Spisak biljaka Crvene knjige flore Srbije
Crvena knjiga flore Srbije[1] je monografska publikacija objavljena 1999. godine. Prvi tom daje preliminarnu listu najugroženijih biljaka prema kriterijumima Međunarodne unije za zaštitu prirode. Ovde je kopletna lista biljaka iz te publikacije, ukupno 171 ugroženih vrsta u Srbiji.
Kompletan pregled vrsta je dat na osnovi podele u grupe po ugroženosti.
Globalno iščezli taksoni[uredi | uredi izvor]
Biljke izumrle iz Srbije[uredi | uredi izvor]
Iščezli taksoni[uredi | uredi izvor]
- Aconitum toxicum
- Alyssum linifolium
- Caldesia parnassifolia
- Cirsium boujartii subsp. boujartii
- Convolvulus betonicifolius
- Crocus banaticus
- Diphasiastrum complanatum
- Dracocephalum ruyschiana
- Hymenolobus procumbens subsp. procumbens
- Iris aphylla
- Juncus capitatus
- Juniperus foetidissima
- Legousia falcata
- Linum nodiflorum
- Lycopodium annotinum
- Ophrys lutea subsp. minor
- Orchis spitzelii
- Polemonium caeruleum
- Salvia nutans
- Silene echinata
- Silene skorpilii
- Tulipa hungarica
- Utricularia intermedia
Taksoni za koje se pretpostavlja da su iščezli[uredi | uredi izvor]
- Achillea ptarmica
- Aconitum anthora
- Aldrovanda vesiculosa
- Astragalus varius
- Cardamine trifolia
- Choriospora tenella
- Consolida uechtritziana
- Crepis pannonica
- Cyperus rotundus
- Dryopteris cristata
- Eryngium planum
- Erysimum crepidifolium
- Erysimum marschallianum
- Genista nissana
- Lathyrus pancicii
- Ophrys holoserica
- Thelypteris limbosperma kao Oreopteris limbosperma (stariji naziv)
- Phlomis pungens
- Pilularia globulifera
- Seseli hippomarathrum
- Stachys serbica
- Veronica bachofenii
- waldsteinia trifolia
Krajnje ugroženi taksoni u Srbiji[uredi | uredi izvor]
Globalno krajnje ugroženi taksoni Srbije[uredi | uredi izvor]
- Achillea alexandri-regis
- Artemisia pancicii
- Campanula calyciliata
- Cerastium neoscardicum
- Crocus rujanensis
- Dianthus behriorum
- Gentiana pneumonathe subsp. nopcsae sin. Gentiana nopcsae danas samo: Gentiana pneumonanthe
- Nepeta rtanjensis
- Silene nikolicii
- Solenanthus krasniqii
- Tulipa serbica
Taksoni krajnje ugroženi u Srbiji[uredi | uredi izvor]
Taksoni sa populacijama do samo 50 zrelih jedinki[uredi | uredi izvor]
Taksoni čiji se areal ograničio samo na jedan lokalitet[uredi | uredi izvor]
Taksoni čije se krajnje male populacije ograničile samo na jedan lokalitet[uredi | uredi izvor]
- Alkanna pulmonaria
- Astragalus monspessulanus subsp. illyricus
- Cachrys alpina
- Cachrys cristata
- Centaurea alpina
- Centranthus longiflorus subsp. junceus kao Centranthus junceus (stariji naziv)
- Lactuca hispida kao Cephalorrhynchus tuberosus (stariji naziv)
- Ceratocephala falcata
- Colchicum macedonicum
- Crepis macedonica
- Crocus pallasii
- Cystopteris montana
- Hieracium scheppigianum kao Hieracium agastum (stariji naziv)
- Loiseleuria procumbens
- Minuartia hirsuta subsp. frutescens
- Ophrys mammosa
- Primula auricula subsp. serratifolia
- Romulea bulbocodium
Taksoni sa populacijama od 50-250 zrelih jedinki[uredi | uredi izvor]
Taksoni čiji su se areali naglo smanjili proteklih godina[uredi | uredi izvor]
(Populacije svedene na jednu ili nekoliko opadajućih subpopulacija)
