Pređi na sadržaj

Razgovor:Ivo Andrić/Arhiva 7

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 6 Arhiva 7 Arhiva 8

Neznalice i Vikipedija

Pročitah ovu raspravu o Ivi Andriću i ostadoh zapanjen. Prvo, Ivo jeste srpski pisac i vi to ne možete da pobijete, ma koliko se trudili. I nije hrvatski. Ali, pripadnost nekog pisca nekome nije previše važna stvar, pa ni meni Ivina. Da ipak dodam, među nama, da nije izvesno da je njegov zvanični otac Antun bio njegov pravi biološki otac.

Važnije, vi koji vladate ovom Vikipedijom ste, jednostavno, ekipa slabo obrazovanih pojedinaca i stoga ova enciklopedija ne može dobro da napreduje. Miloš je matori student filologije, koji i dalje misli da se kaže koncenzus, a ne konsenzus; Slaven je trgovac iz Barcelone, koji je prepotentno i neuspešno pokušavao da se bavi filozofijom na Vikipediji; Brane je provincijsko piskaralo sa srednjom školom koje vređa svakoga sa kim se ne slaže; Filip, Pokrajac i Saša su klinci sa tankim znanjem... A svima pune grudi: JA SAM ENCIKLOPEDISTA! Kao Didro, kao Krleža. Niste, dragi moji! Ova Vikipedija počiva(la je) na ljudima kao što su Tsnena, Macura, Jakša i slični tihi pojedinci koji znaju znanje i rade kako valja, a ne pokušavaju da likvidiraju nekog s kim se ne slažu. Boško 00:22, 25. oktobar 2006. (CEST) P.S. Baš se pitam ko će prvi da me optuži da trolujem ili neku sličnu glupost.[odgovori]

Ajde, intelektualac daj svoje mišljenje o ovim gorenavedenim odlomcima i ostavi se deskvalifikacija na tuđi račun. Ili možda nemaš šta da kažeš na temu, pa si prešao na jeftine deskvalifikacije, ravne onima koji su za vrijeme komunističke vlasti završavali fakultete, a često nisu imali ni srednje škole. I niko ne poriče da je srpski pisac, ali isto tako se ne poriče da ga Hrvati smatraju i hrvatskim osim srpskim. Zatim tema je sada drugi dio članka, o kojem ti kao "intelektualac", možda imaš nešto da kažeš? --Славен Косановић {разговор} 00:42, 25. октобар 2006. (CEST)[odgovori]

Boško, da li se to ti kojim slučajem stavljaš u ravan sa njima? Nemoj, nije pristojno - ljudi su došli ovde da pišu enciklopediju, ne da sprovode Borisove i Manojlove direktive. --Бране Јовановић <~> 08:26, 25. октобар 2006. (CEST)[odgovori]

Slavene, ne znaci da si ti rdjav covek zato sto nisi dovoljno obrazovan. Ne treba da te to uzbudjuje.

Sigurno ti imas mnogo licnih kvaliteta (u tvoje kvalitete ne spadaju, doduse ni lepo vaspitanje a ni inteligencija). Ipak, treba i da naviknes na to da je sasvim normalno da te neki podsecaju na neke tvoje nedostatke, kao sto je to Bosko ucinio.

Ja inace to ne cinim iz principijelnih razloga: plasim se da bi to moglo kod tebe razbuktati komplekse.

Prijatno vece. --Манојло 00:52, 25. октобар 2006. (CEST)[odgovori]


Извините, зна ли се о чему се овде ТАЧНО толике приче воде? И какви су ово АРГУМЕНТИ: „Да ипак додам, међу нама, да није извесно да је његов званични отац Антун био његов прави биолошки отац"??? А онда увреда за увредом на рачун других корисника? То ни на који начин није допринос википедији... --Wlodzimierz 01:22, 25. октобар 2006. (CEST)[odgovori]

Опа, јавио нам се Бошко, исфрустрирани интелектуалац, који схвата да Википедија јесте будућност, али не може да превали преко себе да га је време појело. Јебига, живот је окрутан... --Милош Ранчић (р|причај!) 01:53, 25. октобар 2006. (CEST)[odgovori]

