Razgovor:Logor Jasenovac/Arhiva 2

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2 Arhiva 3

Enciklopedijski stil

Uz dužno poštovanje žrtava, „Po svireposti, sadizmu, bestijalnosti najvišeg stepena nema mu ravnog u istoriji“ je proizvoljna procena i kao takvoj joj nije mesto u jednom enciklopedijskom članku. Zamolio bih urednike da se uzdrže od izliva besa pri pisanju i da hladne glave, činjenicama pokažu karakter logora.

Takođe, koja god izjava se unese, a da se ne navede njen izvor, dobiće oznaku{{чињеница|date={{subst:ТРЕНУТНИМЕСЕЦ}}. {{subst:ТРЕНУТНАГОДИНА}}.}}. {{subst:ТРЕНУТНАГОДИНА}}.}}[traži se izvor], koja označava da je ista nepotvrđena i da joj se ne može verovati. Dakle, bez navođenja izvora, mogu biti i izmišljotine, i tako će i biti tretirane.--Brane Jovanović <~> 13:19, 7. jun 2006. (CEST)[odgovori]

Komentar...

A kako vas nije sramota pisat preko 700 000 žrtava i da je Hrvatska agresor na Srbe 1991.-1995. --Jolo,28. srpnja 2006.,11:58 (prebacio sa Arhive Brane Jovanović <~>).

A kako tebe nije sramota samo provocirati na stranama za razgovor? Vikipedija je slobodna enciklopedija i njeni urednici su ljudi, koji sami po sebi nisu savršeni, ali trudimo se - ti se ni ne trudiš, samo prozivaš. Zamolio bih te da manje troluješ a više doprinosiš. --Brane Jovanović <~> 13:16, 28. jul 2006. (CEST)[odgovori]
Pa ne mogu miješat ćirilicu i latinicu u jednom tekstu.--Jolo,5. kolovoza 2006.,13:50
Pa imaš Javascript verziju Vučka, možeš da prebaciš ono što otkucaš u drugo pismo. Samo nemoj da prebacuješ članak iz jednog pisma u drugo - treba da ostane u onom pismu u kojem je započet. --Brane Jovanović <~> 13:54, 5. avgust 2006. (CEST)[odgovori]

O govoru mržnje

Govor mržnje je obično usmeren prema drugoj naciji. Ne može se ovdje upotrebljavati.--Verlor 18:13, 18. avgust 2006. (CEST) Ako se govori što su stvarno ustaše radile to je potrebno da se ne ѕaboravi, a tome služi enciklopedija, da se navedu činjenice.--Verlor 18:14, 18. avgust 2006. (CEST)[odgovori]

Parastos žrtvama

http://www2.serbiancafe.com/lat/vesti/14/35538/ --Ђорђе Стакић (р) 23:23, 23. април 2007. (CEST)[odgovori]

Stvaranje mita

Izmišljotine: bgroj žrtava od 500 000 do 800 000 (?!)

O problematičnosti svega što se pojavljuje u hrvatskoj javnosti glede jasenovačkih logora zorno svjedoči podatak da se unutar različitih jugoslavenskih dokumenata, iskaza i radova navode najrazličitiji brojevi ubijenih osoba u jasenovačkim logorima tijekom rata. Dakle, najmanji broj smrtno stradalih žrtava - 55 - pobrojala je jedna jugoslavenska komisija koja je radila uviđaj u logoru 1945. godine, a najveći broj - 1.400.000 - izrekao je jedan svjedok koji je dao iskaz pred jugoslavenskom komisijom.

Zanimljiva je činjenica što su se jasenovački logori petnaestak godina nakon rata veoma rijetko javno spominjali. Jasenovački mit počeo se sadržajno oblikovati početkom 60-ih godina, a za njegova glavnog institucijskog nositelja određena je tada uspostavljena ustanova Spomen područje Jasenovac. Svrha jasenovačkog mita bila je - zajedno s drugim represivnim sredstvima - zaustaviti ili usporiti razvoj društvenih procesa u Hrvatskoj, a napose konstituiranje hrvatske državotvornosti koja se u određenim sastavnicama kao javni zahtjev tada sve jasnije prepoznavala čak i kod dijela istaknutih hrvatskih komunista. Posebno je važno i zanimljivo naglasiti da je jasenovački mit - koji danas predstavlja historiografsku činjenicu - već 1962. prepoznao akademik Vaso Bogdanov, povjesničar, po nacionalnosti Srbin, koji je tada napisao da je situacija došla "samo jedan korak do onoga zlonamjernog, klevetničkog, šovinističkog, reakcionarnog generaliziranja da su svi Hrvati ustaše".

--83.131.133.249 (разговор) 10:04, 21. март 2008. (CET)[odgovori]

У нормалним земљама, као Немачкој ревизионисти завршавају у затворима због лажи да у Аушвицу није страдалао 6 милиона људи.--213.244.209.21 (разговор) 10:12, 21. март 2008. (CET)[odgovori]

Teško je poverovati da sa ove vremenske razdaljine i uz sve pragmatične dokaze, izjave, fotografije, svedočenja, postoje ljudi koji tvrde da se zločin nije dogodio. U ostalom ako neko želi da se bavi brojevima, postoje stranice na internetu sa spiskovima žrtava u logoru Jasenovac pa neka pogledaju. Neka ne traže ni srpske ni hrvatske stranice.

Филм о Јасеновцу

Да ли неко нешто зна о овом документарном филму [1], ко га је снимио и које године? Претпостављам да је снимљен у време СФРЈ 80-их али нисам сигуран, на Јутјубу постоје више делова овог документарца! У спољашњим везама убацио сам линк за филмски журнал, који је снимљен непосредно по завршетку рата током ФНРЈ, збуњујуће делује чињеница да се Срби у том филму уопште неспомињу као жртве, вероватно је то била цена "братства и јединства".--Свифт (разговор) 14:04, 6. април 2009. (CEST)[odgovori]


Samo jedan link

http://hr.wikipedia.org/wiki/Srbi_u_NDH:_Broj_%C5%BErtava

evo molio bih sve koji spominju brojke nastradalih u 2. svj. ratu da procitaju ovo; tekstje realno napisan i postoji sasvim razumno objasnjenje zasto je broj od 700 000 srba nemoguc (na dnu teksta) objektivnost na prvom mjestu, nisam nacionalist, ali postoje mnogi razlozi zasto bi te brojke uopce bili napuhane i preuvelicane, o tome neki drugi put

http://hr.wikipedia.org/wiki/Srbi_u_NDH:_Broj_%C5%BErtava

Logor smrti?

"Logor Jasenovac je bio logor smrti u okolini istoimenog gradića u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj za vreme Drugog svetskog rata."

Kada se klikne na vikivezu i ode na članak o logorima smrti, dolazi se do podatka da su to logori koje je ".....gradila Nacistička Nemačka tokom Drugog svetskog rata u svrhu sistematskog ubijanja miliona ljudi u procesu koji je postao poznat kao Holokaust." Nigde se ovde ne pominje da je ove logore gradila i NDH, već se u šablonu Jasenovac pojavljuje u okviru kategorije koncentracioni logori.--Antidiskriminator (razgovor) 01:55, 8. maj 2010. (CEST)[odgovori]

"... logor smrti u okolini istoimenog gradića"

Možda je glupa primedba, ali upotrebiti ovde izraz "okolini istoimenog gradića" meni deluje neprecizno i neprikladno. Pogotovo što neko može da zaključi da i gradić nosi ime "logor smrti". --Antidiskriminator (razgovor) 01:57, 8. maj 2010. (CEST)[odgovori]

Zašto tzv?

у такозваној Независној Држави Хрватској за време Другог светског рата.--Antidiskriminator (разговор) 01:58, 8. мај 2010. (CEST)[odgovori]

A gde su Hrvati na spisku nacionalnosti žrtava?

"Beogradski muzej holokausta ima spisak od 80.022 imena poginulih, većinom iz Jasenovca. Od tog broja: 52.000 Srba, 16.000 Jevreja, 12.000 Hrvata i blizu 10.000 Roma."

"Žrtve logora bili su gotovo isključivo Srbi, Jevreji i Romi, kao i komunisti."--Antidiskriminator (razgovor) 02:02, 8. maj 2010. (CEST)[odgovori]

Centar "Simon Vizental"

Centar "Simon Vizental" navodi cifru od ukupno 600 000 žrtava, dakle 700 000 Srba, 23 000 Jevreja i 80 000 Roma pada u vodu :( Mislim da istorijski revizionizam stvarno ne valja... --Rastko Pocesta (razgovor) 16:06, 7. jun 2010. (CEST)[odgovori]

Broj žrtava 2

Pošto je stranica zaključana za izmene za neregistrovane korisnike, molim da neko drugi u odeljak o broju žrtava napiše da su prema podacima Memorijalnog centra u Jasenovcu prikupljeni podaci o 83.145 žrtve, od čega 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 dece do četrnaest godina starosti, a nacionalno 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata. a po Međunarodnom muzeju holokausta u Njujorku između 77-99.000 žrtava. 109.93.251.184 (razgovor) 22:52, 29. mart 2015. (CEST)[odgovori]


Povodom mojih izbrisanih dopuna

Pozdarav! Pokušao sam da unapredim ovaj članak naučnim činjenicama i podacima za koje striktno navodim izvore,pretežno iz naučne literature. Na taj način ovaj članak bi svakako dobio na kvalitetu. Pri tome uopšte nisam pokušao da menjam bilo koji deo teksta, zbog čega sam započeo novi pasus: "Kontroverze oko procene broja žrtava KL Jasenovac". Ukoliko vas zanima kako bi izgledala moja dopuna, možete pogledati u članmu "Logor Jasenovac" na srpskohrvatskoj Wiki (podnaslov 7). http://sh.wikipedia.org/wiki/Logor_Jasenovac

