Pređi na sadržaj

Specijalne bolnice u Srbiji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Specijalne bolnice u Srbiji su specijalizovane ili specijalne ustanove u sistemu zdravstva Republike Srbije za jednu vrstu ili grupu oboljenja, ukazujući na predominantni tip usluga, odnosno lečenja koje obezbeđuju stanovništvu. Njihova specifičnost je u tom što produženo bolničko lečenje i nega, u ovim ustanova zbog vrste bolesti i stepena onesposobljenosti hospitalizovanih traje duže od 30 dana (dugotrajna hospitalizacija).[1]

Vrste specijalnih bolnica[uredi | uredi izvor]

Po svojoj organizaciji i funkcionisanju razlikuje se nekoliko vrsta specijalnih bolnica:[2]

  • specijalne bolnice za akutna stanja i oboljenja,
  • specijalne bolnice za hronične bolesti, pre svega za bolničko lečenje obolelih od tuberkuloze i nespecifičnih plućnih bolesti,
  • specijalne bolnice za lečenje obolelih od šećerne bolesti i drugih metaboličkih poremećaja,
  • specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti
  • specijalne bolnice za rehabilitaciju.

Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti[uredi | uredi izvor]

Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti, kao što im i sam naziv kaže namenjene su za lečenje psihijatrijskih bolesnika koji pre svega zahtevaju dugotrajno lečenje (prosečna dužina hospitalizacije takvih bolesnika iznosila je preko 178 dana).

U specijalnim bolnicama za psihijatrijske bolesti u Republici Srbije nalazi se do 3.250 standardnih bolesničkih postelja, što nije dovoljno pa se njihovo lečenje obavljalo i u okviru opštih bolnica (1.126 bolničkih postelja), 65 postelja u Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti u Beogradu, 500 postelja u Klinici za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević”, 10 postelja u Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu, 120 postelja u okviru Instituta za mentalno zdravlje, psihijatrijskih odeljenja kliničko-bolničkih i kliničkih centara, vojnih zdravstvenih ustanova. Što je sve ukupno čini oko 5.300 bolničkih postelja za psihijatrijske bolesti.[3]

U okviru 3.250 predviđenih bolničkih postelja:

  • do 1.500 postelja koristi se za zbrinjavanje i lečenje psihotičnih poremećaja u akutnoj fazi, bolesti zavisnosti, za forenzičku psihijatriju, psihogerijatriju i psihosocijalnu rehabilitaciju,
  • do 1.750 postelja za hospitalizaciju pacijenata obolelih od hroničnih psihijatrijskih bolesti.

Spisak bolnica[uredi | uredi izvor]

Specijalne bolnice za plućne bolesti[uredi | uredi izvor]

Specijalna bolnica za pućne bolesti „Ozren”
Specijalna bolnica za pućne bolesti „Ozren”, Sokobanja

Specijalne bolnice za plućne bolesti namenjene su za za kratkotrajnu hospitalizaciju (čine ih 954 postelje „pneumoftizioloških” službi u opštim bolnicama, na kojima je preko 21.100 hospitalizovanih u proseku lečeno oko 10 dana godišnje), zatim pulmološke postelje na klinikama, u institutima, kliničko-bolničkim i kliničkim centrima) i u bolnicama za produženo lečenje i dugotrajnu hospitalizaciju.[4]

Specijalne bolnice za plućne bolesti služe pre svega za produženo lečenje, a manje za dugotrajnu hospitalizaciju, najvećim delom obolelih od nespecifičnih plućnih bolesti (primarnih i metastatskih tumora pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća, astme, plućnih infekcija), a u oko 10% svojih posteljnih kapaciteta i obolelih od tuberkuloze.

Spisak bolnica[uredi | uredi izvor]

Za bolničko lečenje obolelih od tuberkuloze i nespecifičnih plućnih bolesti, koriste se kapaciteti, ovih bolnica:

Specijalne bolnice za rehabilitaciju[uredi | uredi izvor]

Specijalna bolnica za lečenje i rehabilitaciju „Merkur”, Vrnjačka Banja

Specijalne bolnice za rehabilitaciju su stacionarne ustanove specijalizovane za rehabilitaciju kao deo kontinuiranog produžetka lečenja i rehabilitacije, u okviru određenog indikacionog područja, kada se funkcionalne smetnje ne mogu ublažiti ili otkloniti sa podjednakom efikasnošću u ambulantno-polikliničkim uslovima i u okviru bolničkog lečenja osnovne bolesti.[5]

U ovim bolnicama produžena rehabilitacija obezbeđuje za sledeća indikaciona područja:

  • neurološka oboljenja,
  • oboljenja srca i krvnih sudova,
  • oboljenja perifernih krvnih sudova,
  • reumatska oboljenja,
  • oboljenja respiratornog sistema,
  • povrede i oboljenja lokomotornog sistema,
  • endokrinološka oboljenja.