- Ceratocephala testiculata
- Epipactis atrorubens kao Epipactis atrorubens subsp. borbasii (stari naziv)
- Gypsophila fastigiata subsp. arenaria
- Stachys milanii
Taksoni sa malim arealima[uredi | uredi izvor]
(Populacije svedene na jednu ili nekoliko prostorno bliskih subpopulacija)
- Adiantum capillus-veneris
- Allium flavum subsp. tauricum kao Allium paczoskianum (stari naziv)
- Astragalus excapus
- Barbarea vulgaris subsp. lepuznica sin. Barbarea lepuznica danas samo: Barbarea vulgaris
- Cypripedium calceolus
- Fibigia clypeata
- Opopanax hispidus
- Parietaria lusitanica subsp. lusitanica
- Saxifraga carpatica
- Scopolia carniolica
- Utricularia minor
Taksoni sa populacijama od preko 250 zrelih jedinki[uredi | uredi izvor]
Taksoni sa malim arealima[uredi | uredi izvor]
(Vrste na malim arealima i sa opadajućim subpopulacijama, i sa naglo smanjenom brojnošću jedinki)
Taksoni sa naglo smanjenim arealima[uredi | uredi izvor]
(Vrste čije su populacije za proteklih godina svedene na jednu ili nekoliko subpopulacija, ali sa većim brojem jedinki)
- Achillea ochroleuca
- Adenophora liliifolia
- Allium atrovilaceum
- Artemisia austriaca
- Asparagus pseudoscaber
- Blackstonia acuminata
- Cladium mariscus
- Dianthus diutinus
- Dianthus trifasciculatus subsp. trifasciculatus
- Draba nemorosa
- Elatine triandra
- Eranthis hyemalis
- Fimbristylis bisumbellata
- Groenlandia densa
- Helychrysum arenarium kao Helichrysum arenarium subsp. arenarium (stari naziv)
- Hippurus vulgaris
- Hottonia palustris
- Hypecoum pseudograndiflorum
- Nonea pallens
- Ranunculus lingua
- Salicornia europaea
- Schoenoplectus mucronatus
- Suaeda pannonica
- Tozzia alpina subsp. carpatica
- Triglochin maritimum
- Triglochin palustre
Taksoni sa malim arealima i populacijama[uredi | uredi izvor]
(Vrste svedene na jednu ili nekoliko prostorno bliskih subpopulacija, ali još uvek sa relativno većim brojem jedinki na tim staništima)
- Allium guttatum
- Aster oleifolius
- Arabis bryoides
- Alnus viridis
- Crocus olivieri
- Crepis bertiscea
- Cirsium helenioides
- Draba siliquosa
- Fritillaria macedonica
- Gagea fistulosa
- Leontopodium alpinum
- Juncus triglumis subsp. triglumis
- Hieracium oxyodon
- Herminium monochris
- Helichrysum plicatum
- Onoclea struthiopteris kao Matteuccia struthiopteris (stari naziv)
- Prunus laurocerasus
- Primula halleri
- Ranunculus incomparabilis
- Silene pusilla subsp. candavica
- Senecio pancicii
- Tulipa scardica
Taksoni za koje se pretpostavlja da mogu biti krajnje ugroženi[uredi | uredi izvor]
- Veronica fruticans
- Typha shuttleworthii
- Thalictrum alpinum
- Sparganium natans
- Senecio scopolii
- Saussurea alpina
- Salix alpina
- Pinguicula hirtiflora kao Pinguicula crystallina subsp. hirtiflora (stari naziv)
- Linum elegans
- Chamaecytisus purpureus
- Cachrys ferulacea
- Botrychium multifidum
- Aristolochia merxmuelleri
- Arctostaphylos alpinus
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Grupa autora, urednik prof. dr Vladimir Stevanović: Crvena knjiga flore Srbije, suizdavači – Ministarstvo za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine Srbije, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 1999.