Razgovor:Nepoznati knez

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Neimenovani srpski arhont, tj. knez i njegovi naslednici[uredi izvor]

Delo Gesta regum Sclavorum pominje slovenskog vladara, kneza Saramira, koji odgovara opisu neimenovanog kneza iz prve polovine 7. stoleća, njegovi potomci i naslednici na vlasti su bili: Svetopolk, Vladislav, Borislav, Sebislav i Sebislavljevi sinovi, Vladimir i njegov brat čije je ime značenja - Razbijanje ljudi. Tomaš Jan Pešina u delu Mars Moravicus, koje govori o istoriji Moravske, kaže da su vladari Moravske bili: Samo (vladao 626-661), Morava, Vladuk, Svetoš, Samoslav, Hormidor, Momir, Rastislav, Slavomir, Svetopolk, Momir II, Svetopolk II i Bratislav.

Ako posmatramo kompozicije ova dva dela, dolazimo do sledećih zaključaka: Neimenovani srpski arhont je bio slovenski knez Saramir (Slavomir), a on i slovenski knez Samo, tj. Slavo (vladao 626-661) su bili jedna osoba. Kneza moravskog Moravu je T. Pešina greškom ubacio, po modelu priče o braći Lehu, Čehu i Rusu, to je najverovatnije bio Dukljaninov Svetopolk Saramirov. Vladislav Saramirov i Vladuk Samov su bili jedna osoba, Sebislav Vladislavljev i Samoslav Vladukov su takođe bili jedan čovek, dok je Svetoš (Svetopolk?) bio sin Sebislavljev (Sebislav ili Samoslav?) i mlađi brat Vladimira (vladar Duklje i osnivač roda dukljanskog kralja Božina (1081-1098)) i Razbijača ljudi - Vojislava (vladar Srbije i osnivač dinastije Vlastimirović, Vlastimirov pradeda) i osnivač države Moravske i dinastije Mojmirov. Moravski knez Hormidor, sin kneza Svetoša i unuk kneza Sebislava je najverovatnije bio Uonomir Sloven, a kako češki jezik nema glas g, već h, njegovo ime je Gormidor, a kako je njegovo pogrešno napisano, najverovatnije treba da glasi Gordomir ili Gradimir. Za njega iz dela T. Pešina i franačkih anala se dalje zna da je imao sinove, Ljudevida (Posavski), Božegosta (Borna), Mo(j)mira (stric kneza Moravske Rastislava) i Svetomira (otac Kneza Rastislava i deda kneza Svetopolka). Knez Pribina i knez Kocelj su po svoj prilici bili sin i unuk Ljudevida Posavskog.

Markon Padrino (разговор) 12:11, 19. фебруар 2022. (CET)[odgovori]