Rasinski korpus JVuO
Rasinski korpus | |
---|---|
Postojanje | 1942-1945 |
Formacija | korpus |
Jačina | 300-1.500 |
Deo | Jugoslovenske vojske u otadžbini |
Angažovanje | |
Komandanti | |
Komandant | Vojvoda pukovnik Dragutin Keserović |
Rasinski korpus (Gorski štab 23) je bio korpus u sastavu Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a njegov komandant je bio vojvoda kopaonički pukovnik Dragutin Keserović. Predstavljao je jednu od najuspešnijih, najbrojnijih i najaktivnijih formacija Jugoslovenske vojske u Otadžbini tokom čitavog Drugog svetskog rata.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Operacija Kopaonik[uredi | uredi izvor]
Oslobođenje Kruševca (1944)[uredi | uredi izvor]
Naredbom od 30. aprila 1944. godine, formirana je Rasinsko-toplička grupa korpusa, a za njenog komandanta je postavljen major Keserović. U sastav grupe korpusa su, pored Rasinskog, ušli još Toplički i Jastrebački korpus.
Dana 14. oktobra 1944. godine, Rasinski korpus na čelu sa pukovnikom Keserovićem, oslobađa Kruševac i razoružava tamošnji nemački garnizon, u kojem su se nalazili i pripadnici Ruskog zaštitnog korpusa. U centru grada je priređen doček Crvenoarmejaca, kao i miting na kojem su govorili pukovnik Keserović i saveznički oficiri.
Sastav korpusa[uredi | uredi izvor]
Štab[uredi | uredi izvor]
Štabni (prateći) bataljon[uredi | uredi izvor]
Brojnost[uredi | uredi izvor]
Početkom 1942. godine, Rasinski korpus je brojao 300 naoružanih i aktivnih pripadnika. Dana 15. aprila, major Keserović je izdao obavezujuće uputstvo za formiranje brigada korpusa u kopaoničkom i župskom srezu, koje moraju imati štab, štabnu četu, komandanta brigade, ađutanta ili zamenika komandanta brigade, pisara i ordonansa, kao i da svaki bataljon u brigadi mora brojati po 100 ljudi, odnosno 2 čete od po 50 ljudi, dok čete treba da budu sastavljene od 2 voda od po po 50 pripadnika.[1]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Četnička organizacija u kruševačkom okrugu (1941—1945), Istorijski arhiv Kruševac, s. 37.