Sitonija

Koordinate: 40° 05′ 58″ S; 23° 52′ 29″ I / 40.099445° S; 23.874712° I / 40.099445; 23.874712
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
40° 05′ 58″ S; 23° 52′ 29″ I / 40.099445° S; 23.874712° I / 40.099445; 23.874712
Sitonija
Σιθωνία  (grčki)

Plaža Klimataria blizu Sartija
Osnovni podaci
Država  Grčka
Sjedište Nikiti
Stanovništvo
Stanovništvo 12394 (2011)
Gustina naseljenosti 24 st./km2
Geografske karakteristike
Površina 514.7 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+2 (EET), ljeti UTC+3 (EEST)
Pozivni broj 30 23770

Sitonija (grč. Σιθωνία [Sithonía]), je poluostrvo koje se nalazi u južno od centralnog dela Halkidikija i središnje je poluostrvo na Halkidikiju. Poluostrvo Kasandra leži na zapadu a poluostrvo Sveta Gora nalazi se na istoku. Sitonija je takođe opština, koja pokriva poluostrvo Sitoniju. Sedište opštine je grad Nikiti.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sitonija, plaža Kalamitsi
Panorama Nikitija
Plaža Elija
Ormos Panagias
Zalazak sunca u Vulvuruu


Zalivi koji okružuju poluostrvo su Singitik zaliv na zapadu i Toronski zaliv na istoku. Planina Itamos ili Dragoudelis je u centru poluostrva. Među mnogim mestima na Sitoniji je i drevni grad, dvorac i crkva Agiosa Atanasija u Toroni, vetrenjača u Sikia i crkva iz 16. veka u Nikitiju. Porto Koufo, je najveća i najsigurnija prirodna luka u Grčkoj, koju pominje Tukidides kao "šuplju luku", čini se da je to bilo mesto za pecanje u toj oblasti.

Južno od izlaza iz luke je Kartalia, najjužniji deo Sitonije, veoma impresivno područje koje opčinjava svoje posetioce svojim kamenitim skrivenim plažama. Poznate po svojoj prirodnoj lepoti su plaže Azapiko, Tristinika, Korakas, Marathias, Kalamici, Kriaritsi. Sva sela pokrivaju uglavnom u centralne i južne delove poluostrva.

U sredini poluostrva Sitonija, u blizini sela Neos Marmaras, nalazi se poznato odmaralište Porto Karas; mesto na kome je 2003. godine održan samit lidera Evropske unije. Predeo je prekriven vinogradima, šumama, pašnjacima i planinama.

Opština[uredi | uredi izvor]

Opština Sitonija je formirana 2011. godine reformom lokalne samouprave tako što su spojene sledeće dve bivše opštine, koje su postale opštinske jedinice:[1]

Mesta[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]