle ratnim naporima i izbegle racionalizaciju. Očuvanje hrane bi podržalo američke trupe kao i ishranu za populaciju u Evropi u kojoj je proizvodnja i distribucija hrane više godina bila poremećena ratom. Da bi podstakla dobrovoljno racionalizaciju, USFA je kreirala slogan „Hrana će pobediti u ratu“ i skovala termine „Utorak bez mesa“ i „Besmesna sreda“ da podseti Amerikance da smanje unos tih proizvoda.[8]

Herbert Huver koji je bio šef Uprave za hranu, kao i Američkog udruženja za pomoć tokom predsedavanja Vudroa Vilsona, imali su ključnu ulogu u sprovođenju kampanje, što je bio jedan od mnogih Huverovih pokušaja da podstakne dobrovoljnost i žrtvu među Amerikancima tokom rata. USFA je pored reklamiranja obezbedila širok izbor edukacionog materijala, uključujući knjige recepata i menije koji su objavljivani u časopisima, novinama i pamfletima čije štampanje je sponzorisala vlada.

Kampanja se vratila sa početkom Drugog svetskog rata, tokom koje su pozivane žene na domaćem frontu da se uključe u podršku ratnim naporima. Tokom rata, meso je bilo racionalno korišćeno, zajedno sa drugim proizvodima poput šećera, benzina i drugih artikala.[9] U posleratnom periodu Trumanova administracija je, preko Komiteta za hranu podsticala građane na poštovanjen „utorka bez mesa“ i „četvrtka bez živine“ tokom cele jeseni 1947. godine. Reakcija javnosti je bila brza, poštivanje je bilo sveopšte, a živinarski lobi je odgovorio nacionalnom prezentacijom ćuraka za Dan zahvalnosti, pretečom modernog „turkey pardon“ (kada na Dana zahvalnosti, predsednik SAD „pomiluje“ ručno odabranu ćurku, kako ne bi završila na nečijem stolu za večeru i daje joj slobodu da ostatak njenih dana provede u lutanju na farmi, radeći sve što ćurke vole da rade).[10][11]

Kampanje u ponedeljak

Ponedeljak bez mesa nastao je kao deo inicijative Zdravi ponedeljak. Program su pratile smernice za ishranu koje je razvilo USDA.[12] Zdravi ponedeljak podstiče Amerikance da donose zdravije odluke na početku svake nedelje. Druge kampanje Zdravog ponedeljka uključile su i sledeće aktivnosti: The Kids Cook Monday, Monday 2000, Quit and Stay Quit Monday, Move it Monday, The Monday Mile, i druge.

Ispitivanje sprovedena 2009. godine, koja su objavljena u Američkom žurnalu za preventivnu medicinu koji je pruži pojedincima nedeljne zdravstvene savete i ohrabrenje, naveo je da je otprilike dve trećine učesnika u ovoj kampanji reagovalo poboljšanjem svog ukupnog zdravlja, navika u ishrani i nivoa fizičke aktivnosti.[7]

Velika Britanija[uredi | uredi izvor]

Akcija ponedenjak bez mesa pokrenut je u Ujedinjenom Kraljevstvu kao reklamna kampanja za Goodlife Foods a potom i kao ekološka kampanja.[13] Među prvima ovu akciju su pokrenuli 15. juna 2009. godine Pol Makartni i njegove ćerke Stela i Meri.

Australija[uredi | uredi izvor]

U decembru 2009. godine, „Dan bez mesa“ pokrenut je u Australiji.[14]

Brazil[uredi | uredi izvor]

Oktobra 2009. u Sao Paulu pokrenut je „Dan bez mesa“ uz podršku vlade i Brazilskog vegetarijanskog društva.[15]

Belgija[uredi | uredi izvor]

Maju 2009. godine grad Gent u Belgiji postao je prvi grad sa „zvaničnim“ nedeljnim vegetarijanskim danom. Vegetarijanski ponedeljak ("Donderdag Veggiedag” na holandskom) kreirala je Etička vegetarijanska alternativa, organizacija koju delimično finansira flamanska vlada.[16] Kada je u Izraelu časopis Al Hashulchan predstavio je inicijativu Sheni Tzimchoni (Vegetarijanski ponedeljak) juna 2009. godine, desetak najboljih izraelskih restorana počelo je da služi svoje goste inovativnim obrocima bez mesa ponedeljkom tokom jula i avgusta 2009. godine.[17]

San Francisko je 2010. godine postao prvi grad u Sjedinjenim Američkim Državama koji je zvanično proglasio ponedeljak kao dan „bez mesa“, nazivajući taj dan Vegetarijanskim danom.

