Razgovor:Struganik/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Izraz luka

„U blizini zaseoka Mišići sastaju se izvorišni kraci Ribnice i svojim nanosima stvaraju poširu luku.“

Da li se izraz luka može zameniti nekim drugim.--Drazetad (razgovor) 14:44, 13. avgust 2010. (CEST)[odgovori]

Kandidat za dobar članak na raspravi

Rasprava je gotova! (osveži) --ANTI_PRO92 (razgovor) 18:39, 30. oktobar 2015. (CET)[odgovori]

Svi predlozi i sugestije su dobrodošli...moguće pravopisne greške slobodno sami ispravite ili iznesite ovde pa da to ispravimo, kako bi izabrali još jedan dobar članak! :)) --ANTI_PRO92 (razgovor) 18:39, 30. oktobar 2015. (CET)[odgovori]

Komentari

Na prvi pogled veoma dobar članak. --Bobik (razgovor) 12:25, 2. novembar 2015. (CET)[odgovori]

 Komentar: Možda bi mogla da se ubaci koja slika u članak, u ovaj prvi deo. Videh da ima na ostavi pogled na selo, ili ovaj spomenik u deo o spomenicima. Eto čisto da ima da se vidi kako je to lep kraj. Ceo taj predeo oko Valjeva je prelep. Članak je super! --Mihailo (razgovor) 12:40, 2. novembar 2015. (CET)[odgovori]

Uh nisam se ni setio da ih ima na ostavi...sad ću da ubacim...inače bih sam išao da slikam kolima na brzaka letos dok sam bio u VA, al eto nije se mi se dalo/imao sam nekih drugih planova...sad ću da ubacim ove sa ostave, a u proleće se nadam da ću otići sam da slikam :) --ANTI_PRO92 (razgovor) 21:53, 2. novembar 2015. (CET)[odgovori]

 Komentar: Dobra je vest za projekat da konačno i manja mesta Srbije imaju izabrane stranice. Koliko sam uspeo da vidim, samo jedno mesto ima izabranu stranicu na ovom projektu — Ojmjakon, ali je to u Ruskoj Federaciji, ima i u Srbiji Gradac. Trebalo bi proveriti da nije neki deo teksta prepisan zbog autorskih prava, pošto ja lično predlagaču (@ANTI_PRO92) ne verujem apsolutno ništa zbog njegovog prethodnog delovanja. Smanjiti veličinu slika, pogotovo prve tri. I da, neću zbog predlagača glasati, ja nemam problem da kažem iskreno šta mislim, ali ovaj članak bi možda trebalo predložiti za sjajan. Ima drugih koji bi bili pogodni za dobar, recimo selo Grbavče u opštini Svrljig, odličan posao kolege @Milana Jovanovića. Ponavljam, veoma je dobro za projekat ovo, ali zbog ovog lika Ivana, nema šanse da glasam.--Soundwaweserb (razgovor) 19:25, 3. novembar 2015. (CET)[odgovori]

Kandidat za sjajni članak na raspravi

Rasprava traje do 31.12.2015, sledećih sedam dana od vremena u mom potpisu -- ANTI_PRO92 (razgovor) 20:25, 24. decembar 2015. (CET)[odgovori]

Komentari

Ponukan sugestijama nekih dugogodišnjih, iskusnih korisnika da članak može da prođe za zvezdicu, stavljam ga u proceduru i otvaram raspravu..pa ako ima nešto što još treba da se uredi, doda, kakve sugestije, slobodni ste da iznesete ovde :) --ANTI_PRO92 (razgovor) 20:25, 24. decembar 2015. (CET)[odgovori]

 Komentar: Članak je sjajno napisan, ali ima detalja koje bi trebalo ispraviti za sjajni. Trebalo bi izjednačiti veličinu slika u tekstu, na primer, ova slika je prevelika u odnosu na ostale. Dalje, ovde ispod slike glasi rečenica

Česma pored vojvodine kuće koju je podignula opština 2006. godine.

valjda bi trebalo reč podigla ili izgradila, a ne podignula.--Soundwaweserb (razgovor) 20:35, 24. decembar 2015. (CET)[odgovori]