Mislim da ste pogrešili. Inače, ovaj članak u celini zahteva dopune i prerade, ali u to se neću upuštati. Npr. autori članka su koristili vrlo oskudnu literaturu, ponekad od sekundarnog značaja, pri čemu nema primera korišćenja nekih najreferentnijih dela o Jasenovcu. Iskreno, razočaran sam. — Претходни непотписани коментар оставио је корисник 77.105.49.240 (разговордоприноси)

Пробај поново. Можда ће особа која је обрисала знати да објасни зашто је обрисала. -- Bojan  Razgovor  00:25, 25. jul 2013. (CEST)[odgovori]

Broj žrtava

Na internacionalnoj Vikipediji na engleskom, koja je bila jedna od poslednjih koja se čvrsto držala zvanične brojke iz SFRJ o 700.000, sada stoje podaci sa dve reference: 77.000-99.000 (Memorijalni muzej holokausta u SAD) i 80.000-100.000 (Memorijalni muzej u Jasenovcu). Mislim da bi trebalo da se pronađe neko rešenje da članak na srpskom ne bude kontradiktoran sa internacionalnim člankom, a da opet ne bude osuđen u domaćoj javnosti kao negiranje srpskog stradanja u NDH. Ova tematika je isuviše ozbiljna da bi Viki-članak o njoj bio urađen neozbiljno i neprofesionalno, pogotovo sa hrpom onih stikera na samom početku kako je osporena neutralna tačka, da su neodgovarajuće reference i da članak nije uređen na zadovoljavajući način. 178.222.211.112 (razgovor) 02:23, 5. februar 2015. (CET)[odgovori]

Engleska vikipedija nije nikakvo božanstvo, nego otprilike vikipedija gdje je najteže ući u trag raznoraznim vandalizmima, pa između ostalog i tiho prekrajanje broja žrtava raznoraznih sukoba raznoranih ratova. Tako da se članak treba prilagođavati referencama, a ne engleskim pisanijama. --Željko Todorović (razgovor) 20:42, 5. februar 2015. (CET) s. r.[odgovori]
Zapravo je obrnuto. Srpska, hrvatska i bosanska vikipedija su opskurne vikipedije čiji sadržaj umeju da pročitaju i ocene samo likovi iz regiona, a po podeli u tri nacije svako se utaborio u svoju, autistički je uređuje, tuđih se gnuša i ponaša se kao mali bog jer je toliko srećan da piše na jeziku koji 99,91% svetske populacije ne razume. Time se promašuje poenta postojanja vikipedija kao brzog izvora enciklopedijskih informacija. Ovo što ti prijatelju koristiš je logička falacija, gde samo zaobiđeš argument i labelišeš ga kao "engleska pisanija", a to se tako ne radi. Engleska vikipedija nije engleska, nego internacionalna i često referentna. Ako negde postoje greške, te se greške argumentima pobiju, ne etiketama. Pokušaj da na njoj na prvoj stranici ubaciš "nefalsifikovane" podatke sa srpske vikipedije a reference na dva podatka koje tamo navode prebaciš u odeljak "Revizionizam i manipulacije", kao što se radi na srpskoj vikipediji. Tamo ćeš imati status vandala sa zabranom pristupa, a na srpskoj ćeš imati status urednika koji drugima zabranjuje pristup i izmene. Brojevi o više stotina hiljada pobijenih u Jasenovcu su jedna laž koja će nam pojesti već propalu i obogaljenu dušu. Istina koju smeš da kažeš samo na svom jeziku i među pripadnicima svoje nacije nije istina, nego laž i manipulacija koja žrtvu pretvara u negativca. 109.93.251.184 (razgovor) 18:10, 28. mart 2015. (CET)[odgovori]
Samo na sr može neko ovako da s--Tajga (razgovor) 18:17, 28. mart 2015. (CET)[odgovori]
Spomen podru;je Jasenovac ima poimenican spisak najmanje 83.000 žrtava, dok je beogradski Muzej žrtava genocida do 2012. skupio imena oko 88.000 [2]. Brojka od vise stotina hiljada je preterana, ali i 100.000+ žrtava je i dalje veliki broj. -- Bojan  Razgovor  18:37, 28. mart 2015. (CET)[odgovori]
Neko treba da preseče, pa ako to znači da time i isprovocira srpske institucije da se oglase, tim bolje. Tačan broj se ne zna, ali mogu da se znaju procene i opseg tih procena. Kao i u svim ostalim člancima, za to odabrati reference. Kao što za broj npr. genocida u Kongu nećemo kao referentni izvor uzimati neke opskurne knjige izdate samo u lokalnom tiražu, u kojima se opet poziva na posredne izvore, već merodavne i objavljene podatke, tako treba i ovde. I ne treba Vikipedija da određuje broj, nego da hladno i enciklopedijski prikaže važeće teorije i da ih sortira po relevantnosti. Pa ako je relevantniji podatak tekst tužbe SFRJ iz 1946. od procena statističara i popisa memorijalnih centara, da se prema tome i sortira, ali da se sve navede. 109.93.251.184 (razgovor) 22:15, 29. mart 2015. (CEST)[odgovori]

Sve je to paušalno posmatranje „tri vikipedije“. Ne postoji bosanska vikipedija već bošnjačka. Vikipedija na srpskom jeziku je daleko ispred svih u regionu po „enciklopedičnosti“, a to što neko želi to da umanji pa nas stavlja u isti koš sa hrvatskom ili bošnjačkom, prije svega je njegov problem. Prihvatite činjenicu da je srpska viki „božje savršenstvo“ u odnosu na komšijske „nacionalne vikipedije“, i to je vidljivo u svakom segmentu. --Željko Todorović (razgovor) 22:37, 28. mart 2015. (CET) s. r.[odgovori]

Divota. Kao da kažeš da se konjska balega ne može porediti sa svinjskim ili pasjim izmetom jer daleko manje smrdi, a može se upotrebiti i kao stajsko đubrivo za prihranu zemljišta. Sve je to tačno, ali to konjsku balegu ne čini božjim savršenstvom, niti boljom alternativom za ishranu od normalne hrane. A ako decu nećeš hraniti konjskom balegom, nemoj im ni mozak hraniti ovakvim člancima o najbitnijim tačkama nacionalne istorije, niti tako umnim komentarima.109.93.251.184 (razgovor) 22:05, 29. mart 2015. (CEST)[odgovori]

Samo mrtvi pod zemljom znaju koliko ih je. Admin na sr se igra sa ciframa o žrtvama. To ni Nemci više ne rade. --Tajga (razgovor) 22:53, 28. mart 2015. (CET)[odgovori]

Htela si nesto pametno da kažeš? E pa nisi uspela. -- Bojan  Razgovor  23:34, 28. mart 2015. (CET)[odgovori]