Бошко је само изнио једну битну чињеницу. То његово оцртавање реалности би требали схватити као упозорење да се не играте са Андрићем. Све ово са Андрићем је једна велика афера, која се прелила колико уочавам са хрватске википедије слепим преписивачким радом Покрајца, Милоша и компаније. --Djuranovic 03:27, 25. октобар 2006. (CEST)[odgovori]

Još da su oni koji kritikuju došli na Vikipediju sa namerom da joj doprinesu, pa ajde da se neko i uznemiri. Ovima koji se pojavljuju da glasaju ovde kada ih komesari pozovu na MSN želim da poručim da su promašili metu - Vikipedija nije forum, uprskom vašim intenzivnom radu na tom polju. --Бране Јовановић <~> 08:26, 25. октобар 2006. (CEST)[odgovori]
Hmm... ne znam više što je što i tko pisao, no, pokušat ću odgovoriti na dijelove koje se tiču mojih pisanija.
1. glede Ante Starčevića- hrvatski je stav otprilike taj iznesen u onom što sam napisao na en wiki. Može se to komu sviđati ili ne, to su fakta. I, naravno- to nema veze s raspravom o Ivi Andriću.
2. što s etiče stila teksta, svatko ima svoj. I enciklopedije se razlikuju: npr. World Book iz Chicaga je "pješačka", dok je bivša EJ i sadašnja Britannica (a najviše Macropedia) uglavnom raspisana u kvaziesejistička. Da ne ostane dojam da je en wiki, u sređenom stanju, uglavnom faktografska, evo primjera dijelova tekstova koje sam napisao, a koji su ostali uz neke izmjene- a nisu previše "faktografski": http://en.wikipedia.org/wiki/Virginia_Woolf#Work , http://en.wikipedia.org/wiki/Soul#Christian_Gnosticism:_Valentinus , http://en.wikipedia.org/wiki/Dostoevsky#Works_and_influence
3. tekst o samome Andriću može imati svašta, ali činjenica je da su bar tri značajke dosta raširene u kritičkoj percepciji pisca: a) najbolji je kao novelist, i najbolji su mu radovi pripovijetke- bolji od romana (slučaj Hemingway), b) tradicionalni je realistički pripovjedač c) moderna kritika smatra da su njegovi portreti BH Muslimana jednodimenzionalni i stereotipni. To su neke od kritika. E sad- slobodno dodajte i opisujte, no, ovo navedeno je kritičarski konsenzus, give or take. Ne ćete naći nigdje da je Andrić eksperimentalni pisac u stilu avangarde 20. stoljeća (struja svijesti, modernizam, ekspresionizam, nadrealizam, esejizam diskurznoga teksta itd.)
4. što se tiče nacionalne situiranosti, sve je rečeno. Ako se odlučite za jugoslavensku, znajte da je to pomalo anakrono (iako ne netočno !), kao "sovjetski" ili "čehoslovački" pisac. Mir Harven 09:55, 25. oktobar 2006. (CEST)[odgovori]

Enciklopedija nije sud

Ivo Andrić je bio jugoslovenski (može a ne mora, vidi dole) književnik i diplomata, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine, za roman Na Drini ćuprija (1945), kao i za celokupan dotadašnji rad na "istoriji jednog naroda". (+3-4 rečenice o književnom i diplomatskom radu, pa onda:). Nacionalna pripadnost Ive Andrića je čest predmet rasprave. U mladosti se izjašnjavao kao Hrvat, a kasnije kao Srbin. Posle raspada Jugoslavije, u Srbiji ga mnogi smatraju isključivo srpskim, a u Hrvatskoj isključivo hrvatskim piscem.

