Sent Kits

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sent Kits i Nevis
Južni kraj ostrva Sent Kits
Deo tvrđave na brdu Brimston

Sent Kits (engl. Saint Kitts) je ostrvo u arhipelagu Malih Antila u Karibima. Poznato je i po svom starom imenu Sveti Kristofer (Saint Christopher).

Sent Kits zajedno sa ostrvom Nevis čini federalnu državu Sent Kits i Nevis.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ostrvo je udaljeno 13 kilometara od ostrva Sveti Eustahije. Ostrvo Nevis je 3 kilometra južnije. Za vreme poslednjeg ledenog doba nivo mora je bio niži oko 60 metara i tada su Sent Kits, Nevis, Sveti Eustahije i Saba sačinjavali jedinstveno ostrvo. Na istoku je ostrvska država Antigva i Barbuda.

Površina ostrva je 169 km² (maksimalne dimenzije 30 x 10 km).

Na Sent Kitsu postoje tri vulkanska planinska lanca. Najviša tačka je ugašeni vulkan visine 1.156 metara (Maunt Liamuiga).

Glavni grad ostrva i države Sent Kits i Nevis je grad Baster (Basseterre).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na ostrvu živi oko 39.000 ljudi, od kojih su većina potomci afričkih robova. Glavni jezik je engleski. Stanovnici ostrva sebe zovu Kitijans (Kittians).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorijska mapa ostrva

Ostrvo su oko 1300. naselili Karibi. Kristifor Kolumbo je 1493. otkrio ostrvo za Evropljane. Englezi su ovde podigli prvu tvrđavu 1623, dok su to Francuzi učinili 1625.[1] Lokalni Karibi su planirali napad na Evropljane 1626, ali su otkriveni i pretvoreni u robove.

Tokom 17. i 18. veka Englezi i Francuzi su se smenjivali kao vladari Sent Kitsa. Tu su sagrađene tvrđave Brimston Hil (Brimstone Hill, danas na listi svetske baštine) i Fort Čarls (Fort Charles). Ostrvo je konačno pripalo Velikoj Britaniji po odredbama Pariskog ugovora 1783.

Sent Kits, Nevis i Angvila su 1882. ujedinjeni u jedinstvenu koloniju, koja je 1967. stekla potpunu unutrašnju autonomiju. Angvila se odvojila 1971, dok su Sent Kits i Nevis stekli nezavisnost 1983.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stranы Mira. Izd-vo polit. lit-ru. 2006. str. 494. ISBN 978-5-94849-833-1. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]