Jeste u pravu si, spaljeni nisu pod zemljom, njihov broj niko neće znati. Reći nisam htela ništa, htela sam se samo ispovraćati, zahvaljujući tebi. Pitam se dokle misiliš tako?--Tajga (razgovor) 23:46, 28. mart 2015. (CET)[odgovori]
Pa ti iskopaj te ljude. Nađi njihova imena. Ako misliš da je svaki treći Srbin u NDH stradao samo u Jasenovcu (a gde su tek ostali logori i masakri). Budi od koristi. -- Bojan  Razgovor  23:49, 28. mart 2015. (CET)[odgovori]
već sam Direktoru objasnila da treba da pročita knjigu štampanu u Zagrebu 1946. Njemu se ona nije dopala, pa mi je posle toga poslao preteću poruku. Ispalo je da tu adresu gde mi je posla, ima svega 8 ljudi.... Od toga su više od pola admini na sr. Ne može se tako biti od koristi. Ja sad da bih bila pametna treba da ćutim i da gledam kako se ti sa njim oko cifre dogovaraš, a da bih bila od koristi treba da iskopam sva imena do jednoga.--Tajga (razgovor) 01:18, 29. mart 2015. (CET)[odgovori]
Bilo bi pametnije da si ćutala. Ovako si se odala si laik ispranog mozga i da je udžbenik za 8. razred najviše što si pročitala o DSR. Vidi se da si nesrećna to što neko iz Srbije kaže da ustaše nisu mogle da uhvate, zatvore u Jasenovac i ubiju 700.000 ljudi. Taj neko je istoričar iz Muzeja žrtava genocida koji je osnovao Milan Bulajić, a sadašnji direktor je Veljko Đurić Mišina. Pretpostavljam da je ta knjiga iz 1946. izveštaj državne komisije. Znaš, što bi rekao Aristotel: drag mi je Platon, ali draža mi je istina. Državne komisije su odmah posle rata utvrdile da je u Kragujevcu ubijeno 7000 ljudi, a u Kraljevu oko 6000. I te brojke su se decenijama ponavljale. Danas je broj žrtava u Kragujevcu utvrđen na oko 2700 i ne znam koliko za Kraljevo. Samo je brojka od 700.000 jasenovačkih žrtava opstala jer je kao papagaji ponavljaju ljudi kao ti. Da bi se prestala hrvatska negiranja i srpska preuveličavanja, neko je uzeo da izradi spisak i dva izvora se numerički preklapaju/poklapaju. Videćemo šta će biti dalje. Na teritoriji NDH (cela današnja BiH i dobar deo današnje Hrvatske + Srem sa Zemunim) je 1941. živelo maksimum 2 miliona. Ti kao i 99% laika ne zna da je Jasenovac otvoren tek u avgustu 1941. kada su ustaše u okupiranu Srbiju već proterale na desetine ili možda čak stotine hiljada Srba, kada su se već dogodili brojni masakri i kada je počeo (partizanski) otpor. I posle otvaranja Jasenovca su se desili brojni masakri tamo gde nije bilo otpora ili je partizanski otpor skršen uz pomoć Nemaca. Ako sam se prevario i ti si vrsni poznavalac istorije Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, ti ćeš sad lepo nabrojati sve operacije posle kojih su te psihopate mogle da uhvate i oteraju na stotine hiljade ljudi samo u taj sistem logora. -- Bojan  Razgovor  07:44, 29. mart 2015. (CEST)[odgovori]
Sve je ispravno rečeno i baš je tačno ovo što si rekao: nesrećni su što neko iz Srbije raskrinkava naše laži i nije im jasno kako nekome može biti milija istina od laži u njegovu korist. Mada mi ni to nije jasno, bar bi iz perspektive nacionalizma trebalo da se bori protiv laganja i da se npr. za kreacije ovakvih laži optuže upravo Hrvati, sa ciljem da ismeju samu ideju srpskog stradanja, preuveličavanjem do besmisla. Moji su iz Hrvatske, proterani iz Oluje, sva rodbina mi je iz Hrvatske i nijedan, povlačim nijedan predak mi nije stradao kao žrtva ustaškog genocida, a popriličan broj ih je stradao u četničko-partizanskim osvetama i pod oružjem. U trenutku osnivanja NDH, bilo nas je tamo maksimalno 2 miliona, a nakon rata na toj teritoriji popisano nas je 1,6 miliona. Bio je rat, umiralo se od gladi, smrzavanja, u zbegovima, od bolesti, u oružanim sukobima i u genocidu. Ako je 700.000 stradalo u Jasenovcu, koliko je stradalo na nivou čitave NDH? Gde su hercegovačke jame, gde su sremska streljanja i lički pokolji? Preživesmo rat i genocid, četničku emigraciju, kolonizaciju Vojvodine i ostade nas milion i šesto hiljada, a bilo dva miliona, a navodno u Jasenovcu stradalo 700.000. To je takvo nepoštovanje prema žrtvama da se o ljudskim životima govori kao o krompirima. 109.93.251.184 (razgovor) 22:33, 29. mart 2015. (CEST)[odgovori]
Izvinjavam se na oštrom odgovoru, moje strpljenje da neko pronađe lošu nameru u mojim akcijama je otišlo u minus. -- Bojan  Razgovor  10:03, 29. mart 2015. (CEST)[odgovori]
Ne želim da učestvujem u diskusijama sa Direktorom koji me naziva papagajem, a sebe smatra ekspertom za „ispravljanje“ cifara. A ti samo izvoli pa napiši kako ti odgovara. Još manje hoću da razgovaram o Kragujevcu, imam više daljih rođaka mojih predaka koji su tamo streljani, nisu ušli ni u kakvav spisak.--Tajga (razgovor) 13:41, 29. mart 2015. (CEST)[odgovori]
Ja ću te pored papagaja nazvati i paranoikom, jer na stranici sa mojom IP adresom ostavljaš poruke "Direktor...", a na taj način se sve vreme obraćaš Bojanu. 109.93.251.184 (razgovor) 22:55, 29. mart 2015. (CEST)[odgovori]
Zahvaljujem se, Direktore, samo napred, uvek može i bolje.--Tajga (razgovor) 23:13, 29. mart 2015. (CEST)[odgovori]

Ne bih da ulazim u istoriju, ali statistički gledano jasno je da je brojka od preko 700.000 pobijenih samo u Jasenovcu preuveličana. Nije Jasenovac bio jedini logor u NDH, Pag, Gospić, Jadovno, Kruščica itd. Jednako tako ne mislim ni da je brojka od oko 80.000 jasenovačkih žrtava tačna, jer to je otprilike broj poznatih žrtava, a koliko ih je pobijeno a da niko nije registrovao njihovo postojanje. Žalosno je kada se zarad nekih političkih ciljeva na takav način omalovažavaju i zloupotrebljavaju nečije žrtve i nesretne sudbine. Na isti način se danas manipuliše i sa brojem žrtava u Srebrenici. Tamo ni uz pomoć filmskih trikova nije bilo moguće smestiti više od 10.000 ljudi, a manipuliše se brojkama od preko 8.000 ubijenih muškaraca..... Što se Jasenovca i sličnih zločina tiče na žalost prava istina nikada neće biti poznata. Unesite sve podatke i sve izvore koji se bave tom tematikom i to je to --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:08, 30. mart 2015. (CEST)[odgovori]

Mislim da niko od nas ne može validno da procenjuje da li je neki broj preteran, premali ili tačan, jer u Srbiji jedine dve informacije koje imamo (bar mi nešto starije generacije) su popularisane brojke od 700.000 žrtava, od kojih je 500.000 Srba, a što se u opštem znanju vrlo brzo preformulisalo u 700.000 Srba. To je bila propisana istina, mi u Srbiji nismo imali razloga da u nju sumnjamo jer nikakva protivljenja toj brojci nismo čuli do povampirenja neo-ustaštva 1990-ih, a da li je bilo dozvoljeno ili ne protiv nje govoriti, nismo ni znali. Tek u ovo informaciono doba koje doživljava eksploziju pred našim očima, dostupni su nam podaci koje bismo morali da tražimo po specijalnim bibliotekama, neke i sa posebnom dozvolom. Danas znamo da je u NDH živelo maksimalno 2 miliona Srba, a da je na toj teritoriji nakon rata živelo minimalno 1,6 miliona i vidimo da kod brojke od 700.000 nešto smrdi, ali nam i cifra od 80.000 nekako deluje premalo. To kako nam nešto deluje je irelevantno. Na Srbiji stoji jedan težak žig što je propustila bukvalno i poslednju šansu da žrtve popiše poimence, na osnovu javnog oglašavanja o prikupljanju podataka od preživelih članova porodica ili meštana. To poprilično može da deluje kao namerna sabotaža zbog bespotrebnog straha od istine. Podaci Memorijalnog centra poseduju određenu metodologiju: iz poimeničnog spiska jugoslovenskih žrtava u Drugom svetskom ratu, izdvojeni su oni kod kojih je za mesto stradanja stajao Jasenovac. Sa druge strane, imamo demografske procene dvojice autora o broju Srba koji nedostaju u NDH (a u kojoj se nalaze i žrtve oružanih borbi, ofanziva, stradanja od bolesti itd.) koje na broj žrtava genocida bacaju jedno svetlo koje mnogi žele da ugase. Naravno, kao rezultat toga imamo autističnu srpsku Vikipediju sa zaključanim člancima i Srbe koji u međunarodnim internet-diskusijama sa Hrvatima po pitanju NDH ispadaju smešni. A zašto ispadaju smešni? Zato što Hrvati postave rezultate popisa i matiraju priču o milionskom genocidu. Zatim postave etničke mape pre i posle rata, pa je dodatno dotuku. Zatim srpski nedostatak bilo kakve metodološke studije osim Kočovićeve koja negira zvaničnu srpsku, a kao šlag na tortu, slike "srbosjeka" iz austrijskih kataloga poljoprivredne opreme desetinama godina pre ustaša i Jasenovca.178.221.184.56 (razgovor) 22:16, 6. april 2015. (CEST)[odgovori]
E sad je lako, pored tolike istine, stvarno nema smisla plašiti se. Statistički podaci su jasni i kreću se od teškog žiga krivice Srbije u beskonačnosti (ma šta god to bilo u člancima i na karti), preko 90-tih i autizma, do smrdećih šlag torti. Ne ide loše ova ćirilica, uz malo truda može svašta da se napiše, posebno u ovo informativno doba. --Tajga (razgovor) 00:36, 9. april 2015. (CEST)[odgovori]
jer ove rasprave ovde, statistke o broju stanovnika u NDH i kojekakva pređenja sa bilo čim, smatram neopisivim bezobrazlukom. Da to napiše neko ko se nije bavio pisanjem i uređivanjem članaka na ovoj nazovi enciklopediji, mogu i da razumem kao jasan pokušaj provokacije, ali da mi jedan nazovi administrator (onaj kome su neki izglasali poverenje da ima znanja, te da, Bože pomozi, ima svest o tome šta radi) ovde lepi neprikladne nalepnice, to je već nešto sasvim drugo. Elem, računah na to da se ponekad čita i neki od ovih 300.000 članaka (od kojih bar 1000 vodi vazu na Jasenovac), koliko god ti članci bili smotani i bez literature. Prevarih se avaj, jer znao bi onda da se broj žrtava nikako ne može računati prema bilo kakavim statističkim procenama stananovnika u NDH, pre posle, i ko zna kada, zno bi da su u Jasenovac dovođeni i ljudi (čitaj živa bića) ne samo iz tih krajeva (jer ovima poslednjim svima je dobar deo porodice staradao baš tamo, ako je ko i ostao živ), već i iz nekih sasvim drugih krajeva i da su u njemu završili i mnogi koji se nisu rodili, a ni blizu živeli dotičnoj teritoriji, šta god da ona nekome značila, te da su u njega prebacivani zatvorenici i iz drugih logora. Da se ne podsećamo da je ta NDH bila samo na do pređi preko Dunava od Beograda. Zato njemu ova trol upozorenje i nalepnica služi na čast, dok drugima stoji kao jasan pokazatelj, da bio članak zaključan ili ne, problem neće biti napolju, već iznutara i to poveliki, jer njega briga nije što je trol zapravo on sam, pošto njemu se može, šta god mu se hoće i to što hoće dobro neće biti. Dotičnu je nalepnicu mogao zalepiti samome sebi, ili tačnije, odmah posle naslova odeljka.--Tajga (razgovor) 16:58, 11. april 2015. (CEST)[odgovori]
Kad si toliko pametna, zšto ne objaviš naučni rad o tome, pa da može da se citira na Viki?93.87.224.12 (razgovor) 20:18, 17. jul 2015. (CEST)[odgovori]

