Pređi na sadržaj

Српска везиља (časopis)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Srpska vezilja: ilustrovani list za ručni rad, domaću potrebu i zabavu
Srpska vezilja: ilustrovani list za ručni rad, domaću potrebu i zabavu
Tipčasopis
Format29 cm
VlasnikMilan Pavlović Petko
IzdavačMilan Pavlović Petko
Glavni urednikMilan Pavlović Petko
Osnivanje1903. godine
Jeziksrpski
Ukidanje1906. godine
SedišteVršac

Srpska vezilja: ilustrovani list za ručni rad, domaću potrebu i zabavu je časopis koji je pokrenuo 1903. godine u Vršcu Milan Pavlović Petko, vlasnik crtačko-veziljske radionice. Časopis je prestao sa izlaženjem 1906. godine.[1]

O časopisu[uredi | uredi izvor]

Milivoje Tomin: Kakvo treba da je vaspitanje u naših ženskinja, Srpska vezilja, broj 8, 1903. godina

Srpska vezilja je ilustrovan list koji je bio namenjen srpskim veziljama i imao je osobine ženskog časopisa. Bio je vezan za narodnu umetnost - ručni rad.

Milivoj Tomin: Pokret za emancipaciju ženskinja, Srpska vezilja, broj 7, 1903. godina

Milan Pavlović Petko objavio je svoju nameru o pokretanju novog lista za vezilje 1901. godine. Poznato je da su ga u njegovom radu na širenju srpskog veza podržavali urednici listova, ženske zadruge, učiteljice osnovnih škola, kao i urednik Bosanske vile Nikola T. Kašiković. Među pobornicima narodne umetnosti se smatralo da je potreban jedan list za srpske vezilje. Milan Pavlović Petko imao je svoju štampariju i dovoljno materijalnih sredstava da kao vlasnik finansira jedan ovako skup izdavački projekat. Književne radove u ovom listu objavljivali su manje poznati pisci kao i početnici, ali su ti prilozi značajni kao podatak o književnoj pismenosti i obrazovanosti šireg kruga čitatelja i saradnika Srpske vezilje. U većini ovih priloga, kao i svih tekstova objavljenih u ovom listu, autori su se zalagali za visoko mesto srpske žene kao stub kuće, doma, kao moralni podstrek mladima. Vodilo se računa i o emancipaciji žena kojoj je posvećena pažnja iako se u to vreme gledalo na pitanje emancipacije pretežno negativno. U društvu su vladala konzervativna mišljenja, ali su se u listu pokrenuli razgovori o aktuelnim društvenim pojavama. Srpska vezilja je početkom dvadesetog veka bila prava miljenica šireg čitalačkog kruga i smatrala se najbolje opremljenim vršačkim glasilom, bogato ilustrovana, sa posebnim dodatkom crteža na tabaku za ručni rad.[2] Korice Srpske vezilje koriste model bogatih floralnih ukrasa koji su česti na koricama mnogih srpskih časopisa.[3]

Srpska vezilja, broj 1 iz 1903. godine, na dnu stranice crvenim je označen citat
Reklama lista Srpska vezilja u časopisu Srpsko kolo, 30. mart 1906. godina

Prodajna mreža[uredi | uredi izvor]

Vlasnik je verovao da će list moći da se izdržava i od pretplate. Organizovao je čak i prodajnu mrežu preko učiteljica i trgovaca koji su bili njegovi najrevnosniji skupljači pretplatnika. Čak je i omogućeno da neko ko sakupi 5 pretplatnika dobije jedan primerak lista na poklon.[2] Insistiralo se da skupljači pretplate budu što agilniji kako bi list što više pretplatnika dobio, te da mu se opstanak obezbedi.[4] Urednik je bio i vešt u reklamiranju svojih izdanja. Na dnu korica prvog broja časopisa crvenim slovima je napisao:

Uredničko obraćanje čitaocima, pored toga što je predstavljalo neposredan kontakt koji uvek ostvaruje dobru komunikaciju , često je deo uređivačke politike i vrsta usmeravanja saradnika prema koncepciji časopisa. Isto tako je i usmeren na predstavljanje časopisa i direktno je usmeren reklamni tekst. List je prednjačio u samoreklami, bilo kao poseban oglas ili kao deo kada se preporučuje sopstveni časopis.[3]

Najviše su ga čitale učiteljice, profesorke, domaćice, učenice, kao i osobe koje su se i same bavile vezom.[2]

Učitelj Nikola T. Kašiković je u Bosanskoj vili napisao pohvale za list Srpska vezilja.