"Jugoslovenski" je po mom mišljenju najbolje rešenje, kao opis odakle je čovek bio, i na kom je kulturnom prostoru radio (da ne kažem da je radio kao diplomata za Jugoslaviju, a ne Srbiju, Hrvatsku ili BiH). Ako neko ima bolju ideju, neka. Ako ne može da se živi sa lokalnim odrednicama, može i bez toga. U svakom slučaju, članak treba da opiše situaciju, uključujući nesuglasice, a ne da otkrije pravu istinu. Enciklopedija nije sud. Zocky 05:47, 25. oktobar 2006. (CEST)[odgovori]


Predlažem vam da se potrudite da izađete iz ćorsokaka sa ovim člankom. Andrić je bio srpski književnik, kako je već dokazano. Osnovno je što se on sam izjašnjavao kao srpski književnik. Bio je hrvatskog porekla. To nije skrivano. U uvodnim rečenicama treba da stoji da je bio srpski književnik, a u delu članka koje se tiče njegovog porekla, treba reći da je došao iz katoličke porodice. I treba izbrisati kategoriju hrvatski književnici za Andrića.

--Manojlo 22:47, 30. oktobar 2006. (CET)[odgovori]

Kako bi ti predložio da glasi uvod? Nikola 07:41, 4. novembar 2006. (CET)[odgovori]
Otkud znamo da je bio hrvatskog porekla, Manojlo? Po tome što su mu roditelji bili katolici? Da li je to dovoljno? Da li slično važi i za dubrovačke katolike Ivu i Luju Vojnovića, gde u decembru 1918. Ivo Vojnović nakon susreta sa Andrićem piše svom bratu u Dubrovnik: „Šaljem ti i djelo Ex Ponto koje je probudilo veliku senzaciju. Pisac mladi katol. Srbin iz Bosne, idealni mladić, gdje je dobio tuberkulozu“? Treba li pomenuti i da su Ivo i Lujo Vojnović bili Srbi, a da nisu bili pravoslavci? Po čemu, po kom faktu možemo sa sigurnošću reći da Andrićevi roditelji nisu poreklom Srbi ili, na primer, Česi, kojih je bilo u Bosni? Treba li navoditi primere srpskih katolika u BiH u 19. veku? Odrednica „rimokatolik“ je sasvim dovoljna i treba se uzdržati od automatskog pripisivanja hrvatstvu. I Stefan Nemanja je rođen kao katolik, a najstariji mu sin, Vukan, bio katolik od rođenja do smrti, ne zaboravimo to. 79.101.64.123 (razgovor) 05:00, 18. novembar 2009. (CET)[odgovori]

Andrić Hrvat? Sram vas bilo.


Nedajte ljudi da i na Srpskoj vikipediji gamad falsifikuje istoriju i uzurpira ličnost Ive Andrića. On je Srbin i Srpski pisac, zalagao se za interese Srpskog naroda. Nemojte molim vas radi neke lažne političke korektnosti da ga nazivate jugoslovenom i da popuštatehrvatskim uzurpatorima! --24.150.77.3 23:52, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Gore ili dole

Bivče, odluči se gde hoćeš da teoretišeš o smatranju čiji je Andrić pisac: gore ili dole. Ako hoćeš gore, onda sve prebaci gore (najbolje izdvoj u drugi uvodni paragraf). Ako hoćeš dole, onda obriši rečenicu koja isključivo služi da objasni kako mi ovde nešto dokazujemo. --Miloš Rančić (r|pričaj!) 03:20, 11. april 2007. (CEST)[odgovori]


Ivo Andrić je Hrvat iz Bosne i Hercegovine!!! Zašto lagati o njegovu poreklu? (29.12.2007)

Zato što sam za sebe govori da nije Hrvat, već Srbin i Jugosloven. 79.101.64.123 (razgovor) 05:03, 18. novembar 2009. (CET)[odgovori]

