Robova fontana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Robova fontana i ljubljanska stolnica u pozadini.

Robova fontana ili Fontana tri reke je najpoznatija ljubljanska fontana od belog mermera, rad vajara Frančeska Robe (ital. Francesco Robba) iz 1751. Frančesko je zbog dugotrajnog procesa i skupog materijala umalo bankrotirao. Na fontani su personificirane tri kranjske reke, Sava, Krka i Ljubljanica. Fontana danas stoji pred sedištem Gradske većnice - Magistratom (sedište gradonačelnika Ljubljane) u staroj Ljubljani.

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Nastala po ugledu na rimske fontane, naročito na fontanu ispred Pantenoma i fontanu Đanlorenca Berninija, koja stoji na Pjaci Navoni u Rimu - ta je Fontana četiri svetskih reka (Dunava, Nila, Ganga i La Plate). Te su označavale 4 do tada poznate kontinente. Iznad te fontane je i egipćanski obelisk, kojeg je Bernini postavio na želju pape Inoćentija X. Tako je i Frančesko Roba isklesao imitaciju obeliska na sredini fontane.

Za razliku od Berninija, personifikacije reka su manje i statičnijih poza. Bernini je svoje reke personificirao sa snažnim i velikim figurama, koje krasi i odgovarajuća biološki ambijent. Razlika je i zbog drugog umetničkog doba. Robova fontana je već prelazila u Rokoko i bila je rađena 100 godina kasnije od Berninijeve.

Obnova i zamena sa replikom[uredi | uredi izvor]

Robova fontana je obnavljana više puta, naročito nakon zemljotresa 1895. godine, kada je slovenački arhitekta Jože Plečnik dodao stepenice. Poslednja obnova je bila dugotrajna, od 1979. do 2006. godine, kada su original demontirali i preneli u Narodnu galeriju, a na isto mesto stavili repliku, iste veličine i materijala.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]