Signalne stanice
_263.jpg)
Signalne stanice ili „balon” stanice bile su deo sistema za regulaciju plovidbe Dunavom, locirane na obe obale reke u Đerdapskoj klisuri. Izgrađene su radi olakšavanja uslova plovidbe koju su ugrožavale nepreglednost, suženja, brzaci i česta promena nivoa vode u kazanu, pre izgradnje brane u najopasnijem delu reke.[1]
Princip rada[uredi | uredi izvor]
Brodovima su signali sa stanica slati zastavama i balonima. Poput „rečnog semafora”, balon je menjanjem položaja davao znak kapetanima brodova: podignut balon označavao da je prolaz rekom slobodan, a oboren da je neophodno da se sačeka prolaz lađe iz suprotnog pravca.
Nakon završetka radova na regulaciji plovidbe Đerdapom započetih 1890. godine, ugarska vlada prosekla je od Golupca do Kladova devet podvodnih kanala (sipski kanal), a do sredine 20. veka izgrađeno je i 13 signalnih stanica. Prvobitno je izgrađeno devet balon stanica: Stara Moldava (signalna i pilotska stanica gde su se ukrcavali ili menjali locovi), Kula (iznad prirodnog kanala Koronina kod Golupca), Brnjica, Drenkova (signalna i pilotska stanica, Munteana, Izlaz, Greben, Vodice (preko puta Ade Kale) i Sip (glavna signalna stanica na srpskoj obali Dunava, koja je služila za upravljanje saobraćajem kroz donja tri kanala - Đevrenski, Sipski i Mali Đerdap.
Signalne stanice Drenkova, Munteana, Izlaz i Greben međusobno su bile povezane telefonskom linijom, u to vreme najsavremenijim vidom komunikacije. Između dva svetska rata, u vreme međunarodne uprave, u Kazanima su izgrađivane stanice Vrbica i Pena, za plovidbu između Malog Kazana i Dubovskog zaliva na rumunskoj strani.
Signali su brodovima sa signalnih stanica slati zastavama, a na stanicama Drenkova, Vrbica, Pena, Varnica i Mrakonija balonima.
U drugoj polovini 20. veka podignuta je i signalna stanica Varnica. Posle izgradnje HE Đerdap I i podizanja nivoa Dunava, prestale je potreba za osnovnom signalnih stanica.
Do danas su sačuvane tri stanice: balonska stanica Mrakonija, adaptirana u crkvicu ispod Decebalovog lika (na rumunskoj strani), stanica Pena (likovna galerija) i Varnica (turistički objekat).
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Istorija plovidbe u Đerdapu pre Đerdapske rečne uprave”. Đerdapska biciklistička ruta. Pristupljeno 14. 3. 2021.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Više autora (2015). Leksikoni nacionalnih parkova Srbije - Đerdap. Beograd: JP Službeni glasnik - Geografski institut "Jovan Cvijić" SANU. str. 273—274. ISBN 978-86-519-1799-1.