Srpski književnik i diplomata

Mislim da je sasvim u redu u uvodu reći da je bio srpski književnik i diplomata, kao što sam i stavio, ali da i ovde kažem nešto o tome. Da je bio srpski književnik - bio je - pisao je najviše o Srbima i srpskoj istoriji, a čak je u pisanju koristio ekavicu i ćirilicu. Da je bio srpski diplomata - bio je - služio je kralju koji je bio 100% Srbin, matica mu je bila Beograd, itd. Da li je bio Srbin po nacionalnosti, to je neko drugo pitanje. Ako se tako izjašnjavao, a jeste, to je sasvim dovoljno. Ljudi pređu u drugu (ili nađu svoju pravu) nacionalnost i to im pravo niko ne može oduzeti. Ali ipak, ako je to kontroverzno, onda ne mora pisati u početku članka nego razjašnjeno niže. Ipak, da je bio srpski književnik i diplomata, to se ne da osporiti i može da stoji na početku članka kao bliža odrednica. Kome to smeta, taj ima problema sa samim sobom, i ne mislim da bismo se trebali time potresati mnogo. --Darko Maksimović (razg.) 18:57, 9. decembar 2008. (CET)[odgovori]

Razumevanje Andrića

Za razumevanje Andrića, ključni je odgovor na pitanje: Zašto nije završio roman "Omer-paša Latas"? Što je to Andrić slutio kada je 12. juna 1974. u Sarajevu rekao Ljubi Jandrić-u "Doći će bardi drugi.." i opevati ono što oseća njegova "duša" u vezi završetka tog romana ("Sa Ivom Andrićem", Autor: Ljubo Jandrić; Izdavač:Veselin Masleša,Sarajevo 1982,str.412). I, dali je uopće više reč o romanu? Naravno da nije! Po meni, Andrić je sadržajem, strukturom i nezavršetkom tog romana odaslao verovatno zadnju poruku ili slutnju u vezi budućnosti Bosne i Hercegovine. Osobito je 90-etih godina XX stoleća u toj zemlji "bilo mnogo Latasa". Na neki način, roman svojim nezavršetkom kao paradigma mentaliteta nastavlja živeti i u sadašnjosti. A budućnost? Možda ga Hrvati proglase svojim najvećim piscem svih vremena i podignu mu velebni spomenik u Zagrebu..,a Srbi,e to će oni morati reći. (09.12.2008)

Možda i hoće da ga proglase, ali zasad smatraju Slobodana Novaka i izvijesnog Marinkovića većim piscima (kao i Krležu), (grožđe je kiselo), pa čak ulaze i u to koga „Srbi smatraju većim“, opet naravno bez ikakvih izvora, valjda da ne bi ispalo da ga samo oni odbacuju, zbog distanciranja istog od Hrvata. Što se tiče spomenika, on već postoji u Beogradu i jako je lijep. --Darko Maksimović (razg.) 09:27, 10. decembar 2008. (CET)[odgovori]

"Andrić kao da i nije književnik; on je jedan gospodin koji piše" ("Sa Ivom Andrićem", Autor: Ljubo Jandrić; Izdavač:Veselin Masleša,Sarajevo 1982,str.413) O Andrićevim vidicima je reč, a u njima se Andrić-mislilac "služi" Andrićem-književnikom za slanje dubljih poruka o budućnosti ljudi i naroda njegovog zavičaja....ostavimo stereotipe za akademije i univerzitete! (11.01.2009)


Pošto je Vikipedija neutralna ja bih voleo da znam na osnovu čega ste konstatovali da je Andrić osporeni klasik? Takođe bi me zanimalo šta znači reč plošnost koja se pominje u vezi njegovih likova. Ta reč ne postoji u srpskom jeziku. Apsolutno ne razumem ni zašto se skoro 20 godina posle raspada Jugoslavije pominje šta o Andriću misle Hrvati i Bošnjaci jer oni imaju svoje Vikipedije pa se to može tamo pročitati. Njihova mišljenja o njemu su relevantna koliko i mišljenja bilo kog drugog naroda na kugli zemaljskoj o nekom srpskom piscu. Ako se išlo po kriterijumu da se prenose mišljenja Južnoslovenskih narodA zbog čega onda nema i onoga što o Andriću pišu Bugari jer su i oni južni sloveni. Prosto je neverovatno da se u članku o jedinom srpskom nobelovcu osporava vrednost njegovog književnog dela i to bez ikakvih argumenata osim onih da neki drugi to o njemu misle! Aleksander Darel je očekivao da će on dobiti Nobela te godine kada i Andrić i kada je čuo da je nagrađen Andrić rekao je: Ko je dođavola on?. Te reči Darela imaju istu vrednost koju i mišljenje Hrvata i Bošeaka pa ih takođe možete uvrstiti u članak! — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Stoshich (razgovordoprinosi) --V. Burgić (reci...) 21:34, 2. jul 2009. (CEST)[odgovori]

