Pređi na sadržaj

Privrednikov dom

Koordinate: 45° 48′ 33″ N 15° 58′ 43″ E / 45.80917° S; 15.97861° I / 45.80917; 15.97861
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Privrednikov dom
Informacije
Lokacija Zagreb, Preradovićeva 18
Koordinate 45° 48′ 33″ N 15° 58′ 43″ E / 45.80917° S; 15.97861° I / 45.80917; 15.97861
Status završena
Sagrađena 1875.
Tehnički detalji
Broj spratova 3
Površina 850 m²
Broj liftova 0
Kompanije
Arhitekta Janko Jambrišak
Vlasnik Privrednik (1907—1941)
Upravljanje Grad Zagreb

Privrednikov dom je zgrada u Zagrebu u kojoj se nalazi današnje sedište Srpskog privrednog društva „Privrednik“ i u prošlosti je dugo vreme igrala ulogu centralne kuće ove institucije. Nalazi se u Preradovićevoj ulici broj 18.

O Domu[uredi | uredi izvor]

Prvi projekt sačuvan u Gradskom arhivu u Zagrebu govori kako je zgrada u Preradovićevoj (tada Svilarskoj) ulici br. 18 podignuta kao stambena dvokatnica za Alojza Hajncela (sin Vjekoslava Hajncela) koji je bio vlasnik kuće i na suprotnoj strani iste ulice. Sagrađena je prema projektu tada vrlo uglednog zagrebačkog graditelja Janka Jambrišaka.[1] Projekt je potpisan u septembru 1874. godine, što verovatno znači da je zgrada podignuta krajem iste te tokom iduće, 1875. godine.

U zadnjim godinama 19. ili prvim godinama 20. veka kuća u Preradovićevoj 18 prešla je u vlasništvo Milana Nosana koji ju je onda u junu 1907. godine prodao Srpskom privrednom društvu Privrednik.[2] Kuću s gospodarskom zgradom i dvorištem Privrednik je platio 78.000 Austrougarskih kruna.

Zgrada je služila kao centrala društva, te za smeštaj Privrednikovih pitomaca pre slanja na zanat.

Privrednik je zgradu prestao koristiti 1941. godine, nakon utemeljenja Nezavisne Države Hrvatske. Zagrebačko Gradsko poglavarstvo odlučilo je u leto te godine prenemeniti zgradu, budući da su je, kako je istaknuto u dopisu, napustili njezini dotadašnji vlasnici.[3]

Nakon završetka Drugog svetskog rata pristupilo se ukidanju „Privrednik“. Nakon rešenja o ukidanju sva imovina kojoj je tada raspolagao Privrednik postala je „opštenarodna imovina“.

Zgrada će potom 1959. godine odlukom Komisije za nacionalizaciju pri Narodnom odboru općine Donji grad Zagreb postati društveno vlasništvo.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.hrt.hr/index.php?id=nadanasnjidan&tx_ttnews[mrtva veza][tt_news]=34323&cHash=5e06dd9ff0
  2. ^ [„snv - TJEDNIK NOVOSTI - 606 - "PRIVREDNIKOVA" IMOVINA NJEGOVIM STIPENDISTIMA[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 20. 08. 2011. g. Pristupljeno 14. 01. 2013.  Sukob URL—vikiveza (pomoć) snv - TJEDNIK NOVOSTI - 606 - "PRIVREDNIKOVA" IMOVINA NJEGOVIM STIPENDISTIMA]
  3. ^ Dokument Gradskog poglavarstva Zagreb, stambeni ured, br. 8841/1941, Zagreb