Rimsko-partski rat (54-64)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rimsko-partski rat (54—64)
Deo Rimsko-partski ratovi

Prve dve godine rata
Vreme58-63. godina
Mesto
Ishod neodlučno
Sukobljene strane
Rimska republika Partijsko kraljevstvo
Komandanti i vođe
Gnej Domicije Korbulon Tiridat I Jermenski

Rimsko-partski rat (54—64) vođen je između Rimskog carstva i Partskog carstva za kontrolu nad Jermenijom. Završen je neodlučnim ishodom.

Rat[uredi | uredi izvor]

Jermenija je bila važna tampon država na granicama oba carstva. Ovaj rat predstavlja prvi veći sukob Partije i Rima još od vremena Antonijevog pohoda. Uzrok za izbijanje rata bio je pohod Parta na Jermeniju koja je bila rimska klijentska država još od vladavine cara Oktavijana Avgusta. Parti su u njoj 52/53. godine nametnuli svoga princa Tiridata za kralja. Rimljani su na početku rata imali sjajne uspehe pod komandom vojskovođe Gneja Domicija Korbulona. Međutim, nisu ih uspeli iskoristiti. Parti su se oporavili i naneli im katastrofalan poraz kod Randeje. Borbe su nastavljene sa promenljivim ishodom do sklapanja mirovnog sporazuma koji je predstavljao kompromis. Rimljani su pristali da Tiridat ostane kralj Jermenije i započne vladarsku dinastiju (Arsakidsku), ali je on prethodno morao dobiti formalnu potvrdu od cara Nerona. Time je simbolično sebe prikazao kao rimskog vazala.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Drevni Rim - Republika, Gedis i Goset