Zahvaljujem Burgi što me potpisao. Mislio sam da će se moj potpis pojaviti samim tim što sam se ulogovao pod imenom. Nisam vešt u picanju na Vikipediji iz prostog razloga što se dosada na njoj nisam nikada susreo sa ovako lošim člankom kao što je ovaj pa i nisam morao da ostavljam komentare. stoshich

„Posle raspada Jugoslavije, Andrić se u Srbiji vodi isključivo kao srpski književnik“

Ivo Andrić, 18. septembra 1942. g. (50 godina pre raspada Jugoslavije), Svetislavu Stefanoviću, komesaru Srpske književne zadruge: „Kao srpski pripovedač, kao dugogodišnji saradnik Srpske knjiž. zadruge i član njenog bivšeg književnog odbora, ja bih se u normalnim prilikama, razumljivo, odazvao ovom pozivu. Danas mi to nije moguće jer u sadašnjim izuzetnim prilikama ne želim i ne mogu da učestvujem ni u kakvim publikacijama.“ Životopis Ive Andrića, Sabrana dela Ive Andrića, Knjiga sedamnaesta (Sveske), „Prosveta“ Beograd, 1981. Andrić se u Srbiji vodio kao srpski književnik i u vreme Kraljevine Jugoslavije, i za vreme nemačke okupacije 1941-44, daleko pre raspada SFRJ 1991. Još više, sam je za sebe tako govorio, sam je za sebe govorio da je Srbin, sam je odbijao da učestvuje u hrvatskim antologijama dok je učestvovao u srpskim i jugoslovenskim, sam je odbijao da bude član hrvatskih institucija, dok je bio član srpskih i jugoslovenskih. 79.101.64.123 (razgovor) 04:41, 18. novembar 2009. (CET)[odgovori]

Predlog

Šta fali odrednici „srpski i jugoslovenski“? Govoriti samo „srpski“ je pogrešno, jer je Andrić po ubeđenju zaista bio Jugosloven. Govoriti samo „jugoslovenski“ je preopširno, jer uključuje i Hrvate, a Andrić je jugoslovenstvu pristupao kao Srbin. Najvećim delom života je radio je i delovao u dve Jugoslavije, to se ne može prenebreći. Kao ni to da je u vreme kratkotrajnog postojanja Srbije i Hrvatske (1941-44) živeo i radio u Srbiji kao Srbin. Mislim da je „srpski i jugoslovenski književnik i diplomata“ najbolja i najtačnija formulacija koja u isto vreme pokazuje njegovu narodnost, nacionalnu ideologiju i državu kojoj je pripadao. 79.101.64.123 (razgovor) 04:47, 18. novembar 2009. (CET)[odgovori]

Srpski književnik

Ko je za to da to bude glavna odrednica, onako kako je stajalo do pre mesec i po dana.

1. ZA --SLAK (razgovor) 20:29, 8. decembar 2009. (CET)[odgovori]

I ja sam za, ali nazalost suvise je hrvata i pro-ustaski raspolozenih administratora na ovoj srpskoj vikipediji da bi to uspelo.--SSSSSS (razgovor) 23:18, 9. decembar 2009. (CET)[odgovori]

Molim vas bez ličnih napada i optuživanja na nacionalnim i ideološkim osnovama. Takve izmene neće biti tolerisane, a vaša mogućnost uređivanja biće sankcionisana ako se nastavi sa ovakvim tonom. --filip ██ 23:49, 9. decembar 2009. (CET)[odgovori]

Nije problem što je Andrić,ako se tako želi srpski književnik,već je problem što se laže da je Srbin i to je izvor svih nesporazuma !! (19.12.2009)