Neprebrojani ubijeni Srbi u Jasenovcu su srpska bruka. Ni Brozova, ni Mihe Marinka, ni Kardeljeva, ni Bakarićeva, ni Bijedićeva, već mnogo više Rankovićeva, Popovićeva, Stmbolićeva, Pucareva. Ali u njoj participiramo svi. Manje je ona bruka ondašnjih Srba, jer su imali više, pa i „osnovanih“ razloga za ovu prostituciju, ali ostaje mnogo veći grijeh današnjih Srba. Toga se treba paziti. Ovdje je po srijedi maliciozni falsifikat. Ne samo u tome što žrtve nisu prebrojane, već i zato što i ono što je prebrojano nije urađeno korektno. „U Jasenovcu je stradalo 80000 Srba, 15000 Roma i 10000 Jevreja, 4500 Hrvata...“ To je falsifikat! Onda je poštenije reći, još veću laž, da se tu radilo o ljudima. Nenabrajati učešće nacionalne pripadnosti. Zašto? Zato što jedino Srbi (naravno i Romi i Jevreji) stradaju zato što su pripadnici nacionalnosti kojoj već pripadaju. Hrvati, Muslimani i još neke nacionalnosti stradaju takođe, ali niko od njih jer pripadaju naciji kojoj pripadaju, već isključivo jer su članovi ili simpatizeri KPJ (komunisti) i jer su se usudili da pomognu Srbima. Razumijete. Tu se maliciono htejlo zametnuti zabludu o nekakvoj uravnilovci žrtve! Znači, ne samo da su neprebrojane žrtve, već je i ovaj neprebrojani broj falsifikovan. Ni ovako mali broj stradalih Hrvata, Muslimana i ostalih nacija nije „reprezentativan“- validan. Jasenovac je grobnica Srba a nikakvog usmrćenog bratstva i jedinstva!!! Broj stradalih Srba je samo nastavak uvrede prma narodu koji je jedini u novijoj istoriji bio istrebljivan genocidom i zato nemojmo pristajati na ovu igru. Opasno je jer će sve postati i naš grijeh, grijeh ovovremenih Srba, ako odmah i ovog momenta ne shvatimo da je svako prebrojavanje, ne samo sramota prema žrtvama, već nastavljanje na zanemarivanju osnovne- suštinske istine: stradali smo jer smo Srbi, ali još „važnije“ nad srpskom djecom je izvršen najveći zločin u istoriji svjetske civilizacije. Ubijana su djeca tek rođena pa do 13 godine sopstvene mladosti. Ona nisu kao Boško Buha, i mnoga ovovremena „djeca“ koje proglašavamo nevinim u Bosni, bila naoružana. Boško Buha, koliko god da je bio dijete, bio je naoružan vatrenim oružjem, i takav je, bio opasnost po Njemce ili ustaše, a na nesreću sopstvene majke i svake zdrave pameti , i legitiman i legalan cilj za neutralisanjem. Ali srpska djeca hrvatskih logora u Drugom svjetskom ratu su istinski djeca. Jedini grijeh tog momenta mogao je biti jer su srpska. Hoću reći, ne treba da brojimo žrtve. Žrtava je bilo u svim ratovima. Stradaju i stradali su i Kurdi, i Jermeni, i Rusi, i Poljaci... ali, nikada u istoriji civilizacije nisu postojali logori – stratišta za djecu, zato što su jedne nacionalnosti. To je najveće zlo koje je zadesilo Srbe u njihovoj istoriji. (Pokažite fotografiju samo jednog izmršavljelog, izgladnjelog, dizenteričnog i rahitičnog dijeta nesrpske nacionalnosti u bilo kom od ratova! Samo jednu! ) Pogrom srpskea djece je najveći zločin koji se desio u istoriji civilizacije, ne zato što su srpska, zbog čega su i stradala, već jer su DJECA! Zato ona ne smiju biti i grijeh nas današnjih! „Logor Jasenovac“ u vikipediji bi svakako trebalo urediti. Reference su viki istina i one ne mogu biti mnogo tačnije nego što jesu, a istina nikako ne može biti prijatna i žrtvi i zločincu! Na istinu smo svakako obavezni. (Po Maloj prosvetinoj enciklopediji iz onih davnih godina u Jasenovcu su stradali LJUDI. Tu najbolje vidimo koliko je falsifikat opasan. Zato jedan Muslima iz Bosne pred najnoviji rat kaže: Šta hoćete, u Jasenovcu je stradao proporcionalan broj svake nacije u jugoslovenskoj populaciji. Šta mu zamjeriti?)

milica 22:11, 30. jul 2015. (CEST)


Komentar članka

Broj zrtava ovdje sto se iznosi nije tacan....broj zrtava je 700000. Od toga cak 500 000 srba....ocigledno je da je clanak pravio neko iz ustaske domovine 80.87.254.30 (razgovor) 12:54, 17. novembar 2015. (CET)[odgovori]

Pročitati ovo -- Bojan  Razgovor  15:08, 17. novembar 2015. (CET)[odgovori]

Kako personalnom identifikacijom utvrditi identite i broj spaljenih ljudi?

Svedocima i spiskom ljudi koji su bili živi do rata. Drugim rečima jako teško. -- Bojan  Razgovor  23:11, 1. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Broj žrtava

Nemam živaca da ratujem izmenama. 700.000 ljudi nije ubijeno u celoj Jugoslaviji. Većina ubijenih (Srba) u NDH je ubijen(a) blizu svojih domova. Najintezivniji period likvidacija je bilo proleće i leto 1941. kada nije postojao nikakav otpor. Italijani su u Dalmaciji iz svojih razloga uzimali Srbe u zaštitu. Nemci su isto radi pacifikacije partizanskog ustanka zabranjivali masovne zločine kao u 1941. Iuzeztak je samo bitka na Kozari kada su uključene nemačke snage. Ustaše od druge polovine 1942. praktično ne kontrolišu oblast južno od Save, gde je i najveći broj Srba. Da ne pričamo koliko je to logistički problem nahvatati toliko ljudi i oterati ih u logor. -- Bojan  Razgovor  16:37, 25. april 2016. (CEST)[odgovori]

Negiranje genocida i holokausta neće proći. Gdje su ti dokazi? Kako si to ti veći od Jad Vašema, državne komisije SFRJ, zvaničnih podataka? --BosnaSRB RS (razgovor) 17:01, 25. april 2016. (CEST)[odgovori]

Ja ne negiram genocid, ali neću da bajke pišemo. Jad Vašem je nevladina organizacija koja je radila metom ofrlje. Državna komisija SFRJ je 1964. smanjila broj žrtava na teritoriji cele Jugoslavije na oko 650.000 ako me sećanje dobro služi. Muzej genocida u Beogradu pokušava da nađe imena i prezimena ljudi, a on je stigao do oko 85.000. Ustaše se nisu mučile da logoraše hvataju po celoj NDH. Ubili bi ih odmah na licu mesta. Ne bi hvatali ljude po hercegovačkim vukojebinama ili Krajini, Kordunu, Baniji, Lici punoj partizana. -- Bojan  Razgovor  17:08, 25. april 2016. (CEST)[odgovori]

Po meni, članak nije neutralan zbog pozicioniranja broja žrtava u samome tekstu, odnosno po tome što se u samome početku teksta, i info kutiji pored, navodi najmanja cifra bez prikazivanja drugih brojki. Na engleskoj Vikipediji, u članku o genocidu u Ruandi, već u drugoj rečenici se ističe da je raspon broja žrtava između 500,000 do 1,000,000. To je veliki raspon, no to nije izazvalo nikakvu kontroverzu. Imam utisak da se ovde insistira na najmanjoj brojci, a ne vidim zbog čega, kada je već spomenuto da je ovaj spisak od 85.000 ubijenih, zapravo spisak onih čija se imena znaju te da je nastao kao revizija spiska Komisije SFRJ koja je raspuštena prije nego je kompletiran spisak svih žrtava na prostoru NDH. Vjerujem da je originalni spisak iz 1946. obuhvatio između 50% do 60% žrtava . Vjerujem da se možemo složiti svi da je bilo žrtava koje su ubijane i prije nego li su evidentirane od ustaških vlasti. Siguran sam da je i dokumentacija u samome logoru, kada se već vidjelo da Njemačka gubi rat, uništavana od strane ustaša, tako da je metoda koja se procjenjuje broj žrtava zasnovan na nekoj vrsti popisa pobijenih osuđena da bude obogaljena od početka. S obzirom da je hrvatska politika u zadnjih tridesetak godina jasno revizionistička i nezainteresovana da se sukobi sa ponovnom pojavom ustaštva među populacijom, zbog čega se uopšte hrvatski teoretičari, iz ovoga perioda, uzimaju u obzir, ako su već ideološki obojeni. Ako već imamo jedan jasno rasistički, nacistički i destruktivan režim kakav je bio ustaški u NDH čiji tvorci su mnogo prije NDH definisali Srbe kao "glavni" problem, zar nije pomalo čudno da u 4 godine potpuno dominacije, taj isti režim, u svome najvećem logoru posebno izgrađenom sa svrhom da se istrijebe nepoželjni, od kojih su Srbi bili primarni nepoželjni, ubije oko 100.000. Godišnje gledano, to je 25.000 ljudi, dnevno oko 55 osoba. S jedne strane imamo čudovišne metode ubijanja koje pokazuju, po meni nehumane dubine mržnje, s druge ustezanje od ubijanja velikog broja nepoželjnih, ako se prati ovaj rezon od 100.000 žrtava. S obzirom da su u Jasenovac dopremani Srbi i iz Sarajeva i iz Bijeljine, ne stoji ti ovo Bojane da ustaše nisu skupljale Srbe po cijeloj NDH. Slažem se s tobom da je bilo i egzekiucija na mjestu i uništavanja čitavih sela, ali ako se vodimo logikom tvoga argumenta da je većina stradalih ubijena gdje je bila nastanjena onda se gubi logična potreba za koncentracionim kampovima uopšte, ne samo u NDH nego u cijeloj tadašnjoj Evropi okupiranoj od nacista. Zašto ulagati novac i ljudstvo u logor kada možeš sve poubijati tamo gdje žive i pitanje Srba zaključiti tako? Zbog neutralnosti, mišljenja sam da bi odmah u uvodu sve procjene broja stradalih trebale da budu navedene te isto uraditi i sa info kutijom. Jedno pitanje Bojane, vezano uz tvoj stavi o Jad Vašemu. Odakle izvlačiš svoj zaključak o njihovom radu? Pozdrav.--Ljubiša Malenica (razgovor) 20:49, 25. april 2016. (CEST)[odgovori]