  Urađeno u *podigla*...Omaklo mi se :( Što se veličine slike tiče, realno članak ima deficit na slikama celog sela, i ja sam rekao da ću na leto otići kolima i sam slikati...većina slika koja je upotrebljena su vezane isključivo za Mišićevu kuću i usko, ceo taj kompleks...ova koju si istakao, sam namerno uvećao, jer je jedina koja, nije usko vezana za spomen-muzej, nego se na njoj vidi i još od sela tj. kamenolomi (oped dole, u uglu, pored Mišićeve kuće)...tako da je to jedini razlog što sam je toliko uveličao...da ima da se vidi još od sela...ako je standardna norma za sjajne da fotke moraju da budu ujednačene, slobodno smanji :)

P.s. hvala na komplimentima...--ANTI_PRO92 (razgovor) 20:47, 24. decembar 2015. (CET)[odgovori]

 Komentar: „Razvilo se po temenima kosa koje su široka razvođa između izvorišnih krakova reka Ribnice i Toplice.” — Šta znači ova rečenica i šta su kosa, kos?  Obsuser 17:38, 1. januar 2016. (CET)[odgovori]

Kosa u ovom kontekstu znači *kosina* ili *kosa (strana) brda*, *kosa (strana) brežuljka*...misli se na reljefni oblik...termin je vezan za reljefni oblik, u narodnom govoru zastupljen u brdsko-planinskim krajevima...dakle kad kaže da se razvilo po temenima kosa, znači po središnjem delu kosa, brda, koja razdvajaju izvorišne krakove pomenutih reka...dakle, zamisli u glavi...selo niče na kosinama (tim delova brda), na izvorištima te dve reke...brda dele izvorišne krakove...that's it...--ANTI_PRO92 (razgovor) 13:54, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]
Aha, OK. Naravno da sam pomislio da je to u stvari pojam kos (nastao od kosina), samo ne znam da li je u nominativu kosa (ženski rod) kako sam te shvatio iz ovog gore ili kos (muški rod)?  Obsuser 19:00, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]
ženski rod...ta kosa(-ina)..--ANTI_PRO92 (razgovor) 19:08, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]
Znači, kao i prȃvā u matematici. Deklinacija bi (sa naglascima) u tom slučaju za kȏsā bila ovakva, ako se ne varam (P jednina/množina):
N kȏsā/kȏsē; G kȏsē/kȏsӣh; D kȏsōj/kȏsama; A kȏsӯ/kȏsē; V kȏsā/kȏsē; I kȏsōm/kȏsama; L kȏsōj/kȏsama?  Obsuser 20:43, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]
Ja prvo mislim da je *kosa* ovde zbirna imenica...ili kako se to zove (gramatika mi je oslabila odavno)...kao *makaze*...da nema jedninu/množinu...--ANTI_PRO92 (razgovor) 21:05, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]
Ne bih rekao da je zbirna, mada je možda i ovo za Trga...  Obsuser 00:41, 4. januar 2016. (CET)[odgovori]
Ja sam ubeđen...*kosa* za jedninu *kosine brda* i *kosa* (duže a)...ali, kao i ovo pitanje dole, može na trg :) --ANTI_PRO92 (razgovor) 01:01, 4. januar 2016. (CET)[odgovori]

 Komentar: Da li se stanovnici zovu Strugančani ili Struganičani? Mislim da je ovo drugo...  Obsuser 18:18, 1. januar 2016. (CET)[odgovori]

Ovo drugo je...vvtn moja greška ako piše prvo...podvukla mi se :) --ANTI_PRO92 (razgovor) 13:59, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]
U redu, ispravljeno je.  Obsuser 19:00, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]

 Komentar: Btw, gore si, sređivajući članak (pravopis i ostalo), u uvodu, napisao eliki broj meštana sela je u oba rata davao živote u srpskoj vojsci..prepravivši moje dao...mislim da si pogrešno menjao...*Život*, može samo jednom *da se da*...ovde se misli da su poginuli u pomenutim vojskama...dakle, jednom se gine (da prostiš), jer je jedan život...ne množina *davati*...to se ne odnosi na to --ANTI_PRO92 (razgovor) 13:59, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]