Specijalna bolnica za rehabilitaciju i ortopedsku protetiku Beograd[uredi | uredi izvor]

Specijalna bolnica za rehabilitaciju i ortopedsku protetiku (raniji naziv Zavod za protetiku) je specijalizovana bolnička ustanova za protetičku i ortotičku rehabilitaciju, jedinstvena ustanova na teritoriji Srbije i naučno-nastavna baza Medicinskog fakulteta u Beogradu.[6]

Zavod za protetiku je osnovan 1954. godine, po uzoru na američke bolnice za rehabilitaciju žrtava rata. Od tada rehabilitacija u Zavodu podrazumeva rad u timu koji čine: lekar specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, medicinska sestra, terapeut (fizioterapeut, radni terapeut, okupacioni terapeut), defektolog, psiholog, socijalni radnik, protetičar/ortotičar i konsultanti.

Rehabilitacioni kapacitet Specijalne bolnice se sastoji od: 3 sale za kineziterapiju, kabinet za elektroterapiju, kabinet za radnu i okupacionu terapiju. Proizvodni kapacitet Specijalne bolnice čini kabinet za izradu privremenih i definitivnih proteza i ortoza (meračnica, kabinet za laminaciju, termoplastika).

U Specijalnoj bolnici radi 16 lekara specijalista fizikalne medicine, 1 lekar specijalista interne medicine, 16 protetičara - ortotičara, 24 terapueta, 32 medicinske sestre, 3 psihologa, 3 defektologa, 3 socijalna radnika.

Specijalna bolnica prati svetske trendove u izradi proteza i ortoza. Članovi glavnog protetičko - ortotičkog tima Specijalne bolnice su predstavnici u Board of Serbia of ISPO (Međunarodno udruženje protetičara i ortotičara).

Aplikativna služba je u početku funkcionisala kao manji pogon za izradu privremenih proteza za gornje i donje ekstremitete i izradu definitivnih proteza samo za teške slučajeve. Među prvima u svetu (1964) je počela sa korišćenjem plastičnih masa u izradi ležišta za proteze. Vremenom, ova služba se razvila u veliki pogon za izradu proteza za gornje i donje ekstremitete a u uslovima rata i embarga je preuzela najveći deo opterećenja za referentno područje.

Spisak bolnica[7][uredi | uredi izvor]

Naziv bolnice Postelja za rehabilitaciju Indikacije za rehabilitaciju
1 Specijalna bolnica za rehabilitaciju Melenci
300
Neurološka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema
2 Specijalna bolnica za rehabilitaciju Banja Kanjiža
140
Neurološka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
3 Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Junaković” Apatin
140
Neurološka oboljenja, reumatska oboljenja, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i endokrinološka oboljenja
4 Specijalna bolnica za neurološka i posttraumatska stanja Stari Slankamen
295
Neurološka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema
5 Specijalna bolnica za rehabilitaciju Vrdnik
90
Reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema
6 Specijalna bolnica za rehabilitaciju Banja Koviljača
200
Reumatska oboljenja, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitaciju dece
7 Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Bukovička Banja”, Aranđelovac
50
Reumatska oboljenja, oboljenja respiratornog sistema, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitaciju dece;
8 Specijalna bolnica za nespecifične plućne bolesti „Sokobanja”, Sokobanja
165
Reumatska oboljenja, oboljenja respiratornog sistema, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitaciju dece;
9 Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Gamzigrad”, Zaječar
90
Neurološka oboljenja, oboljenja perifernih krvnih sudova, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema
10 Specijalna bolnica za bolesti štitaste žlezde i bolesti metabolizma „Zlatibor”, Čajetina
70
Reumatska oboljenja, povrede i oboljenja lokomotornog sistema, endokrinološka oboljenja i rehabilitaciju dece
11 Specijalna bolnica za rehabilitaciju Ivanjica
90
Reumatska oboljenja, oboljenja respiratornog sistema i povrede i oboljenja lokomotornog sistema i onkološku rehabilitaciju dece
12 Specijalna bolnica za lečenje i rehabilitaciju „Merkur” Vrnjačka Banja
300
Neurološka oboljenja, reumatska oboljenja, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i endokrinološka oboljenja
13 Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Agens”, Mataruška Banja, Kraljevo
140
Neurološka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema;
14 Specijalna bolnica za progresivne mišićne i neuromišićne bolesti Novi Pazar
100
Neurološka oboljenja, reumatska oboljenja, povrede i oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitaciju dece
15 Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Ribarska Banja”, Kruševac
260
Neurološka oboljenja, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema
16 Institut za lečenje i rehabilitaciju „Niška Banja”, Niš
350
Oboljenja srca i krvnih sudova, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema
17 Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Gejzer”, Sijarinska Banja, Medveđa
50
Reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema
18 Specijalna bolnica za rehabilitaciju Bujanovac
40
Oboljenja perifernih krvnih sudova, reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema
19 Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Vranjska Banja”, Vranje
30
Reumatska oboljenja i povrede i oboljenja lokomotornog sistema
20 Institut za rehabilitaciju, Beograd
370
Neurološka oboljenja, oboljenja srca i krvnih sudova, reumatska oboljenja, oboljenja respiratornog sistema i povrede, oboljenja lokomotornog sistema i rehabilitaciju dece, uključujući i onkološku rehabilitaciju