Jad Vašem je nije zvanična istitucija. Kada sam ja išao u školu, kao izvor za broj žrtava u Jasenovcu(600-700 hiljada) pominjao se Herman Nojbaher. Nojbaher nikada bio u Jasenovcu i za vreme svoje misije nije imao vremena da se bavi istraživanjem. Elem: ...To je omogućila činjenica da stvarni broj žrtava Drugoga svjetskog rata na području biv­še Jugoslavije, pa tako i Koncentracionog logora Jasenovac, temeljen na rezultatima poimeničnog popisa žrtava - nije bio objavljensve do 1992. godine. Te je godine Savezni zavod za statistiku SR Jugoslavije konačno objavio rezultate (nepotpunog) poimeničnog popisaratnih žrtava načinjenog još 1964. godine. Prema tom popisu u KL Jasenovac (49.602) i logom Stara Gradiška (9.586) stradalo je 59.188 osoba.1 Naknadne su provjere utvrdile da popis ima čitav niz nedostataka, te da navedenu brojku treba uvećati za barem 40%. Prema tako uvećanoj procjeni u KL Jasenovac s logorom Stara Gradiška stradalo je od 80 do 100. 000 ljudi.

Spomen-centar Jasenovac i beogradski Muzej genocida su našli imena 83-88.000 žrtava. Videćemo gde će se zaustaviti. Najveći broj žrtava Jasenovca je bio iz njegove okoline, sa obe strane Save. Jasenovac (Ciglana, Kožara) nisu bili veliki objekti da u njima bude zatvoreno mogo ljudi od jednom. Dalje, zatvorenici su kulučili po logorskim ekonomijama. Te ljude je trebalo hraniti, makar i trulim kupusom. Kada bi dolazile nova grupa zatvorenika, ubijani su stari i bolesni logoraši da se oslobodi mesta. Do 1943. vlast NDH je postojala samo po izolovanim mestima južno od Save, do 1944 vojska NDH (kao i Nemci) je bila u rasulu i jednostavno nesposobna da vodi ofanzivne akcije protiv partizana koje bi dovele do priliva novih logoraša. Većina žrtava u logoru je ubijena 1942. -- Bojan  Razgovor  05:30, 26. april 2016. (CEST)[odgovori]

Zvanično je stradalo preko 700.000 ljudi. Na tabli u Donjoj Gradini piše sve fino. --BosnaSRB RS (razgovor) 20:15, 9. maj 2016. (CEST)[odgovori]

Da li mislite da su nacisti u jasenovcu vodili evidenciju o svakom ponaosob zatvoreniku? Pogotovo kada je reč o romskoj populaciji. Gradiški srez je po poisu iz 1931. imao oko 60.000 stanovnika. Na popisu iz 1948. na području opštine je živelo manje od 7.000 osoba. U Dubici je u poređenju ta dva popisa broj stanovnika pao sa više od 30.000 na manje od 5.000, u Srpcu sa 15.000 na manje od hiljadu. Pominjem samo tri srpske opštine koje su se nalazile u najbližem komšiluku tog logora. A tu su ubijani zatvorenici sa cele tadašnje NDH --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 20:19, 9. maj 2016. (CEST)[odgovori]

Da ;i vi možete da zamislite koliki je posao dovesti 500 ljudi svaki dan? Centralni logor Ciglana nije bio veliki objekat. Zatvorenici su izgradili barake, elektranu, ogradu od cigala, nasipe duž Save, proizvodili su okove i lance za zatvore, radili su na njivama, fabrici kože. Ubijani su kada su već bili bolesni i(li) da se napravi mesta za nove zatočenike. -- Bojan  Razgovor  20:42, 9. maj 2016. (CEST)[odgovori]

Ovo govorim kao neko ko živi u Gradišci i kao neko ko se naslušao svakakvih priča o tom periodu. Iz Potkozarja punih 20 godina nakon rata nije registrovan nijedan jedini regrut za služenje vojnog roka. Istina je da je značajan broj ljudi ubijan na licu mesta, ali je ipak daleko veći broj pobijen u kompleksu tog logora. I svaki put kad odem u Donju Gradinu gde su se nalazile grobnice jeza me uhvati kad vidim sve te nepregledne grobnice. Ne znam kako su transportovali zarobljenike, ali jasno je da svi ti ljudi nisu nestali jer su ih oteli vanzemaljci. Možda je brojka od preko 700.000 preuveličana, ali ova brojka navedena u kutijici članka je još manje validna i više mi deluje kao neki kompromis. To je broj registrovanih zarobljenika koji su pobijeni u logoru. A šta je sa onima koji su dovođeni i streljani na licu mesta u Gradini, iz vagona direktno u smrt? Oni se ne računaju, ili šta? Mislim da su mnogo validnije reference podaci koje daje Jad Vašem institut nego hrvatski povijesničari --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 20:55, 9. maj 2016. (CEST)[odgovori]
I molim te ne citiraj mi zvaničan sajt tog memorijalnog kompleksa koji se uređuje sa domena .hr. Da se ne pravimo blesavi jasno je i zbog čega. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 20:57, 9. maj 2016. (CEST)[odgovori]
Savezni zavod za statistiku SFRJ 1992. objavljuje poimeničan spisak 59.188 žrtava.

Naknadne su provjere utvrdile da popis ima čitav niz nedostataka, te da navedenu brojku treba uvećati za barem 40%. Prema tako uvećanoj procjeni u KL Jasenovac s logorom Stara Gradiška stradalo je od 80 do 100. 000 ljudi.

Inače ovo je napisala osoba koju je otpustio trenutni ministar kulture Hrvatske Zlatko Hasanbegović
Ono sto ima domen .hr je do 200x. godine naslo 83.000 imena žrtava.
Ono što ime domen .rs je do 200x. godine našlo 88.000 imena žrtava.

Koliko je meni poznato, kolege iz Spomen-područja Jasenovac su personalnom identifikaciom došli do broja od oko 80.000 i nastavljaju s radom. Mi u Muzeju imamo podatke od oko 88.000 stradalih i idemo dalje... Moja procena je, na osnovu do sada raspoloživih podataka i demografskih analiza, da se broj stradalih kreće između 122.000 i 130.000. Da li sam u pravu, to će vreme pokazati.[3]

Kao što vidiš, nemoj imati predrasude, ako nisi upućen. -- Bojan  Razgovor  21:13, 9. мај 2016. (CEST)[odgovori]

Немам ја никаквих предрасуда. Та бројка односи се на оне који су поименце пописани, а свима нам је и више него јасно да је знатно већи број особа побијен без икаквог легитимисања и самим тим никада неће бити могуће утврдити тачан број особа који су на том подручју побијени. Ја сам само навео статистичке податке за три општине које су биле најближе том логору, и само оне су изгубиле ту бројку која се овде наводи. Јасно је да нису сви страдали у Јасеновцу, али је једнако тако јасно да су затвореници ту масовно довођени из целе НДХ --ΝικόλαςΜπ. (разговор) 21:43, 9. мај 2016. (CEST)[odgovori]

S druge strane, postoji problem da se Jasenovac poistovećuje sa ukupnim stradanjem Srba u NDH, ali treba imati u vidu da je u njemu život izgubilo samo 23 odsto svih Srba civila i da je od svih Srba civila iz NDH u svim logorima stradalo 30 odsto. Ostali su život izgubili na raznim stratištima, najčešće u selima u kojima su živeli ili u neposrednoj blizini.