Ivo Andrić nije bio Srbin. Kad se kaže "srpski književnik" može da se misli na:

  1. književnika Srbina (Andrić je biološki bio Hrvat)
  2. književnika iz Srbije[a] (Andrić je bio iz Bosne i pripadao je Jugoslaviji)
  3. književnika koji piše na srpskom jeziku (što je Andrć i radio, ali posle stvaranja Jugoslavije)
  4. književnika koji pripada srpskoj književnosti (što je i Andrić govorio u formi „Ja sam srpski književnik“)


Zbog silnih zabluda koje su nastale oko prideva "srpski", ljudi danas nemaju jasnu sliku oko značenja prideva "srpski".

Usput, postoji i višeznačna odrednica "srpski" na ovoj vikipediji, ukoliko ranije niste primetili.
  1. ^ u Srbiji "srpski" ima isto značenje kao "srbijanski"

--109.93.203.45 (razgovor) 16:23, 6. januar 2010. (CET)[odgovori]


Čestitam Vam za opis pojma "srpski/srbijanski književnik"! (09.01.2010)


Pošto u referenci za „srpsko poreklo“ ne mogu nigde da nađem da piše da je potekao iz srpske porodice ili da je srpskog porekla, staviću šablon „gde“. --109.93.203.222 (razgovor) 19:58, 12. februar 2010. (CET)[odgovori]

DATUM ROĐENjA

Videla sam u hrvatskoj verziji Prijavnicu za fakultet na kojoj piše da je rođen 10. oktobra, pa mi nije jasno zbog čega svuda piše da je rođen dan ranije? — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 93.87.197.174 (razgovordoprinosi) | 02:42, 24. mart 2010


Zato što Hrvati lažu i falsifikuju, ne treba verovati njihovoj vikipediji, pogotovo ne kada su u pitanju Srbi koje oni žele da progase Hrvatima (Andrić, Tesla, Desnica itd.). --Serbian (razgovor) 01:14, 25. mart 2010. (CET)[odgovori]


Tu se slažemo, ali mogu da svojataju do prekosutra :) Džaba im sve to. Za nekoliko godina će reći i da je ćirilica njihova... Samo mi je bilo smešno da to stoji kod njih na stranici, a da niko nije primetio datum rođenja. Verovatno zbog prevelikog fokusa na jezik i veroispovest :) — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 109.92.245.21 (razgovordoprinosi) | 02:23, 25. mart 2010

Srpsko poreklo

U prvoj rečenici kaže se da je Andrić bio jugoslovenski pisac srpskog porekla. To da je bio jugoslovenski nije sporno. Međutim, Andrić je poreklom bio Hrvat. Inače, u referenci koja je data uopšte se ne spominje da je Andrić bio srpskog porekla. Po toj referenci on je samo svrstan među srpske književnike, što u krajnjem i jeste bio jer je pisao srpskim jezikom. -- Loshmi (razgovor) 02:05, 25. mart 2010. (CET)[odgovori]

Tu istu zapažku sam izneo pod naslovom „Srpski književnik“. SLAČE, proveraj svaki deo izvora kada ga ubacuješ. --79.101.138.125 (razgovor) 12:00, 22. april 2010. (CEST)[odgovori]

Kategorije

Da li je tačno da je Ivo Andić Austrougarski književnik jer je svrstan u tu kategoriju. To sam našao samo u tekstu na našoj vikipediji, a pošto ne želim da se svađam sa korisnikom koji je to uneo u tekst molio bi da to neko izmeni. Hvala.--Drazetad (razgovor) 21:35, 7. januar 2011. (CET)[odgovori]

Ljudi,sta je vama Ivo Andrić je bio Srbin katolicke veroispovesti,jeste retko,ali on je bio jedan od njih,jedan od razloga sto se misli da je Hrvat,jer znate kako kod nas ide,Hrvat-Katolik,Bošnjak-Musliman,Srbin-Pravoslavac,a ustvari odabir vere je licna stvar,tako da postoje sva tri naroda sa razlicitim verama. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 188.2.168.179 (razgovordoprinosi) | 10:59, 30. avgust 2011.