Periodičnost[uredi | uredi izvor]

List je izlazio na vreme, jednom mesečno i to krajem svakog meseca.[1] Godine 1906. su pojedini brojevi kasnili zato što se zidala nova štamparija.[2]

Grafička oprema[uredi | uredi izvor]

Časopis je jedan od najbolje opremljenih vršačkih listova. List je ukrašavan crtežima, vinjetama, ukrasnim šarama, inicijalima, monogramima. Ipak je grafička oprema bila neujednačena i to je kvarilo opšti utisak o dizajnu ovog lista. U kićenju stranica često se preterivalo, pa su neke strane pretrpane vinjetama i šarama.[2]

Prelom[uredi | uredi izvor]

List je prelaman na način uobičajen u našoj i austrougarskoj periodici 19. veka. Dvostubačan je, a stupci su odvajani međustubačnom finom linijom. Vlasnik Milan Petković Petko je čak 1906. godine otvorio novu tipografiju sa savremenijim otiscima i slovima.[2]

Ilustracije[uredi | uredi izvor]

Rubrike[uredi | uredi izvor]

  • Književnost
  • Pogađaljke
  • Pouke
  • Odgovori uredništva
  • Poruke uredništva
  • Dodatak na posebnom tabaku
  • Opis crteža u dodatku

Rubrika Književnost[uredi | uredi izvor]

Uredništvo je preporučivalo najnovije knjige i srpsku periodiku (Golub, Bosanska vila, Letopis Matice srpske, Brankovo kolo itd). Najinteresantniji prilozi posvećeni su narodnom usmenom stvaralaštvu i odnosima između narodne poezije i narodnog veza. Obeležene su i dve godišnjice, značajne za srpsku književnost: 100 godina od rođenja i 50 godina od smrti Jovana Sterije Popovića, kao i 70 godina života Jovana Jovanovića Zmaja. Zmajeva godišnjica obeležena je tekstovima i crtežom koji je za ovu priliku izradio Milan Pavlović. Dobro pogođen lik Jovana Jovanovića Zmaja ukrašen je lovorovim listovima na kojima su ispisani nazivi časopisa i listova koje je Zmaj uređivao i izdavao: Žiža, Javor, Neven, Starmali, Komarac, Priklapalo, Ilustrovana ratna hronika.[2]

Obeležavanje 100 godina od rođenja i 50 godina od smrti Jovana Sterije Popovića
Pismo iz Niša, Srpska vezilja, broj 9, 1903. godina

Rubrika Odgovori i poruke uredništva[uredi | uredi izvor]

U velikom broju slučajeva , pisma čitalaca se objavljuju kao podrška, ili vrlo retko kao kritika uređivačkoj politici časopisa ili nekom stavu uredništva. Ponekad su usmerene i na tehničke mogućnosti samog lista. Dopisi su takvi da liče jedni na druge, kao da ih je pisao isti čovek, sam urednik, ili da su pisani po narudžbini.[3]

Dodatak[uredi | uredi izvor]

Dodatak je štampan na posebnom tabaku i prikazivani su crteži u originalnoj veličini kako bi vezilje mogle lakše da ih kopiraju i prenesu na platno. Davana su i dodatna uputstva za taj rad. Tih priloga je vrlo malo sačuvano, ali iz podrubrike Opis crteža u dodatku saznajemo o sadržini samog dodatka.[2]

Zabavnik Srpske vezilje[uredi | uredi izvor]

Godine 1904. uredništvo je počelo da objavljuje list u listu, dodatak koji je nazvan Zabavnik. Izlazio je na 4 strane. Sadržina mu je bila isključivo zabavnog karaktera.[2]

  • Pesme
  • Priče
  • Smesice - šale

Saradnici[uredi | uredi izvor]

Uredništvo Srpske vezilje uspelo je da okupi brojne saradnike iz gotovo svih zemalja u kojima su živeli Srbi: Ugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slavonije, Dalmacije, Crne Gore, Amerike itd. Pored navedenih saradnika sa punim imenom i prezimenom, bilo je i saradnika sa pseudonimima, ali danas mnogi od njih ne mogu da se razreše.[2][1]

Saradnici pisci[uredi | uredi izvor]

<

Saradnici ilustratori[uredi | uredi izvor]

  • Milan Pavlović Petko
  • Jelisaveta Pomoriščeva
  • Anđelija Đonlićeva
  • Maša Janković