— Dragan Cvetković, viši kustos muzeja genocida u Beogradu, koji kaže o broju žrtava u Jasenovcu u suštini isto što i otpuštena kustoskinja Spomen područja Jasenovac

Dakle te tvoje brojke za te opštine same po sebi ništa ne znače. -- Bojan  Razgovor  21:52, 9. мај 2016. (CEST)[odgovori]

Tačan broj žrtava nije, i nikada i neće biti utvrđen. Tako je na svim mestima ovog tipa u svetu. Prema tome u kutijici moraju da stoje i minimalna i maksimalna vrednost. Tim pre jer postoje reference za oba podatka. Na kraju krajeva, u komemorativnom centru Donja Gradina kao zvanična se pominje brojka Instituta Jad Vašem od 700.000 žrtava. To mora da se poštuje i mora da stoji u kutijici. Niti ti Bojane imaš pravo da uklanjaš brojku od 700.000, niti bilo ko drugi ima pravo da uklanja brojku koja predstavlja poimenične žrtve --ΝικόλαςΜπ. (разговор) 21:15, 13. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Pa minimalna vrednost ti je 2000 ako cemo da prikazujemo sva misljenja. Da li ti misliš da je moguće da su ustaše dovodili i usmrćivali 700 ljudi na dan? Da li ti znaš da je logor Jasenovac (tj. Ciglana) bio u stvari 6 (šest) baraka za oko 200 ljudi i još nekoliko radionica gde su ljudi spavali po tavanima? Ustaše su terale ljude na prisilan rad da kopaju nasipe, prave cigle, rade po poljima... Nije im se isplatilo da toliko ubijaju. I nekad je bilo po udžbenicima da je u Kragujevcu ubijeno 7000 ljudi, sada je utvrđeno da je to bilo do 3000 -- Bojan  Razgovor  21:21, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Nije na nama da pravimo istraživanja ovde već da sledimo zvanične izvore. Svidelo se to nekome ili ne. Turci kažu da je u Genocidu nad Jermenima pobijeno svega nekoliko hiljada ljudi, Jermeni da ih je bilo preko 1,5 miliona. Logično da se tačan broj nikada neće utvrditi. Tako i ovde. Ko i zašto je iznosio ovakve ili onakve podatke nije na nama da određujemo. Tako je kako je. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 21:29, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Ja sam tebi postavio pitanje:

  1. gde su mogli da nahvataju i kako da transportuju 700.000 ljudi?
  2. gde su mogli da ih drže kada je logor Ciglana bio samo 6 baraka sa ciglanom, kovačnicom i još par zgrada, logor Gradiška je bio zatvor sa konačnim kapacitetom
  3. da li znaš da su ustaše terali ljude da kopaju nasip, prave ciglu, zidaju elektranu, rade na njivi, prave lance? Ko će da im radi ako 700 ljudi umire od gladi ili biva ubijeno svaki dan?

Dakle? -- Bojan  Razgovor  21:35, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Nisam istoričar i ni na kraj pameti mi ne pada da se igram sa brojkama o žrtvama. U kutijici moraju da stoje podaci o minimalnoj i maksimalnoj proceni broja žrtava, a oba podatka imaju validnu referencu. Kako nikada tačan broj žrtava neće biti utvrđen, tako se i jedna brojka ne može voditi kao isključiva i jedina ispravna. I ljudi se ne nahvatavaju kako si napisao već hapse (nisu stoka) --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 21:58, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Nisi ni ti istoričar pa pišeš o genocidu nad Jermenima. Nisam ni ja istoričar, ali razlika između tebe i mene je što sam ja čitao knjige o toj temi. Ja tebi postavim pitanja na koje ti ne znaš odgovore, a trpaš se i pišeš bajke. Da li ti misliš da je Vjekoslav Luburić okopavao krompir da bi 'ranio logoraše i stražare ili su oni stražari terali logoraše? Da li je Ljubo Miloš kopao glinu da bi pravio ciglu ili logoraši? Da li je Dominik Pićili vukao bodljikavu žicu ili logoraši. Naravno da su logoraši radili sve poslove, zato ih nisu ubijali odmah na stotine svaki dan čim bi ušli u logore. Ljudi su gladovali, umirali od bolesti, ispljenosti ili bi im "prekratili" muke da oslobode mesta za nove zdrave logoraše. Logor Jasenovac (Ciglana) nije bio veći od poštenog stadiona. To je istina, a 700.000 žrtava ljudi je crni humor. -- Bojan  Razgovor  22:07, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

A ti si čitao, a ja nisam. Ne sumnjam ja da si čitao, samo ne znam šta. I nikako ne mogu da shvatim tvoj sarkazam, ili pokušaj istog. Postoje brojne reference koje pominju te cifre, niko ih ne lupa napamet. Ja ne pišem članak o Genocidu nad Jermenima, ja samo pokušavam da prevedem taj članak na srpski kombinujući izvore na ruskom i engleskom jeziku. dakle, ja na srpski samo prenosim ono što je već napisano na nekim drugim jezicima, ne izvlačim vlastite zaključke (to niko i ne treba da radi na vikipediji). Možda nisam pročitao toliko knjiga kao ti, ali sam nebrojeno puta bio i u Jasenovcu i u Donjoj Gradini i slušao kustose šta pričaju o toj temi. Čak je i kustosica u Jasenovcu pominjala brojku od 700.000, za koju je dodala i da verovatno nije realna, ali i da je sa preciznošću nemoguće tačno reći koliko je žrtava bilo jer su se ubistva često dešavala stihijski, a leševi su jednstavno bacani u Savu --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 23:30, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]
Odgovore na svoja pitanja imaš ovde, zaključke izvuci sam. Ako validne reference postoje i za maksimalan broj onda ih treba uneti u infokutiju. --Milan Jovanović (razgovor) 23:03, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Ne postoje validne reference. Istraživanja nisu vršena do 1960ih. A brojka od 700.000 se pojavila već od 1945. Sam Tito je na jednom mitingu u Beogradu 1945/1946. pomenuo taj broj. I tako je ostalo. Vpleo bih da ti meni odgovoriš, da ja ne izvučem pogrešene zaključke. -- Bojan  Razgovor  23:16, 13. јун 2016. (CEST)[odgovori]

У линку који је Милан поставио изнад ти стоје резултати неких од тих истраживања.

To su sve procene, nisu istraživanja. Istraživanja su otkopavanja, ili pravljenja lista žrtava. Ja hoću odgovore: koji je smisao dovođenja 700.000 ljudi, čuvanja, hranjja da bi odmah bili ubijeni? Gde ih držati, ko će ih čuvati. Lakše ih je ubiti tamo gde su uhvaćeni, zar ne? Jasenovac nije Jadovno da se ljudi samo ubijaju. Ljudi su dovođeni da rade teške fizičke poslove, a ako umru, opet iz ugla Luburića - dobro. I opet bajke - sam Tito više puta je govorio o Jasenovcu i ustašama (ima tonski zapis na Youtube), on je govorio o 700.000 ljudi, što je ušlo u udžbenike u njegovoj državi - pa kako je onda nešto skrivano? -- Bojan  Razgovor  23:39, 13. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Inače čitaj Milana Bastašića - stalno priča o gladovanju, strahu, prisilnom radu - iako piše o npr. ubistvima dece, ne piše nigde o svakodnevnim masovnim smrti na stotine ljudi. A taj tempo bi bio potreban da bi se došlo do 700.000. Jel tako? -- Bojan  Razgovor  23:42, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

1. Za 4 godine rada logora ti pitaš kako su mogli da transportuju 700.000, mogli su i više. 2. Logor se prostirao na ogromnoj površini, i nisu svi dovedeni, zatvoreni i tu radili. Treba imati u vidu da su i ubijani na mnogo načina, umirali i da je tu bilo mnogo žrtava, a stalno su dovođene nove. Mnogi se nisu ni zadržavali u logoru već su ubijani na raznim mestima kompleksa. „Do kog stepena je sistem ubijanja bio razvijen svedoči jedan dopis iz glavnog štaba, poslat 27. aprila 1942. svim ustaškim jedinicama i institucijama, u kome se kaže da „sabirni i radni logor u Jasenovcu može primiti neograničen broj zatvorenika.“” 3. Jedan deo je radio, drugi su ubijani, besmisleno pitanje... Možda nije 700.000, ali upisati samo broj od 83.000 poimence popisanih, je izrugivanje žrtava! Šta ćemo sa mnogima koji nisu popisani? Ipak pročitaj tekst, mislim da je prilično dobar. --Milan Jovanović (razgovor) 23:47, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Upravo ovo htedoh da napišem. Ova brojka od 700.000 verovatno jeste preuveličana, ali jednako tako je i brojka od 83.000 sramotno umanjena. Problem je u tome što je nemoguće tačno utvrditi koliko je ova brojka preveličana, odnosno ova druga umanjena. Ali slepo se držati jedne cifre, a govorimo o jednom haotičnom periodu je krajnje besmisleno. U monografiji Zavičajnog muzeja Gradiške stoji da je tokom Drugog svetskog rata na području tri potkozarske opštine stradalo oko 80.000 Srba, najveći deo njih je pobijen u jasenovačkim logorima, a masovne grobnice sa leševima se nalaze na području od preko 200 kilometara kvadratnih. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 23:57, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Najviše logoraša je dovedeno 1941. i naročito 1942. Posle toga su malo posustali, kako se ratna sreća okretala protiv njih. Nemci su shvatili da je ustaška politika terala ljude u partizane, pa su urgirali da ustaše malo olade. Da bi se ljudi dovodili, treba uglja za vozove, pruga za dovođenje, vremena da kolone logoraša stignu. To je veliki posao. Sam logor III nije bio velik, imaš ga skoro polovinu na prvoj slici linka koji si dao. Tačno je da nisu svi bili u Ciglani, ali nisu ni Gradiška ni Kožara bili veliki objekti. Citirani dokument koji sam ja skinuo sa sajta spomen područja Jasenovac i ubavio u člana ne znači da ima beskonačno mesta, već da će se mesta napraviti ubijanjem već zatvorenih. Ja se ne rugam žrtvama, već ne dozvoljavam da se njihove patnje obesmišlavaju tipa da su ubijani tempom kao da su ustaše imale gasne komore. Od 83-88.000 do 700.000 je dalek put. I zato sam stavio najmanje 83000 jer je dokazan, ne i konačan. I ja dalje pitam, koji je smisao dovođenja u Jasenovac, samo da bi bili ubijeni, kada je lakše ubiti žrtve tamo gde su uhvaćene. Inače, Nikola, kada kažeš da je broj verovatno preuveličan, zašto ga guraš? -- Bojan  Razgovor 

