Rumunofobija
Rumunofobija ili antirumunizam (rum. românofobie, antiromânism) predstavlja osećanja povezana sa mržnjom i neprijateljstvom prema Rumuniji, Rumunima i rumunskoj kulturi. Ovakva osećanja se javljaju u sredinama sa relativno velikim brojem Rumuna.
Antirumunizam takođe može biti:
- oblik kulturno-političke borbe protiv Rumunije i rumunskog naroda
- različiti oblici diskriminacije prema Rumunima u etničko-lingvističkom smislu ili
- oblik ksenofobije koji se manifestuje u državama gde živi rumunsko stanovništvo, a da to nije Rumunija.
Uopšte o rumunofobiji i anturumunizmu[uredi | uredi izvor]
Diskriminacija i anti-rumunska osećanja se uglavnom javljaju u zemljama koje su osvajale područja koja su naseljena Rumunima, Rumunija je bila okupator ili Rumuni čine znatan procenat u stanovništvu određene oblasti. Antirumunizam se često predstavlja kao emocionalna ili intelektualna reakcije protiv Rumuna ili Rumunije i pretežno se zasniva na stereotipima i verovanjima. Antirumunizam u svakodnevnici može imati nekoliko oblika:
- verbalna ili literarna diskriminacija sa čestom upotrebom pežorativa ili negativnom generalizacijom Rumuna ("Svi su Rumuni...");
- mere kojima se vrši diskriminacija Rumuna kojima se uskraćuju određena prava, meću njima pripada i nedozvoljavanje obrazovanja na rumunskom, apsolutna zabrana upotreba rumunskog jezika i zabrana održavanja i organizovanja kulturnih manifestacija;
- institucionalna persekucija kao što je negiranje lingvističkog identiteta i
- fizičko maltretiranje, ubijanje, deportovanje ili izgladnjivanje.
Rumunofobija u Srbiji[uredi | uredi izvor]
U Srbiji, Rumuni naseljavaju Banat (oko 30000) i Timočku Krajinu (oko 700 000).[traži se izvor] Banatski Rumuni su zbog bilateralnih dogovora smatrani kao i srpska manjina u Rumuniji, dok su Timočki Rumuni izloženi sve većoj "srbizaciji", te su se u podacima popisa stanovništva se pojavljivali kao "Srbi romanskog jezika" ili "Vlasi" i nisu imali nikakva prava što se tiče kulture i obrazovanja na maternjem jeziku. Od 2007. stvari počinju da se normalizuju i stvaraju se inicijative da se omogući obrazovanje na rumunskom jeziku.[1]
Često se anti-rumunska osećanja iskazuju i vandalizmom. Na vratima RTV "Viktorija" je ispisano "Napolje Rumuni! Srbija!!!"[2] Pored Vršca, 2004. godine je i u Negotinu na vratima i prozorima Rumunskog kulturnog saveza su srpski pro-fašistički ultra-nacionalisti ispisali "Napolje iz Srbije"[3]
Slike u kojima se iskazuje antirumunizam[uredi | uredi izvor]
-
Školska karta iz vremena SFRJ iz "Školskog istorijskog atlasa, ZIU SR Srbije" iz 1970. u kojoj se prikazuju da su Rumuni naseljavali samo današnju Transilvaniju
-
Poljska karta na kojoj je je Kneževina Moldavija predstavljena kao dio Poljske (u stvarnosti, Moldavija je bila samo vazal Poljske od 1387. do 1455)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gilia Crăciun, BBC: Minoritatea românilor din Serbia este nemulțumită
Draško Djenović, Forum18: Police ban Romanian Orthodox commemoration
Florian Mihalcea, BBC: Biserica românească din Malainița amenințată din nou
Georgeta Petrovici, Evenimentul Zilei: Românii nimănui
Lucian Ursulețu, Evenimentul Zilei: Slujbă clandestină pentru românii de pe Valea Timocului
Viorel Dolha, ROST: Românii din Timoc
- ^ Blic Onlajn — Grafiti mržnje u Vršcu: "Napolje Rumuni", 25. januar 2015.
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 02. 02. 2014. g. Pristupljeno 19. 09. 2020.