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Srpska vezilja : ilustrovani list za ručni rad, domaću potrebu i zabavu / vlasnik Crtačko-veziljski zavod M. [Milana] P. Pavlovića ; urednik Milan P. [Petko] Pavlović. - God. 1, br. 1-12 (jan.-dec. 1903) ; god. 2, br. 1 (jan. 1905)-god. 3, br. 9 (sep. 1906). - Vršac : Crtački veziljački zavod M. P. Pavlovića, 1903; 1905-1906 (Vršac : Štamparija Milana Petka Pavlovića). - 29 cm COBISS.SR 23065612
  2. ^ a b v g d đ e ž z i Čas opisa časopisa : Mirođija, Bubanj, Srpska vezilja, Policijski glasnik / Žarko Rošulj. - Beograd : Institut za književnost i umetnost, 1995 (Beograd : ČIP štampa). - Str :135-166 : ilustr. ; 19 cm. - (Nauka o književnosti. Istorija srpske književne periodike)
  3. ^ a b v Časopisi po meri dostojanstvenog ženskinja : ženski časopisi u Srbiji na početku 20. veka / Slobodanka Peković. - Novi Sad : Matica srpska ; Beograd : Institut za književnost i umetnost, 2015 (Novi Sad : Sajnos). - 378 str. : ilustr. ; 19 cm. - (Nauka o književnosti. Istorija srpske književne periodike)
  4. ^ Srpska vezilja, 1903, godište 1, broj 7
  5. ^ Srpska vezilja, broj 1, 1903. godina
  6. ^ Bosanska vila, 1903, broj 2, strana 39

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Knjiženstvo : teorija i istorija ženske književnosti na srpskom jeziku do 1915. godine / urednice Biljana Dojčinović, Aleksandra Vraneš, Zorica Bečanović-Nikolić ; recenzentkinje Ljiljana Banjanin, Tamara Đermanović, Adrijana Marčetić. - Beograd : Filološki fakultet, 2015 (Beograd : Belpak). - XI, 471 str. ; 24 cm. - Zbornik je nastao kao rezultat istraživanja na istoimenom projektu. - Tiraž 300. - pp. I-XI: Knjiženstvo, teorija i istorija ženske književnosti na srpskom jeziku do 1915. godine / Biljana Dojčinović, Aleksandra Vraneš, Zorica Bečanović-Nikolić. - Beleške o autorkama i autorima: pp. 445-454. - Napomene i bibliografske reference uz tekst. - Bibliografija uz svaki rad. - Rezime na engl. jeziku uz svaki rad. - Registar.COBISS.SR 217916428
  • Srpska štampa : 1768-1995. : istorijsko-bibliografski pregled / Milica Kisić, Branka Bulatović. Štampa i srpsko društvo 19. i 20. veka / Miloš Mišović. - Beograd : Medija centar, 1996 (Beograd : Standard 2). - 513 str. : faks. ; 24 cm. - (Biblioteka Press dokumenti ; 1)COBISS.SR 109066759
  • Da li odeća govori? : odeća kao izraz individualnosti spisateljki i ženski časopisi kao savetodavci i arbitri odevanja / Slobodanka Peković. - Bibliografija. - U: Knjiženstvo [Elektronski izvor]. - ISSN 2217-7809. - God. 1, br. 1 (2011).COBISS.SR 525041812
  • Književnost u funkciji "prinude" : časopis kao faktor preoblikovanja književnog teksta i žanra / Slobodanka Peković. - Beograd : Institut za književnost i umetnost, 2010 (Beograd : Čigoja štampa). - 207 str. ; 19 cm. - (Nauka o književnosti. Istorija srpske književne periodike / [Institut za književnost i umetnost, Beograd])COBISS.SR 175881484
  • Dva ženska časopisa ili dva časopisa za žene / Slobodanka Peković. - Ćirilicom. - U: Banatska periodika XIX i XX veka / uredile Vesna Matović, Marija Cindori. - Novi Sad : Matica srpska ; Beograd : Institut za književnost i umetnost ; Zrenjanin : Gradska narodna biblioteka "Žarko Zrenjanin", 1995. - (Serija Istorija srpske književne periodike ; 7). - ISBN 86-7095-066-9. - (1995), str. 133-138. COBISS.SR 58504706
  • Tradicionalno i moderno u srpskim časopisima na početku veka : (1895-1914) : zbornik radova / urednice Slobodanka Peković, Vesna Matović ; [ilustracije izabrao Siniša Živković]. - Novi Sad : Matica srpska ; Beograd : Institut za književnost i umetnost, 1992 (Novi Sad : Grafo-ofset). - 391 str. : ilustr. ; 24 cm. - (Serija Istorija srpske književne periodike ; 6) COBISS.SR 22960647

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]