Gura taj broj zato što figurira u mnogim izvorima. Nisam ni mislio da se ti rugaš, nego uopšteno, misleći da treba da stoji i drugi broj, za prvi da se napiše napomena da je to poimenično popisani broj žrtava, a za drugi da je to procena. Ja nisam istoričar, ali mi je normalno da budu dovoćeni na jedno mesto gde će se vršiti egzekucija, a ne da se to radi po čitavoj teritoriji, pred drugim stanovništvom. Nikola, pročitaj ti ceo tekst, kad on neće, mnoga pitanja razjašnjava. --Milan Jovanović (razgovor) 00:19, 14. jun 2016. (CEST)[odgovori]
Bojane ja ne guram ni jednu od tih verzija, ja samo stavljam onu brojku koju relevantne institucije pominju. Užasno je i ovih 50 ubijenih juče u Orlandu, a kamoli ovolike hiljade u Jasenovcu. Ja uporno ponavljam da nikada ne možemo saznati tačan broj žrtava jer prosto niko te evidencije nije ni vodio. Izvesno je da ih je bilo u rasponu između 83.000 i 700.000 jer to su dva ekstrema koja pominju relevantne institucije. Da li ti misliš da je moguće tačno utvrditi koliko ljudi je pobijeno tokom 4 godine na jednom tako velikom prostoru koliki je bio logor Jasenovac? Da li misliš da su Ustaše vodile precizne evidencije o broju žrtava? Da li misliš da ljudi nisu umirali kao muve svaki dan živeći u takvim uslovima? Da bi članak bio koliko toliko neutralan moraju da stoje sve brojke iz različitih izvora. @Milan Pročitao sam tekst, hvala što si ga okačio. Upravo u njemu se navode različiti izvori i različite verzije. Nije na nama da krojimo istoriju već da sledimo izvore --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:25, 14. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Te procene kažu da je samo u Jasenovcu ubijena svaka šesta osoba na teritoriji NDH. To je besmislica. Od 83.000 do 700.000 treba naći još samo oko 610.000. Ili ti jo je greška od samo 700-800%. Čoveče, da li ti shvataš da nisu mogle niti im je imalo smisla da usmrćuju 600-700 ljudi svaki dan. Ni Bastašić ne spominje da se tako nešto dešavalo dok je on bio u logoru. -- Bojan  Razgovor  05:09, 14. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Bojane ti nemaš nijedan argument, ovde samo galamiš. http://jadovno.com/arhiva/pregled-podataka.html --BosnaSRB RS (разговор) 19:21, 14. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Dopire li do tvog mozga da Jad Vašem nije vršio nikakva ispitivanja u Jugoslaviji, a da ti meni mašeš privatnim sajtovima, a ja državnim ustanovama koje godinama traže imena žrtava? -- Bojan  Razgovor  19:42, 14. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Јел ти знаш уопште значење речи процена? Константно ко папагај понављаш једно те исто. Па не може тако, ово је слободна енциклопедија и свако може да је уређује како мисли да треба, наравно уз одговарајуће референце. --ΝικόλαςΜπ. (разговор) 21:17, 14. јун 2016. (CEST)[odgovori]

A jel ti razumeš da na svakog usmrćenog dokazanog imenom i prezimenom dođe još 6 nedokazanih? Možeš naći na stotine sajtova teorija zavere koje govore da vakcine izazivaju bolesti, da su egipatske piramide zidali vanzemaljci, da se može živeti ne jedući ništa samo gledanjem u Sunce, da je Zemlja ravna ploča... Evo ti, citirao sam ti popis stanovništva u SFRJ iz 1948. Razlika u odnosu na procene iz 1941. je u najvećem broju oko 360.000 Srba (koji su bili polovina/većina jasenovačkih žrtava). Ta razlika je nastala i proterivanjem u Srbiju ili ubijanjem na drugim mestima (Glina, Drakulić, Garavice, Jadovno), pa onda u borbi partizani vs ustaše, partizani vs. Nemci, partizani vs. Italijani itd. Brojka od 700.000 je nenaučna brojka kojom barataju isprani mozgovi u dnevno-političke svrhe. -- Bojan  Razgovor  04:57, 15. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Антун Милетић

Zemaljska komisija Hrvatske (11. 5. 1945) na licu mesta u koncentracionom logoru Jasenovac u svom izveštaju Međunarodnom Nirnberškom sudu piše da je umoreno zatočenika-žrtava fašizma od 500.000 do 600.000.

Јасеновац је ослобођен 22. априла 1945, а 20 дана касније комисија каже да је било 500.000 до 600.000. вадесет дана је премало да се нешто установи.

Prema nekim podacima na teritoriji tzv. NDH je živelo 1941. godine od 1.885.943 do 1.966.000 Srba, a prema popisu od 15. marta 1948. godine na teritoriji Hrvatske i Bosne li Hercegovine 1.610.000 Srba.

Izračunajte sami. -- Bojan  Razgovor  19:48, 14. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Samo je Miroslav Filipović-Majstorović u iskazu Zemaljskoj komisiji (ZK) 29. juna 1945. priznao da je za vreme njegovog upravljanja logorom od kraja juna do kraja oktobra 1942. ubijeno 20.000-30.000 ljudi. Čak i za taj broj ZK zaključuje da „ni izdaleka ne odgovara istini”. Mi ovde govorimo o 4 godine rada logora i stavljamo cifru od 83.000, a samo za 4 meseca je stradalo najmanje 20 do 30 hiljada (a verovatno više). ZK dalje navodi: „Najžešći su ustaški teror i klanje bili u god. 1941. i 1942. Cijela god. 1943. i polovica 1944. protekla je u znaku relativnog zatišja, što znači da se masovni pokolji nad zatočenicima nisu vršili tako često i u tolikom opsegu, kao što su se vršili prije i poslije toga vremena. Od rujna 1944. do travnja 1945. dolaze opet veliki transporti u Jasenovac i likvidacije se u masama ponavljaju.” Ustaše su krajem aprila 1945. uništili pisani materijal i evidencije koji bi predstavljali dokaze. Takođe su tri nedelje vršena iskopavanja masovnih grobnica u logoru i izvan logora, i te žrtve spaljivane na lomačama ispod kojih je stavljan koks, a odozgo polivane naftom, a sve u cilju prikrivanja materijalnih dokaza. ZK je saslušala 62 svedoka, bivših zatvorenika, i vršila 3 uviđaja na licu mesta (prvi uviđaj 11. maja 1945, drugi 18. maja). Koliko vidim zaključak ZK je datiran na 15. novembar 1945. u Zagrebu, što znači da nije donešen tak tako za 20 dana već se na tome radilo od polovine maja do polovine novembra. Treaba imati u vidu da logor bio ogroman. Samo je logor broj III bio na površini od jednog i po kvadratnog kilometra, sa stranicama 420 m, 1350 m, 1300 m, a ostalo je granica bila reka Sava. ZK piše: "Međutim su tokom cijele godine 1942. dolazili željeznicom. kamionima ili pješke veliki transporti ljudi, žena i djece, koje ustaše nisu uopće uveli u jasenovački logor, već su ih odmah prebacili preko Save u blizini Jasenovca te ih likvidirali u Gradini i Ušticama ili negdje drugdje." (znači nisu samo dolazili železnicom, a mnogi nisu ni ulazili u logor). Ove podatke imate ovde Zločini u logoru Jasenovac, a i kao pdf ovde. Postoji i izjava Milana Duzemlića, opštinskog beležnika u Jasenovcu koji je uhapšen 21. decembra 1943. i poslat u logor. On kaže: „Do dana moga uhapšenja t.j. 21. decembra 1943. bilo je kod općine Jasenovac takovih zapisnika oko 900.000, odnosno po spisku prijava slučajeva smrti bilo je 900.000 takvih žrtava. Pošto sam ja bio općinski bilježnik, imao sam prilike da posmatram te spiskove i ovo sam vidio svojim očima, što sam iskazao.” Ako već treba da se bavimo proračunima evo još jednog koji govori malo drugačije. I za te proračune treba imati zvanične podatke i uzeti u obzir puno faktora da bi se koliko-toliko došlo do približne cifre. To Nikola zna bolje od mene. --Milan Jovanović (razgovor) 11:50, 15. jun 2016. (CEST)[odgovori]