Nekoliko drugih zemalja takođe ima dane bez mesa, uključujući i Kanadu.[18]

Argentina[uredi | uredi izvor]

U 2017. godini, Casa Rosada iz Argentine uvela, ja da jedan obrok ponedeljkom bude bez mesa, služeći samo veganske obroke za svojih oko 500 zaposlenih, uključujući i argentinskog predsednika Maurisija Makrija.[19]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kak menяюtsя otrasli, otvetstvennыe za vыbrosы parnikovыh gazov”. Vedomosti (na jeziku: ruski). Pristupljeno 2023-05-10. 
  2. ^ „About - Meat Free Monday”. web.archive.org. 2023-03-16. Arhivirano iz originala 16. 03. 2023. g. Pristupljeno 2023-05-10. 
  3. ^ „Škole u Njujorku testiraju PONEDELJAK BEZ MESA”. Restorani Beograd (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-05-10. 
  4. ^ a b v Ho, Sally (2021-09-02). „A Third of Meat Free Monday Participants Go Vegetarian, New Study Finds - Green Queen” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-05-11. 
  5. ^ a b „The Research Behind Monday”. The Monday Campaigns (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-05-11. 
  6. ^ „» The Strange History Of Taco Tuesday”. web.archive.org. 2014-10-06. Arhivirano iz originala 06. 10. 2014. g. Pristupljeno 2023-05-11. 
  7. ^ a b Colliver, Victoria (2009-05-19). „Trial: E-nagging can increase healthy activity”. SFGATE (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-05-11. 
  8. ^ a b Official Bulletin (na jeziku: engleski). Committee on Public Information. 1918. 
  9. ^ „World War II Rationing”. www.u-s-history.com. Pristupljeno 2023-05-11. 
  10. ^ Humes, Michele (2009-11-23). „The Way We Ate: The Year Harry Truman Passed on Pumpkin Pie”. Diner’s Journal Blog (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-05-11. 
  11. ^ „The Definitive History of the Presidential Turkey Pardon”. whitehouse.gov (na jeziku: engleski). 2011-11-23. Pristupljeno 2023-05-11. 
  12. ^ „MyPyramid.gov - United States Department of Agriculture - Home”. web.archive.org. 2007-07-26. Arhivirano iz originala 26. 07. 2007. g. Pristupljeno 2023-05-11. 
  13. ^ „Goodlife Vegetarian Foods: Home Page”. web.archive.org. 2009-08-15. Arhivirano iz originala 15. 08. 2009. g. Pristupljeno 2023-05-11. 
  14. ^ „Meatless Mondays Australia”. Meatless Mondays Australia. 26. 4. 2010. Arhivirano iz originala 5. 5. 2010. g. Pristupljeno 5. 5. 2010. 
  15. ^ „Segunda sem Carne e Diretrizes do Ministério da Saúde”. www.segundasemcarne.com.br. 2011. Arhivirano iz originala 01. 01. 2013. g. Pristupljeno 11. 5. 2023. 
  16. ^ „EVA vzw maakt het plantaardig”. EVA maakt het plantaardig (na jeziku: holandski). Pristupljeno 2023-05-11. 
  17. ^ „על השולחן – בישול, אוכל, מתכונים”. Hashulchan.co.il. Arhivirano iz originala 2009-12-01. g. Pristupljeno 2010-05-05. 
  18. ^ „Institution Resources - PlantUniversity” (na jeziku: engleski). 2021-05-11. Pristupljeno 2023-05-11. [mrtva veza]
  19. ^ A.L. (19. 10. 2017). „Argentina's vegan Mondays”. The Economist. Arhivirano iz originala 19. 10. 2017. g. Pristupljeno 19. 10. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]