Svetska digitalna biblioteka
Svetska digitalna biblioteka (engl. World Digital Library, WDL) predstavlja digitalni trezor svetske kulturne baštine koji su osnovali UNESKO i Kongresna biblioteka iz Vašingtona, a u saradnji sa bibliotekama, muzejima, arhivima, obrazovnim institucijama i organizacijama iz celoga sveta.
Istorija i ciljevi[uredi | uredi izvor]
Projekat je iniciran u oktobru 2007, a portal je svečano pokrenut 21. aprila 2009. godine u Parizu, sedištu Uneska.[1] [2] Jedinstvena i vredna dela svetskog kulturnog nasleđa (knjige, rukopisi, filmovi, mape, fotografije, zvučni zapisi, novine, časopisi) dostupna su na portalu Svetske digitalne biblioteke u višejezičnom formatu. Omogućen je neograničen i besplatan javni pristup ovom materijalu. Jedan od osnovnih ciljeva Svetske digitalne biblioteke je da na jednom mestu prikaže svetsku kulturnu baštinu, kao i da promoviše multikulturalnost i međunarodno razumevanje. Isto tako, naglašen je značaj i potreba da se poveća količina digitalnih sadržaja koji nisu na engleskom jeziku i koji ne potiču samo iz zapadnih zemalja.[3]
Fond Svetske digitalne biblioteke[uredi | uredi izvor]
Svetska digitalna biblioteka sadrži preko 16.000 jedinica iz 193 zemlje, iz perioda od 1200. godine p. n. e. do 2000. godine n. e. U ovoj biblioteci nalazi se građa na više od 100 različitih jezika.
Partneri[uredi | uredi izvor]
Veliki broj zemalja i kulturnih i obrazovnih institucija odazvalo se pozivu na saradnju. Neki od partnera projekta su:
- Biblioteka Američkog geografskog društva, Milvoki
- Aleksandrijska biblioteka
- Nacionalna biblioteka Kine
- Nacionalna biblioteka Francuske
- Nacionalna biblioteka Izraela
- Nacionalna biblioteka Koreje
- Nacionalna biblioteka Rusije
- Nacionalna biblioteka Švedske
- Nacionalna biblioteka Ugande
- Nacionalna biblioteka Brazila
- Nacionalna biblioteka Azerbejdžan
- Univerzitetska biblioteka Jejla
- Narodna biblioteka Srbije
Obim i raznovrsnost kulturnih sadržaja na portalu obezbeđuju resurse za predavače, naučne radnike, studente i sve druge korisnike i podstiču korisnike na upoznavanje kulturnog nasleđa svih zemalja.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kovačević, Ognjen. Priručnik za primenu digitalizovanih istorijskih izvora u nastavi. Beograd: Narodna biblioteka Srbije. str. 69. ISBN 978-86-7035-367-1.
- ^ „About the World Digital Library: Background”. World Digital Library. Pristupljeno 21. 6. 2017.
- ^ Kovačević, Ognjen. Priručnik za primenu digitalizovanih istorijskih izvora u nastavi. Beograd: Narodna biblioteka Srbije. str. 69. ISBN 978-86-7035-367-1.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kovačević, Ognjen. Priručnik za primenu digitalizovanih istorijskih izvora u nastavi. Beograd: Narodna biblioteka Srbije. str. 69. ISBN 978-86-7035-367-1.
- Abid, Abdelaziz (November 2009). "The World Digital Library and Universal Access to Knowledge" (PDF). UNESCO. Pristupljeno 2014-02-27.
- Oudenaren, John Van (2012), "Beyond Access: Digitization to Preserve Culture" (PDF), Library of Congress, UNESCO
- Oudenaren, John Van (2012). "The World Digital Library". Uncommon Culture. 3 (5/6): 65–71.
- Thorp, Justin (December 2007). "World Digital Library In The Developing World". International Journal of Mobile Marketing. 2 (2): 75–77.