A sa druge strane preživeli logoraš Milan Bastašić nikada ne kaže da je dan za danom, dan za danom, dan za danom bio svedok da je na stotine ljudi umiralo/ubijeno.[4] Stalno navodi kako su išli da rade, gladovali, bili vraćani u logor i tako ukrug. Logor Jasenovac III nije bio ogroman. Otpirlike tačan crtež možeš videti ovde i kako to izgleda danas. Ono sto je danas jezero, 1940ih je bila ciglana. Ukupno je bilo 6 baraka, jedna "bolnica" i jos jedna, mala eletrana, ciglana, ekonomija, lancara. Uporedi to sa Ausvic-Birkenauom. Aušvic je imao gasne komore, a Jasenovac je imao primitivnije metode ubijanja. Moja greška je što se tiče zemaljske komisije, ali kako su suđenja u Ninbergu bila već 1946., godinu dana opet nije dovoljno vremena. Sto se tice demografije, ni broj Albanaca u celoj FNRJ za deset godina nije mogao da poraste za 220.000 duša koliko izvor tvrdi da se povećao broj Srba od 1931. do 1941. 1951. je bilo popisano 754.245 Albanaca, a 1961. 914.132. razlika ~ 160.000. Kako izvor tvrdi, bilo je 633.000 Srba 1931. (mada ne znam kako je došao i do tog broja, kada 1931. su ljudi popisivani po veri, a ne po narodnosti). Čak i kada bi Srbi imali isti prirodni priraštaj kao i Albanci, broj Srba bi do 1941. porastao za oko 100-120.000. -- Bojan  Razgovor  17:32, 15. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Razlika između dva popisna ciklusa u tom ratnom periodu je 18 godina, i u tom periodu se prave značajne demografske razlike, čak i u društvima koja imaju prilično stabilan demografski ciklus. U periodu između 1931. i 1948, uprkos brojnim stradanjaima broj stanovnika je prema zvaničnom popisu na području cele zemlje skočio za skoro 2 miliona. Što implicira na dosta visok stepen prirodnog priraštaja. Pošto popis nije izvršen 1941. prave se procene bazirane na stopama priraštaja na dva granična popisa. Treba imati u vidu da su najveća stradanja doživela sela u kojima je po tradiciji priraštaj bio na znatno višem nivou nego u urbanim celinama, te činjenice da zbog patrijarhalnih odnosa u društvu mnoga deca nisu upisivana. I za taj period je prosečan seoski par, posebno u Bosni, imao ne manje od petoro dece. Da ne komplikujem, računati broj stradalih u ratu bazirano isključivo na rezultatima popisa koji su obavljeni deset godina pre, odnosno nekoliko godina posle rata, je besmisleno. Osobe koje su bile zatvorene u logorima svakako nisu imale pristup podacima o tome šta se dešava u samom logoru. Insistiranja na tome da je Jasenovac bio uglavnom radni logor su besmislena, i u najmanju ruku uvredljiva. Cifra od 83.000 ubijenih je, iako empirijski dokazana, tek početna vrednost, i prema najobičnijim statističkim i demografskim istraživanjima mora biti najblaže rečeno trostruko veća. Razumem da ta brojka obuhvata imena i prezimena 83.000 osoba koje su registrovane kao žrtve, ali šta raditi sa onima koji nisu registrovani kao žrtve? Na koji način utvrditi koliko celih porodica je zbrisano sa lica zemlje, a njihovu smrt 50 godina kasnije jednostavno nije imao ko da prijavi? Zato i stoje procene. Procena nije aksiom, već prosta dedukcija bazirana na nekim drugim empirijskim istraživanjima. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 18:52, 15. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Jasenovac nije bio samo radni logor, već sam sto puta rekao da je tamo bilo teškog fizičkog rada, od čega su logoraši umirali ili bi bili dotučeni ako nisu za rad. Baš zato što im je trebala radna sniga, nije se ubijalo na više stotina svaki dan. I ko kaže da mora biti trostruko veća? Čovek kome je posao to kaže da će po njegovoj proceni broj biti oko 120.000 ali da mora da je dokaže. Sama Jugoslavija se odrekla svoje procene, Jad Vašem je uzeo tu prvu brojku od nje. -- Bojan  Razgovor  04:44, 16. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Прилично се слажем са Николом. Пописе нећу да коментаришем јер нисам компетентан, али остајем при томе да треба узети у обзир пуно чинилаца и урадити компликован прорачун, а предуслов су тачни подаци о пописима, природни прираштај, расељени, покрштени, укупан број жртава и ко зна шта све. И да, тада су људи имали доста деце, па је и прираштај био већи. Са једне стране инсистирати да процена од 700к није тачна, а са друге се позивати на демографске прорачуне који су исто тако на нивоу процене је бесмислено. За мој појам логор је велики 1,5 км кв. Логораши који су били затворени на једној страни, нису ни знали шта се дешава на другој, поготово ноћу. Такође и они који су радили у зградама, и на насипу. А тек све што се дешавало ван логора или преко Саве. Видели смо колико су те примитивне методе убијања биле делотворне, већ сам писао о томе. Чак и Милан Басташић доста чињеница износи:

  • Jedno jutro vidimo – dotjerano dosta naroda. Muškaraca, žena, djece, staraca… Znači, njih nisu razdvajali, to su cijele porodice.
  • „Kakvi su to mrtvaci na toj hrpi”? Već sam to vidio nekoliko jutara. Onda dođu zatočenici (zovu ih grobari) pa ih po dvojica bacaju u kola i odvoze.
  • To „preko Save” je poznati, svakodnevni termin i svi smo znali da znači: „U Savu!”
  • Govorilo se da najviše ljudi strada na nekakvom „Graniku”, koji ja sebi nisam mogao pretpostaviti. Da se ljudi masovno ubijaju, to sam znao.
  • Čak sam jednom prilikom čuo slogan, polupjesmicu: „Za tri dana, trideset hiljada, naše braće, poklaše ustaše”! Čujem jednoga dana od starijih: „Ma, kakvu Njemačku? Nitko nije otišao u Njemačku! Sve su ih poklali! Pa jesi li vidio šešir, pa jesi li vidio kaput…” (od ovoga ili onoga, koje su jučer ili prekjučer, navodno, otpremili za Njemačku).
  • Prije „nastupa” za večeru, navratimo u baraku – nema bolesne djece! Odrasli komentiraju: „Ma, o’šli su svi preko Save. Neće da ’rane bolesne. Neće da liječe, nego ubiju”.
  • „A što će ti to”? „Pa to je moje. Treba mi”, odgovaram. „Za pola sata ništa vam neće trebati. Svima će vam se grkljani bijeliti. Baci to”!
  • No, iako svjestan toga da su svi koji su ostali tada otišli u smrt...
  • U neko doba noći poče neka galama, vika… Eto ustaša na tavan. Trkaju nas cipelama, gaze po nama i između nas blješte baterijama i viču: „Slušaj ovamo! Koga prozovemo, neka ustaje i neka silazi dolje, bez oblačenja”. Dolje već čujemo jauke. Stvari onih koji su prošle noći poklani (o tome se uvijek govorilo) preko dana bi uvijek bile pokupljene. (Ето како су пролазили и радници у радионицама, а спавали су чак и на тавану) --Милан Јовановић (разговор) 02:29, 16. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Logor nije bio velik. Iz logora se ulazilo/izlazilo na dve kapije, jednu prema Savi i jednu prema pruzi. Bilo je šest spavaonica i nekoliko radionica gde su ljudi spavali. Barake su bile za do 200 osoba koje bi ležale na zemlji. Onaj ko ode na nasip, uveče kada se vrati morao bi da primeti da svaki dan barem jedna baraka bude ispražnjena da bi se postigao taj tempo smrti. A Bastašić to ne kaže. Čak kaže koliko je puta prespavao u logoru, a da su se neki likovi pojavljivali više dana. Albanci imaju isto toliko i više dece, pa im priraštaj za 10 godina nije bio toliki, a počeli su od većeg broja. -- Bojan  Razgovor  04:44, 16. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Ovako možemo u nedogled. U svakom slučaju nismo mi tu da istražujemo nego da konstatujemo šta su drugi istraživali. U kutijici treba da stoje sva istraživanja zvaničnih komisija i institucija, a na čitaocu je da odluči šta je istina. Treba da stoji najmanje 83.000, a u odeljku napomene „Poimenični popis žrtava”, onda npr. 500-600.000 Zemaljska komisija, a u napomenama „Procena broja žrtava”... --Milan Jovanović (razgovor) 15:54, 17. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Slažem se za kutijicu - zbog toga je i bio rat izmena. Ja i hoću da se pomenu sve brojke delu teksta koji će pisati - ali uz otklon da nema dokaza da je broj Srba 1941. na teritoriji NDH mogao biti veći od dva miliona, da nema dokaza da je svaki dan od osnivanja logora 1, 2, 3 i 4 pa do negde jeseni 1944 (ili od zime/proleća 1945. kada su ustaše pristupile likvidaciji logora) dovoženo i ubijano na stotine ljudi. -- Bojan  Razgovor  07:41, 18. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Dodao sam neke napomene u kutijici, možda bi moglo tako... U tekstu može da se doda sve za šta postoje izvori, što će da osporava iznete tvrdnje. Uostalom tek sam sad pročitao sve arhive razgovora i zaključio da se oko ovoga ne može postići dogovor. Istraživaću još, ako naiđem na nešto važno javiću se. --Milan Jovanović (razgovor) 01:38, 19. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Pa ja se ne slažem iz dva razloga:

  1. podaci Jad Vašema su sigurno podaci oreuzeti od Državne komisije - Jad Vašem nije slao istraživače na teren.
  2. prvi preduslov da bi bilo ubijeno 700.000 ljudi (pošto bi od tih 700.000 verovatno oko 600.000 bili Srbi, pre rata bi na teritoriji NDH moralo živeti više od dva miliona Srba da matematički mogu da se zbroje i ubijeni na drugim mestima od strane svih oružanih formacija, plus izbeglice u Srbiju + kolonisti u Vojvodinu do 1948. -- Bojan  Razgovor  04:06, 19. jun 2016. (CEST)[odgovori]