Aaa, ja mislim da je tu prikladnije davao, kao i kad kažeš „...vojnici su ginuli u ratu u brojevima koji se mere hiljadama...”, a ne „...vojnici su poginuli u ratu u brojevima koji se mere hiljadama...”; ne znam, ovo samo primer, nije možda lepo formulisano...
„veliki broj meštana je u oba rata dao živote” mi ne zvuči nikako kako treba; kao da je baš pogrešno glagolsko vreme u upotrebi. Ako baš insistiraš, ti naravno prepravi u ono što misliš da je bolje, jer nisam ja pisao članak, tako da...
I „veliki broj meštana je u oba rata ginuo u srpskoj vojsci” bi bilo lepše od „veliki broj meštana je u oba rata poginuo u srpskoj vojsci”, iako bi — s druge strane — bilo bolje „veliki broj meštana je u oba rata poginuo na tom frontu” nego „veliki broj meštana je u oba rata ginuo na tom frontu”, mada može u ovom slučaju i ginuo...
Reč je o svršenom i nesvršenom glagolskom vidu, s tim da i nesvršeni može katkad da iskazuje radnju koja se desi u momentu („poglédao je [više puta, iako se to svaki put desilo zasebno i u jednom momentu] na hranu”, „umirali su [iako se to svaki put desilo zasebno od. za svakog posebno i u jednom momentu] kao prosjaci”). Ovaj drugi primer ima sigurno smisla, samo što je ovde upitno ono što si ti istakao: umreti se može samo jednom, a poglédati više puta... I nesvršeni može katkad da iskazuje radnju koja se desi u momentu, ali ne znam da li može da iskazuje radnju koja se ne može ponoviti više puta. Ne znam zaista šta uraditi. Ovde kaže „Nemoj da praviš grešku tako što ćeš glagole koji označavaju prošlu radnju smatrati isključivo glagolima svršenog vida. (On je učio lekciju iz hemije.)”, samo što je kod nas malo drugačiji problem.   Obsuser 19:00, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]
Večito sam mislio da je to *dali* u *pogrešnom vremenu* izuzetak od pravila (koji potvrđuje pravilo, naravno :))...uh sad se stvarno vraćam u 7-8 osnovne kad o ovome razmišljam...sigurno nisam merodavna instanca...mislim da je ovaj primer bio jednom u kontrolnom u osnovnoj iz srpskog, i da je *dali*...jedino da stavimo na *pravopisni trg*??..ne znam bolje rešenje (jesam pisao članak, al i ovde važi pravopis/srpski...)...ovo *ginuti*/poginuti* je jasnije...iz razloga jer ovaj glagol *ginuti* ima podugu pojmovnu istoriju...prevashodno, ako se ne varam, iz epskih pesama (tipa Kraljević Marko, pa na ovamo)...dakle, dok je ovo poginuti (što bi se reklo *stvarno* *na mrtvo*, dakle -to je to-), ovo *ginui*, zbog epske istorije, ne mora da znači (da je *kraj*)..jer epski likovi znaju da, nakon što ginu, i da *ožive*...dakle ta vrsta *mitologističkog diskursa*...to je onda ušlo i u sleng (i fore i šale)...evo primera koji se stalno korsiti, referirajući na tragediju (ovde mislim da onaj ko koristi ne misli ovo ozbiljno kad kaže za sebe/druge, tj. priziva *pravu tragediju*)...al odosmo već u debeo offtpik...ovo za *dali; davali* da stavim na pravopisni trg? --ANTI_PRO92 (razgovor) 21:05, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]
Ako hoćeš...  Obsuser 00:41, 4. januar 2016. (CET)[odgovori]
Žemo :) --ANTI_PRO92 (razgovor) 01:01, 4. januar 2016. (CET)[odgovori]

P.S. Puno hvala na izmenama i sređivanju! :)) --ANTI_PRO92 (razgovor) 14:09, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]

Ubaciti ovo u članak http://www.rastko.rs/svecovek/ustrojstvo/namesnistva/kolubara/index.html#_Toc520562102 --Jovanvb (r) 00:41, 2. januar 2016. (CET)[odgovori]

  Urađeno --ANTI_PRO92 (razgovor) 15:55, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]

Takođe se na više mesta spominje seoska slava. Bilo bi dobro napisati datum slave i da li se ona obeležava i danas? Ide li litija kroz selo i sl. --Jovanvb (r) 00:50, 2. januar 2016. (CET)[odgovori]
Konsultovao sam literaturu, i tamo ništa ne piše, ni datum, a ni da li se aktivno obeležava (litija i sl.)...dakle eksplicitno ne piše ništa...ono što piše, jeste vezano za parohiju Ribničku, tj. da su 2006., pored postojećeg središnog hrama u Paštriću, počeli da prave novu crkvu...dakle, implicitno, *na nivou parohije*, ako prave novu crkvu, pored dosta postojećih (jednu su preneli u Planinicu), pretpostavljam da je razvijen verski život..ali, opet, eksplicitno za Struganik, osim ovog što sam naveo u članku, ne piše :( --ANTI_PRO92 (razgovor) 15:55, 3. januar 2016. (CET)[odgovori]