Specijalne bolnice za akutna i hronična oboljenja i stanja[uredi | uredi izvor]

Specijalna bolnica za lečenje cerebrovaskularnih oboljenja „Sveti Sava“

Specijalne bolnice za akutna i hronična oboljenja i stanja namenjene su za pružanje kratkotrajne hospitalizacije jedne grupe oboljenja (akutna stanja i oboljenja ili hronična internistička i neuromuskularna oboljenja i stanja).[8]

Karakterišu ih značajno različite vrednosti pokazatelja strukture i funkcionisanja.

Spisak bolnica[uredi | uredi izvor]

Specijalne bolnice za lečenje obolelih od šećerne bolesti i drugih metaboličkih poremećaja[uredi | uredi izvor]

Bukovička banja

Za bolničko lečenje obolelih od šećerne bolesti, metaboličkih i drugih poremećaja koriste se kapaciteti specijalnih bolnica u:

  • Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Bukovička Banja”, Aranđelovac
  • Specijalna bolnica za lečenje i rehabilitaciju „Merkur” Vrnjačka Banja
  • Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Gamzigrad”, Zaječar
  • Specijalna bolnica za bolesti štitaste žlezde i bolesti metabolizma „Zlatibor”, Čajetina

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Uredba o planu mreže zdravstvenih ustanova”. www.paragraf.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 4. 5. 2020. 
  2. ^ Specijalne bolnice U: Grupa autora, Analiza rada stacionarih zdravstvenih ustanova i korišćenje bolničke zdravstvene zaštite u Republici Srbiji u 2015. godini, Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” Beograd, 2016. str. 38-39
  3. ^ Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti U: Grupa autora, Analiza rada stacionarih zdravstvenih ustanova i korišćenje bolničke zdravstvene zaštite u Republici Srbiji u 2015. godini, Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” Beograd, 2016. str.39-40
  4. ^ Specijalne bolnice za plućne bolesti U: Grupa autora, Analiza rada stacionarih zdravstvenih ustanova i korišćenje bolničke zdravstvene zaštite u Republici Srbiji u 2015. godini, Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” Beograd, 2016. str.40-41
  5. ^ Specijalne bolnice za rehabilitaciju U: Grupa autora, Analiza rada stacionarih zdravstvenih ustanova i korišćenje bolničke zdravstvene zaštite u Republici Srbiji u 2015. godini, Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” Beograd, 2016. str.41-42
  6. ^ „Specijalna bolnica za rehabilitaciju i ortopedsku protetiku”. Specijalna bolnica za rehabilitaciju i ortopedsku protetiku (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 17. 02. 2020. g. Pristupljeno 2020-05-29. 
  7. ^ „Uredba o Planu mreže zdravstvenih ustanova: Sl. list R. Srbije br. 5/2020-23, 11/2020-10, 52/2020-3”. www.pravno-informacioni-sistem.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020. 
  8. ^ Specijalne bolnice za akutna i hronična oboljenja i stanja U: Grupa autora, Analiza rada stacionarih zdravstvenih ustanova i korišćenje bolničke zdravstvene zaštite u Republici Srbiji u 2015. godini, Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” Beograd, 2016. str.43-44

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).