Pređi na sadržaj

Рат за ватру

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rat za vatru
Izvorni naslovLa Guerre du feu
Žanristorijska drama, avantura
RežijaŽan-Žak Ano
Godina1981.
ZemljaFrancuska
IMDb veza

Rat za vatru (fr. La Guerre du feu) je francuski avanturistički film smešten u preistoriju, snimljen 1981. godine.[1] Film je zasnovan na istoimenom istorijskom romanu.[2][3]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Radnja filma dešava se u starije kameno doba, pre 80.000 godina i prati doživljaje male grupe pećinskih ljudi (Neandertalaca), koji u to vreme još nisu poznavali tehniku paljenja vatre, već su je čuvali kao najveće blago i nosili sa sobom tokom seoba. Nakon što je njihova pećina napadnuta od veće grupe primitivnijih ljudi (po izgledu verovatno Hajdelberških ljudi), horda je prinuđena da se skloni u močvaru, ali usput gubi žeravicu, koju je ponela sa sobom u maloj korpi kako bi njome ponovo upalila plemensku vatru. Bez vatre, pleme je osuđeno na propast od zime, gladi i vukova. U odgovor, trojica mladih ratnika (Naoh, Amukar i Gau) polaze u potragu za vatrom. Usput se sukobljavaju sa hordom Neandertalaca-kanibala od kojih otimaju vatru i spasavaju mladu devojku koja očigledno pripada kulturno razvijenijoj ljudskoj rasi (najverovatnije Kromanjoncima). Nakon što su prijateljski dočekani u devojčinom selu (gde ljudi već žive u kućama od pruća i poseduju veštinu paljenja vatre drvenim kresivom), trojica ratnika i devojka kreću nazad u močvaru, ali su usput napadnuti od trojice starijih ratnika iz horde. Iako su stariji ratnici daleko jači, mladi ratnici ih pobeđuju novom tehnologijom koju su naučili u devojčinom selu - dok ratnici horde imaju samo koplja i batine za borbu prsa u prsa, mladići ih pogađaju džilitima iz daljine. Na povratku u hordu vatra koju su doneli pada u vodu, ali je devojka ponovo pali drvenim kresivom, pred šokiranim članovima horde.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Produkcija[uredi | uredi izvor]

Film je ekranizacija istorijskog romana Vatra belgijskog pisca Ronija Starijeg.[4] Proizveden je u francusko-kanadskoj koprodukciji i sniman je u Kanadi, Škotskoj i Keniji. Režirao ga je francuski reditelj Žan-Žak Ano (rođen 1943).[1] U filmu gotovo da nema izgovorenog dijaloga, izuzev kod Kromanjonaca, pošto se Neandertalci sporazumevaju kricima, pokretima i gestovima.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b VELIKA TEMATSKA ENCIKLOPEDIJA LAROUSSE. 2. Beograd: MONO I MANJANA. 2005. str. 1214. ISBN 86-7804-019-X. 
  2. ^ Roni Stariji, Žozef-Anri (1985). Vatra. Beograd: Prosveta. str. 251. 
  3. ^ „Biblioteka “ Plava ptica. Mi pišemo (na jeziku: srpski). 2020-02-24. Pristupljeno 2023-12-14. 
  4. ^ VELIKA TEMATSKA ENCIKLOPEDIJA LAROUSSE. 2. Beograd: MONO I MANJANA. 2005. str. 1133. ISBN 86-7804-019-X. 

Literatura[uredi | uredi izvor]